Oporba: Vladine mjere pomoći neučinkovite za rekordnu inflaciju

Oporbeni saborski zastupnici upozorili su, komentirajući objavu da je inflacija 4,8 posto, što je po Eurostatu najviše u eurozoni, da je rast cijena u Hrvatskoj postao dvoznamenkast i da ga određuju trgovački lanci, unatoč Vladinim mjerama pomoći.

- Inflacija kojoj danas svjedočimo nije slučajna, već je rezultat političkih odluka, rekao je predsjednik Mosta Nikola Grmoja.

Ponovio je da je euro uveden u najgorem mogućem trenutku, podsjetio na zatvaranje gospodarstva tijekom pandemije te nekontrolirano širenje javnog sektora koji je, kaže, narastao za 100 tisuća ljudi, dok smo istovremeno izgubili 400 tisuća ljudi. 

- Smanjio se broj ljudi u državi, dok je rastao aparat koji treba služiti tim ljudima. To je politika koja proizvodi siromaštvo, rekao je.

Upozorio je i da u godinama rasta nisu provedene nikakve strukturne reforme. Umjesto toga 6,5 milijardi eura iz Fonda za oporavak i otpornost potrošeno je na projekte bez stvarne razvojne vrijednosti i koji su svrha sami sebi, umjesto na proizvodnju, poljoprivredu i samodostatnost. A paralelno s tim, korupcija nas godišnje stoji i do 15 milijardi eura.

Mrak-Taritaš: Vlada se ponaša kao "kroničar vremena"

Zastupnica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš ocijenila je da se gospodarska situacija pogoršava te poručila kako "kola idu nizbrdo", uz upozorenje da država ne reagira dovoljno odlučno. Smatra da inflacija u Hrvatskoj nije samo uvezena, nego i domaće generirana, osobito kroz rast cijena hrane. Po njezinim riječima, Vlada, ministar financija i premijer ponašaju se kao kroničari vremena jer samo konstatiraju stanje umjesto da aktivno interveniraju.

Dodala je da su dosadašnje mjere kratkoročne i nedostatne te da cijene u velikoj mjeri određuju trgovački lanci. Stoga smatra da bi ministar gospodarstva trebao otvoriti izravne razgovore s trgovcima kako bi se pronašla rješenja za stabilizaciju cijena.

Slične poruke uputio je i zastupnik Nezavisne platforme Sjever Ivica Baksa, koji je istaknuo da se inflacija u eurozoni postupno smiruje, ali da se to u Hrvatskoj ne osjeti na potrošačkim cijenama. Naveo je da je prosječna inflacija u eurozoni između dva i tri posto, dok je u Hrvatskoj iznad četiri posto, uz dvoznamenkasti rast cijena u pojedinim sektorima hrane i usluga.

Naglasio je da rast plaća mora pratiti rast troškova života te pozvao na veću fiskalnu disciplinu i socijalnu osjetljivost prema najugroženijim skupinama. Iako je pozdravio Vladine mjere, poručio je da će i dalje upozoravati na nedostatke i predlagati rješenja koja bi, kako je rekao, poboljšala životni standard građana.

Hajdaš Dončić: HDZ nije napravio ništa da ojača Hrvatsku

Prije su već rast inflacije komentirali i predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić te čelnica Možemo! Sandra Benčić.

Hajdaš Dončić upozorio je da HDZ ništa nije napravio da Hrvatsku ojača ili da bude otporna na energetske šokove i rast cijena hrane.

Smatra da možda špekulantima odgovara što smo energetski ovisni, a trgovačkim lancima što nam se kruh i peciva uvoze iz Poljske, te upozorava da dva trgovačka lanca, Kaufland i Lidl, drže dominaciju nad hrvatskima u cijenama. 

Benčić: HDZ sustavno odbija naše prijedloge

Sandra Benčić naglasila je da već četvrtu godinu traže da se uz mjere ograničenja cijena energenata, kao i drugih interventnih mjera na tržištu, s druge strane postavi mehanizam kontrole tržišta i oporezivanje ekstraprofita, a sve je to HDZ sustavno odbijao.

Navela je kako je slične mjere kakve je uvodila hrvatska Vlada pretprošli tjedan uveo i poljski premijer, ali je donio i Zakon o ekstraprofitu. 

- Svakom normalnom premijeru bilo koje europske zemlje je jasno da ako postaviš mjere intervencije na tržište i ako smanjiš PDV trgovcima ako s druge strane nemaš mehanizam kontrole, da si im te novce poklonio, a čije novce si poklonio, ne svoje, nego novce građana, rekla je Benčić.

Istaknula je i da je to ono što HDZ radi tj. novce građana iz proračuna prelijeva u ruke onih koji su ekstraprofiteri i namjerno to ne želi sankcionirati.