Matušić: Istražne radnje o nestanku ruske jahte u tijeku

Predstavnici oporbe upozorili su na ozbiljan propust države zbog slučaja zaplijenjene jahte ruskog oligarha bliskog Vladimiru Putinu, koja je nestala iz marine Betina na otoku Murteru. Istodobno Frano Matušić, državni tajnik u MVEP-u rekao je da ne može iznositi detalje o isplovljavanju ruske jahte koja je bila pod režimom sankcija EU-a jer su istražne radnje u tijeku.

Istraga o nestanku jahte u tijeku

Luksuzna jahta "Irina VU" ruskog oligarha Ališera Usmanova, bliskog prijatelja ruskog predsjednika Vladimira Putina, bila je pod sankcijama EU-a, SAD-a i Velike Britanije te je imala zabranu isplovljavanja. Bila je usidrena u Betini na Murteru, a potom je doplovila u Dubrovnik od kuda je u listopada isplovila prema Turskoj, prethodno obavivši policijsku i graničnu kontrolu te kontrolu Lučke kapetanije. Nestanak s veza jahte duge gotovo 35 metara duga i teške 240 tona, nitko od mjerodavnih nije primijetio mjesecima.

Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova rekao je da ne može iznositi detalje o isplovljavanju jer su istražne radnje u tijeku.

- Obzirom na to da je riječ o istražnim radnjama u tijeku ne mogu vam govoriti o pojedinostima. Oglasit ćemo se kada konačno budemo imali sve informacije, prije svega nadležnog ministarstva, državnog tijela koje je provelo mjere ograničavanja nad tom jahtom, rekao je Matušić.

Podsjetio je da je 13. srpnja stalna skupina donijela odluku da se ta jahta zamrzne jer se utvrdila povezanost s osobom koja je na listi sankcija Europske unije i zadužilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da provede odluku o zamrzavanju te imovine. Po njegovom saznanju, ministarstvo je zapečatilo imovinu, o čemu su obaviješteni vlasnici i kapetan broda.

- Mi smo obavijest da jahte nema tamo gdje je zamrznuta dobili 10. siječnja, a 12. siječnja je stalna skupina zatražila sve informacije jer je taj čin grubo kršenja režima sankcija, rekao je Matušić, dodavši da oni koji su to napravili trebaju snositi posljedice sukladno zakonu.

Za kršenje režima sankcija predviđene su kazne, uključujući i zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora, dodao je Matušić.

- Čekamo da istražna tijela utvrde sve činjenice i imena svih koji su sudjelovali u tome i da se slučaj procesuira što je brže moguće, rekao je prvi čovjek povjerenstva za kontrolu sankcija te ponovio da su svi oni koji su morali znati da je jahta zamrznuta o tome bili obaviješteni.

Također je rekao da postoje saznanja da je u bijegu jahte prema Turskoj sudjelovala hrvatska posada, ali da se to još istražuje.

Kazao je i da se sankcije stalno dopunjuju i da se na popis dodaju nove osobe, ali da je komunikacija s Bruxellesom s tim u svezi dobra.

Nestanak jahte neodgovornost Vlade

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin rekao je da ne zna što bi bilo gore - ako se to dogodilo planski ili zbog nemara.

- Jučer su me upozorili da sam možda bio pregrub kad sam za nekog rekao da je glup, ovo je gore od glupog, kazao je Grbin.

Jahta od 35 metara, koja je bila na suhom vezu, spuštena je u more nakon čega ju je trebalo opremiti, pokrenuti, voziti se kroz hrvatsko teritorijalno more i zatim izaći izvan granica.

- To nije televizija ni mobitel, to je "sitna mala jahta" koja košta vjerojatno više nego svi naši stanovi i kuće stavljeni na hrpu, rekao je te ustvrdio da je plovilo trebalo plombirati.

Nikola Grmoja (Most) smatra da se u tom slučaju radi o neodgovornosti Vlade.

- Ako pričate o sankcijama Rusiji i zaklinjete se u Ukrajinu, a onda se dogodi tako nešto, to znači neodgovornost Vlade, radilo se o namjeri ili o potpunoj nefunkcionalnosti države, rekao je.

Grmoja je pritom podsjetio kako je Vlada prije glasanja o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, kako je rekao, moralno ucjenjivala zastupnike, kao i kod cijepljenja.

Ivana Kekin iz Kluba zeleno-lijevog bloka smatra kako je nužno da netko podnese odgovornost nakon što se utvrdi što se dogodilo.

- Može biti namjera, a s druge strane naša je država toliko nefunkcionalna da može izgubiti jahtu. Nama propadaju EU fondovi, gubimo milijarde, pa jedna jahta više-manje, rekla je.

Inflacija, euro i obnova

Oporbeni zastupnici govorili su i o inflaciji, najavljenim izmjenama Zakona o obnovi i posljedicama uvođenja eura.

Podaci o inflaciji za prosinac pokazuju da je ona i dalje 13%, a najviše zabrinjava, kaže Grbin, to što motor inflacije više nije energetika, nego cijene hrane i osnovnih živežnih namirnica.

Grbin smatra da je HDZ-ova Vlada tu potpuno podbacila, a koliko je ponašanje vladajuće većine neodgovorno, pokazuje to što je posljednja rasprava o inflaciji i stabilnosti cijena u Hrvatskoj u Saboru održana još ujesen 2021.

Na pitanje jesu li "bijele liste" trgovaca dobra ideja, odgovorio je kako je trebalo napraviti "crne liste" prije godinu dana, ali Vlada nije na vrijeme uvela mjere.

Za izmjene Zakona o obnovi, koje je najavio novi ministar Branko Bačić, ne može reći hoće li ih podržati jer ne zna što će biti u tim izmjenama. No oporba je skupila potpise pa će sljedećeg tjedna raspravljati o SDP-ovoj interpelaciji o radu Vlade na obnovi.

Grmoja će vidjeti hoće li podržati izmjene Zakona o obnovi, ali smatra da je za to kasno. Podsjetio je da su od početka govorili da je zakon štetan i da obnovom treba upravljati iz jednog središta, što se sada predlaže.

Most je također više puta upozoravao da je u svim zemljama koje su uvele euro došlo do poskupljenja, a Hrvatska je uvela euro u najgorem mogućem trenutku velikog rasta inflacije.

Što se tiče prijedloga o izradi tzv. bijelih lista na kojoj bi se nalazili trgovci koji nisu neopravdano podizali cijene, Grmoja smatra da je sad prekasno.

Vladajući "odlijepljeni od stvarnosti"

- Andrej Plenković i vladajuća većina nisu svjesni kako žive hrvatski građani. Kada nekome 'crkne' bojler, a istovremeno je dobio pozivnicu za vjenčanje, on mora podići nenamjenski kredit, rekao je Grmoja.

Zaključio je da su vladajući "odlijepljeni od stvarnosti" i ne zanima ih obnova Banovine ni inflacija, bave se Ukrajinom, a istovremeno im nestaju jahte ruskih tajkuna, koji su pod sankcijama.

Ivana Kekin kaže kako je ulazak u eurozonu pokazao gdje Hrvatska stoji u usporedbi s drugim EU članicama.

- Postalo je jasno, crno na bijelo, da su hrvatske plaće među najnižima u EU-u, ali smo zato u vrhu po cijenama, ističe Kekin.