Oporba: Proglasiti IGP, neće biti bitnih promjena u odnosu na ZERP
16.12.2020.
17:50
Autor: M.M./Hina
PODIJELI
Vlada je na sjednici 14. prosinca 2020. utvrdila Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru.
Pretposljednjeg dana zasjedanja ove godine na dnevnom redu Hrvatskog sabora samo jedna tema - proglašenje isključivog gospodarskog pojasa u Jadranskom moru i o prijedlogu proglašenja, kojim bi se odredio prostor i privremena granica do konačnog utvrđivanja. Prijedlog te odluke Vlada je utvrdila na sjednici u ponedjeljak i odmah ga uputila zastupnicima na razmatranje i prihvaćanje.
Da se u Jadranu proglasi isključivi gospodarski pojas, slažu se, čini se - svi, s obje strane Markova trga. No potpora Vladinu prijedlogu, kada stiže od oporbe, ne može proći bez "ali".
"
Ne sporeći potrebu da se u Jadranu proglasi isključivi gospodarski pojas (IGP), saborska oporba tvrdi da time neće doći do velikih promjena u odnosu na postojeći ZERP, a od vlade traži odgovor zašto sada i odjednom traži proglašenje kojemu se protivila.
Kolegama iz oporbe Branko Bačić (HDZ) odgovara da se nije pogriješilo što se IGP proglašava baš sada. Najveća je vrijednost tog proglašenja što ga donosimo zajedno sa Italijom, IGP se donosi da se zaštiti Jadran, a bez Italije to ne možemo, tumači zastupnik.
Grlić Radman o IGP-u
- Činom proglašenja IGP-a učinit ćemo najviše što možemo u pravnoj zaštiti Jadranskog rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman koji je zastupnike izvijestio o konzultacijama u vezi s namjerom da se proglasi IGP. Ocijenio je da su dosadašnjim diplomatskim i drugim aktivnostima izvršene sve potrebne predradnje i stvoreni odgovarajući uvjeti za donošenje predložene Odluke, početkom iduće godine.
Proglašenje pojaseva u siječnju iduće godine
Hrvatska i Italija pristupit će proglašenju svojih pojaseva nakon trilateralnog sastanka ministara vanjskih poslova Hrvatske, Italije i Slovenije u siječnju iduće godine, rekao je ministar. Zastupnike je podsjetio da je prvi korak u zaštiti nacionalnih interesa na Jadranskom moru učinjen još 2003. proglašenjem ZERP-a. Proglašenjem IGP-a dobijamo jedina preostala prava koja još nismo stekli a to su pravo na izgradnju umjetnih otoka i pravo na proizvodnju energije korištenjem mora, morskih struja i vjetrova, dodao je.
Ministarstvo je, naveo je, nastavilo s dijalogom i poticanjem suradnje na zaštiti Jadrana sa susjednim državama, poglavito s Italijom. Obostrano je potvrđena usklađenost djelovanja dviju država s ciljem proglašenja IGP-a, kao i spremnost pristupiti razgovorima o njihovom razgraničenju. Obostranom spremnošću Hrvatske i Italije o zaštititi Jadranskog mora omogućuje se cjelovita zaštita Jadrana između hrvatske i talijanske obale, čime se iz tog područja mora isključuju ribarice svih trećih država, s ciljem postizanja održivog ribarstva. To je ujedno i treći važan korak koji smo sada spremni učiniti - proglasiti IGP s obje strane Jadrana, istaknuo je ministar.
"Džilitnut se, ne pogodit cilja"
Referirao se i na upite iz medijskog prostora, zašto se tek sada Hrvatska pristupa proglašenju IGP-a. U svim vanjskopolitičkim aktivnostima i djelovanju sve ima svoju dinamiku, logiku i pravo vrijeme. Hrvatska je razmatrala, promišljala te na kraju procijenila najbolji trenutak za proglašenje IGP-a, sada kada će taj čin, komplementaran s talijanskim proglašenjem IGP-a, polučiti najbolji rezultat, odgovorio je. Grlić Radman je naveo kako je Hrvatska svoju namjeru da proglasi IGP prethodno prenijela slovenskoj strani, kako na ministarskoj, tako i na razini predsjednika Vlada. Slovenska je strana dobila pravodobnu i cjelovitu informaciju o našim koracima, uz razumijevanje da naše proglašenje IGP-a ni na koji način nema utjecaja na rješavanje našeg pitanja granice, kazao je ministar. O proglašenju IGP-a, razgovaralo se i s drugim susjednim jadranskim državama, konkretno BiH i Crne Gore, ali i drugima.
SDP-ov Arsen Bauk rekao je u da kratica IGP 'zapravo' znači "Italia grazie, (potpis) Plenković", iznijevši tvrdnje oporbe da se Vlada odlučila proglasiti IGP slijedeći Italiju. Bauk je u raspravi ustvrdio kako se Italija odlučila za proglašenje IGP-a, jer joj albanski ribari rade ono što talijanski ribari rade već godinama Hrvatskoj, ribare u području koje smatraju svojim.
Proglašenjem IGP Hrvatska će dobiti pravo na izgradnju umjetnih otoka, a ni s pravima se ne stignemo bavit koliko bi trebalo smatra Bauk, ipak najavivši potporu SDP-a proglašenju IGP-a.
Miro Bulj (Most) istaknuo je da je danas veliki i svečani trenutak za Hrvatsku, podsjetivši da je Most u više navrata predlagao proglašenje IGP-a, a Vlada to odbijala. Drago mi je što je Vlada promijenila mišljenje i podržat ćemo to, kazao je Bulj dodavši da nakon proglašenja IGP-a slijedi i borba za zaštitu toga područja.
Pađa Grbin (SDP) ocijenio je da je proglašenje IGP-a kulminacija postupka koji je počeo prije 17 godina proglašenjem ZERP-a i kojim je konzumiran najveći i najvažniji dio IGP-a, a koji se odnosi na zaštitu biljnih i životinjskih vrsta u Jadranu i zaštitu ribarstva. Naglasio je da je ulaskom Hrvatske u EU počela primjena zajedničke ribarstvene politike i da je zato bitno proglašenje IGP-a uskladiti s drugim članicama EU.
Branko Bačić (HDZ) istaknuo je da svaka ozbiljna država zna svoje strateške nacionalne prioritete i da je to i proglašenje IGP-a.
Hrvoje Zekanović (Klub Hrvatskih suvrenista) međutim tvrdi da se po pitanju ribarske politike u Jadranu ništa neće promijeniti zatraživši od Vlade da pošalje Europskoj komisiji zahtjev da se naš dio IGP-a u potpunosti zaštiti. Tek s potpunom zaštitom Hrvatska je dobila svoj cilj, ovako je ovo promašena priča, ocijenio je Zekanović. Moći ćemo graditi umjetne otoke i iskorištavati energiju plina i morskih struja na području IGP-a što nitko ne radi u svijetu na otvorenom moru, ali postoji kvaka, dodao je.
Smiju li talijanske kočarice doći kod nas i bez naknade loviti našu ribu kao što su radili dosad?, zanimalo je Miroslava Škoru (DP) na što je Grlić Radman ponovio da ulaskom u EU Jadransko more postalo europsko more. Hrvatska može ribariti i u španjolskom moru, to je zajedničko more, mi ćemo isto tako moći kočariti na talijanskoj strani, odgovorio je ministar Grlić Radman i naglasio da su hrvatski ribari snaga gospodarstva i da Vlada brine o njima.
Anka Mrak Taritaš (Klub Centar-Glas) također je najavila potporu proglašenju IGP-a ocijenivši kako to nije zasluga hrvatske diplomacije, nego talijanske koja želi zaštititi svoj IGP, naglasivši važnost zaštite ribljeg fonda, okoliša i skrbi o Jadranu.
Marijana Petir (HDZ) istaknula je kako treba dati punu potporu proglašenju IGP-a i time dodatno zaštititi resurse u Jadranu, jer omogućava ostvarenje suverenih prava, zaštite morskog dna i okoliša. Ograničavanjem ribarenja na Jadranu pozitivno će se odraziti na riblji fond, istaknula je Petir. Zastupnicu su se također izjasnili o amandmanima na raspravljene zakonske prijedloge.
I Dario Hrebak (HSLS) drži da se kasni s proglašenjem IGP-a te navodi da se njegova stranka od 2003. zalaže za to.
Zašto se to nije moglo prije?, upitala je i Dalija Orešković (Centar).
Vlada o IGP-u
Vlada je na sjednici 14. prosinca 2020. utvrdila Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. Vladin Prijedlog upućen je Hrvatskom saboru na prvo čitanje, zajedno s Izvješćem o konzultacijama. Nakon sastanka ministara vanjskih poslova Hrvatske, Italije i Slovenije, koji će se u subotu održati u Trstu, Sabor će odluku o proglašenju donijeti u siječnju iduće godine.
Prema Prijedlogu odluke, proglasio bi se isključivi gospodarski pojas u Jadranskom moru u skladu s pravnim režimom utvrđenim UNCLOS-om i Pomorskim zakonikom. Utvrdili bi se morski prostori koje obuhvaća isključivi gospodarski pojas i načini utvrđivanja njegove vanjske granice te ujedno uredilo i privremenu vanjsku granicu isključivog gospodarskog pojasa do njezina konačnog utvrđivanja.
Utvrdilo bi se i da se pravni režim isključivog gospodarskog pojasa izvršava u skladu s Pomorskim zakonikom, UNCLOS-om i zakonodavstvom EU-a te da isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske ostaje morski prostor u kojemu sve države, ne dirajući u suverena prava i jurisdikciju Republike Hrvatske, uživaju međunarodnim pravom zajamčene slobode i prava. Također bi se utvrdio dan stupanja odluke na snagu.