17:53 / 11.11.2020.

Autor: HRT/T.M./B.A./Hina

Oporba u Saboru upozorila na nepravednost porezne reforme

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Sabor je danas raspravljao o paketu poreznih zakona.
Sabor je danas raspravljao o paketu poreznih zakona za koji su vladajući tvrdili da će građanima olakšati situaciju nastalu pandemijom koronavirusa, no iz oporbenih su redova uzvraćali kako se predloženim pogoduje onima s najvišim primanjima, dok će ostali dobiti "mrvice".

➡️ Otvoreno: Tko će imati najviše koristi od porezne reforme?
➡️ Reakcije na predložene porezne reforme

Ivana Posavec Krivec (SDP)  upozorila je kako se poreznim izmjenama produbljuju nejednakosti i jaz među građanima, odnosno između malog broja građana koji zarađuju puno i velikog broja građana koji zarađuju malo i osjetit će povećanje od 15 do 100 kuna.

- Bogatiji taj višak novca mogu staviti sa strane ili potrošiti na luksuznu robu, dok će oni s najnižim primanjima s time pokušati smanjiti dugovanje, s obzirom na ukidanje moratorija na otplatu kredita i ovrhe. To bešćutna HDZ-ova vlada ne želi vidjeti, poručila je Posavec Krivec.

Njezina stranačka kolegica Vesna Nađ ocijenila je kako se promjene poreznih stopa koje omogućavaju znatan porast plaća onima s najvišim primanjima, među kojima su i članovi vlade i saborski zastupnici, ne mogu nazvati reformom.

- Najveće plaće rast će najviše, a najniže najmanje, upozorila je Nađ ocijenivši kako Vlada preferira one s najvišim primanjima umjesto da poveća neoporezivi dio plaće što bi bilo puno pravednije. Naglasila je kako socijalna država treba osigurati socijalnu sigurnost svim svojim građanima ispravljajući nesavršenosti tržišta.

Katarina Peović (Radnička fronta) primijetila je kako se u Hrvatskoj snižava porez na dobit  koja je ionako najniža u EU  i smanjuje porezna dohodak onima koji imaju najviše plaće. Smatra kako se time očito siromašne nastoji još više obespraviti te ističe kako minimalna plaća ne zadovoljava temeljne potrebe građana.

Stephen Bartulica (Domovinski pokret) upozorio je kako je u Hrvatskoj "pregolem državni aparat kao nezasitna hobotnica, jer rashodi rastu iako je broj stanovnika u padu".

Načelno podržavamo rasterećenje, ali ono što se čini je premalo i prekasno, ocijenio je Bartulica upozorivši kako samo Grčka izdvaja više od Hrvatske za javnu potrošnju te bi nas to trebalo zabrinjavati. Država ne stvara nove vrijednosti, nego uzima novac građanima i preraspodjeljuje ih prema svojim prioritetima, dodao je.

Grozdana Perić (HDZ) ustvrdila je kako je HDZ-ova vlada poreznim rasterećenjem od 2017. omogućila povećanje plaća i neoporezive isplate prigodnih godišnjih i drugih nagrada, božićnica i regresa, kao i smanjenje porezne presije prema poduzetnicima u ukupnom iznosu većem od 10 milijardi kuna. Efekti su veliki, ustvrdila je Perić napominjući  kako se pri tome vodilo računa da jedinice lokalne i regionalne samouprave ne ostanu bez prihoda.

Hrvoje Zekanović (Klub Hrvatskih suverenista) je tijekom rasprave o novom krugu porezne reforme gotovo 15 minuta nabrajao sve parafiskalne namete koje plaćaju hrvatski poduzetnici.

U 15 minuta koliko je predviđeno vrijeme za izlaganje klubova Zekanović je uspio nabrojiti stotinjak nameta poručivši da su parafiskalni nameti ono što pritišće hrvatske poduzetnike.

- Trebalo bi mi pet sati za sve namete, riječ je o 600 nameta, a još ima i stotine pristojbi, ovo nema smisla. Poruka je da osim reformi koje ćemo donijeti ono što pritišće poduzetnike su parafiskalni nameti koji se u zadnje vrijeme i gomilaju, poručio je Zekanović nabrajajući razne naknade za polaganje ispita, ovlaštenja, suglasnosti, članarine.

Nikola Grmoja (Most) u pojedinačnoj raspravi predložio je amandman da se nerazmjer imovine istražuje od 2000. godine, a ne samo za posljednjih 6 godina, obrativši se pitanjem HDZ-ovu zastupniku Branka Bačiću - hoće li to podržati.

- Ja s tim nemam nikakvih problema. Što se mene osobno tiče može se propitkivati moja imovina od kada sam se rodio, za sve ono što je u skladu sa zakonima kojima se definira imovina i kazneni postupci ja sam za rok koji najdublje zadire u povijest, odgovorimo mu je Bačić.

U raspravi zastupnici vladajuće većine uglavnom su hvaliti nastavka porezne reforme i porezno rasterećenje, ističući da će pomoći i poduzetnicima i građanima, dok ju je oporba kritizirala kao "kozmetičke promjene" i "povećanje ekonomske nejednakost među građanima".

Peđa Grbin poručio je da Klub SDP-a nikada neće i ne može podržati HDZ-ovu poreznu reformu "koja produbljuje postojeću ekonomsku nejednakost među građanima".

"Samo 7000 poreznih obveznika ima najveće plaće, i samo će oni od ovoga imati koristi. Građani s prosječnim i ispodprosječnim primanjima neće imati koristi. Stvara se 'rupa' o dvije milijarde kuna u proračunu, koja će se morati nadoknaditi iz PDV-a koji plaćaju svi, i oni najsiromašniji", rekao je Grbin.

Zato je, rekao je, SDP u proceduru uputio izmjene poreza na dohodak kojima bi se svim građanima omogućilo isto porezno rasterećenje.

SDP-ov zastupnik Boris Lalovac pozvao je na oprez u povećanju neoporezivih davanja, koji, složio se, potiče potrošnju, ali ima negativne učinke na mirovinski i zdravstveni sustav, opterećen dugovima. 

Božo Petrov (Most) rekao je kako pozdravlja svako porezno rasterećenje, ali i dodao da pritom treba biti pravedan i omogućiti svima jednake mogućnosti za rast.

Upozorio je da nitko ne govori o inflaciji proteklih godina, iako po podacima Državnog zavoda za statistiku većina ljudi u Hrvatskoj, unatoč poreznim rasterećenjima, danas živi siromašnije nego prije pet godina.

"Dajte mladim obiteljima razlog da ostanu u Hrvatskoj, učinite sustav pravednim, povećajte plaće", poručio je Petrov vladajućima.

Mostov Zvonimir Troskot zatražio je oslobađanje plaćanja doprinosa  za poduzetnike početnike, žene poduzetnice i mikropoduzetnike te upozorio da Vlada još uvijek nije odgovorila na Mostov prijedlog za ukidanje obaveznog plaćanja članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Anka Mrak Taritaš (Glas) istaknula je da poreznu reformu mora pratiti obuzdavanje rastrošnosti države.

"Novac curi kao da je Vlada kantu vode okrenula naopačke. Zdravstvo je izvan kontrole, mirovinski sustav opterećen je isplatama koje nemaju veze s mirovinama zarađenima kroz rad", upozorila je Mrak Taritaš.

Kao ključni problem izdvojila je strukturu gospodarstva koja ne pruža mjesta za stručne ljude te premali broj tvrtki koje stvaraju dodanu vrijednost.

Marijana Puljak (IP, Pametno, Glas) ustvrdila je da je Hrvatska druga najsiromašnija zemlja u EU, a cilj nam treba biti stvoriti bogatije društvo. Cilj nam trebaju biti jednaka primanja kao u razvijenim zemljama.

Novi populisti spominju da treba više oporezivati one s višim primanjima, liječnike i inženjere, no oni su već jednom nogom izvan Hrvatske. Njih se ne bi trebalo gušiti porezima već im pružiti razlog da ostanu u Hrvatskoj. Hrvatska danas gubi poslove i radnike, povećanjem plaća moglo bi se zadržati radnike koji su zapošljivi svuda u svijetu, rekla je Puljak.



Ustvrdila je da je potrebna reforma svih parafiskalnih opterećenja koja opterećuju poslovanje, ozbiljna reforma zdravstva, mirovinskog sustava i sustava javne uprave.

Tomislav Tomašević (Možemo) i Katarina Peović (RF) kažu da bi socijalno pravednije bilo uvođenje više stope poreza na dohodak za one s višim primanjima a manje stope za one s manjim primanjima.

Saborski zastupnici platforme Možemo predlažu zato progresivni porez na dohodak , uvođenje četiri umjesto dvije stope, koji bi više porezno rasteretio one s niskim i srednjim plaćama, a više porezno opteretio one s najvišim plaćama. Predlažu stopu od 15 posto na prvih 4.000 kuna porezne osnovice, 20 posto na sljedećih 4.000 kuna porezne osnovice, 30 posto na daljnjih 12.000 kuna, te 40 posto na ostatak odnosno na dio porezne osnovice koji premašuje 20.000 kuna.

Tulio Demetlika (Klub IDS-a) ističe da porezno rasterećenje građani moraju osjetiti, a ne da oni najpotrebitiji dobiju tek nekoliko desetina kuna nazvavši reformu tek kozmetičkim promjenama.

Vladajući, s druge strane, hvale poreznu reformu.

Nema dvojbe da je paket poreznih reformi jedna od najkonkretnijih i najopsežnijih i najvrednijih reformi javnih politika u posljednjih 10 do 15 godina i na tome Vam čestitam, kazao je Žarko Tušek (HDZ). Ističe da porezni prihodi rastu a porezna presija je manja, dok prosječna i minimalna plaća konstantno rast a i zaposlenih je više nego prije krize.

Čestitke Vladi što u teška vremena ide u peti krug porezne reforme uputio je i porezno rasterećuje gospodarstvo uputili su i Josip Begonja (HDZ) i Danica Baričević (HDZ).

Grozdana Perić (Klub zastupnika HDZ-a) ocijenila je da su "srceparajući" nastupi zastupnika o teškom životu građana u Hrvatskoj jer se, istaknula je,  poreznom reformom svima omogućava povećanje dohotka.

"U protekle četiri godine građani su s preko 8 milijardi kuna rasterećeni poreznih davanja i doprinosa", istaknula je Perić.

Klub HDZ-a podržava novi paket poreznih zakona jer će pomoći i poduzetnicima i građanima da bolje zarađuju i imaju lakši i predvidljiviji porezni sustav, poručila je.

Karolina Vidović Krišto (DP) zamjerila je vladajućima što, kako kaže, nisu čuli krik ugostitelja i smanjili im PDV. Vi i Plenković nemate empatije za poštene radnike, ali očigledno imate za pojedine vlasnike vjetroelektrana kojima itekako punite džepove , ustvrdila je Vidović Krišto.

Upozorila je vladajuće da "paze jer se takva politika kažnjava, a pohlepa izjeda dušu", navodeći kao "svježe primjere Dragana Kovačevića i Ivu Sanadera".

Marić: Poreznim izmjenama želi se zahvatiti cijeli sustav

Ministar financija Zdravko Marić, koji reformu brani u Saboru, odgovorio joj je kako je ugostiteljstvo prepoznato u dosadašnjim krugovima poreznih reformi podsjetivši na smanjen PDV za hranu, ali i mjere za očuvanje radnih mjesta koje koriste i ugostitelji.

Na kritike oporbe kako reforma ide u korist najbogatijih poručio je pak da porez na dohodak nije taj koji definira visinu plaće, već ju definira ugovorni odnos između poslodavca i posloprimca.

Dodao je da se porezni izmjenama želi zahvatiti cijeli sustav i naveo da je pet posto obveznika oslobođeno plaćanja poreza na dohodak (mladi do 25 godina), oko 31 posto plaćati će ga po stopi od 12 posto (mladi do 30 godina i umirovljenici) , 60 posto po stopi od 24 posto a manje od 1 posto po stopi od 36 posto.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!