09:49 / 31.01.2018.

Autor: HRT

Oporba žestoko kritizirala zakon o poljoprivrednom zemljištu

-

-

Foto: - / -

Tim prijedlogom bi se trebale vratiti ovlasti raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu jedinicama lokalne samouprave.
Nakon zahtjeva za stankom saborski zastupnici nastavili su rad raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Tomislav Tolušić,
ministar poljoprivrede, kao predstavnik predlagatelja dao je dodatno obrazloženje tog prijedloga zakona. Ovo je već peti zakon o poljoprivrednom zemljištu. Svi dosadašnji predlagatelji imali su vjerujem, dobre namjere, ali rezultat nije idealan. Prijedlog koji je danas pred vama ima intenciju pokušati popraviti puno nelogičnosti u dosadašnjim zakonskim propisima i dovesti do efikasnijeg upravljanja državnim poljoprivrednim zemljištem, rekao je među ostalom ministar Tolušić. 

Prijedlogom bi se trebale vratiti ovlasti raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu jedinicama lokalne samouprave. Lokalne će jedinice raspisivati natječaje za zakup ili prodaju, a kontrolu cijelog postupka uključeno je Državno odvjetništvo.

Agencija za poljoprivredno zemljište se ukida, jer raspolaganje njima prelazi u nadležnost općina i gradova. Vraća se pravilo domicilnosti zemlja se raspodjeljuje poljoprivrednicima s lokalnog područja, čime se potiče ostanak poljoprivrednika na tim područjima. U fokusu je, poručuju iz vlade, jačanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), što znači da zakon daje prednost pri raspodjeli poljoprivrednog zemljišta OPG-ovima te mikro i malim poduzećima.

Državno će se zemljište moći dati u zakup na 25 godina, što se može produžiti na još toliko, a prioritet pri dodjeli imat će stočari kojima nedostaje vlastite zemlje

Saborska oporba: Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne daje prednost OPG-ima

Saborska oporba žestoko je kritizirala konačni prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu tvrdeći kako ne daje prednost obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG). Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić čudio se, kako je rekao, njihovoj amneziji s obzirom na to da su glasovali za aktualni SDP-ov zakon koji prednost daje 'velikim igračima'.

Bojim se da će i ovaj zakon pogodovati velikima, upozorio je u raspravi SDP-ov zastupnik Alen Prelec. Podsjeća da se u jednom od članaka ističe kako pravo prvenstva na javnom natječaju imaju fizičke i pravne osobe koje su sudjelovale u natječajima slijedećim redoslijedom, nositelj OPG-a ili vlasnik poljoprivrednog obrta ili pravna osoba u rangu mikro i malih poduzeća. No, napominje i kako po Zakonu o računovodstvu poduzetnici se u mala poduzeća svrstavaju s do 30 milijuna kuna aktive te do 60 milijuna kuna prometa i 50 zaposlenih te drži kako tu mogu ući gotovo sva velika poduzeća.

S njim se slaže i zastupnik HSS-a Davor Vlaović.

Ovim zakonom na mala vrata omogućujete prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta umjesto da se tretira kao imovina od posebnog nacionalnog interesa. Tim zemljištem treba gospodariti u cilju povećanja proizvodnje koja će biti konkurentna uvoznoj. Izbacite iz prioriteta mala poduzeća i nemojte da se čačka po njima pa da se utvrdi da su to sponzori HDZ-a. To bi stvarno bilo ružno da o tome pričamo, pozvao je SDP-ov Damir Tomić. Prioritet bi, kaže, trebali imati sadašnji posjednici, stočari bez zemlje, mladi. A kad govorimo o domicilnom stanovništvu, ne može se dogoditi da u vašoj županiji, u općini gdje se dodjeljivalo 485 hektara zemlje i bilo je domicilnih stanovnika koji su trebali dobiti tu zemlju, dobije ju tvrtka iz Istre, poručio je Tomić.

Mostovca Miru Bulja brine što zakon omogućava da stranci kupuju zemlju poslije 2020. I to poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu. Sada kada smo iselili seljaka, kada smo novac koji je trebao otići OPG-ovima otišao tajkunima koji su gospodarski sustav Hrvatske i poljoprivrede slomili, imamo poljoprivredno zemljište koje će kupiti stranci, upozorio je.

Branimir Bunjac (Živi Zid) podsjeća na kritike udruga voćara i povrćara koji tvrde kako bi prema programu ruralnog razvoja njihovi sektori trebali biti prioritetni, a u zakonu ta načela nisu usvojena. Tvrde da u Hrvatskoj povrćarstvo i voćarstvo pokriva samo do 60% potreba, da je potrebno proizvodnju povećati, ali nažalost, imamo stalnu tendenciju pada proizvodnje, pa se onda čude zbog čega im ovaj zakon ne omogućuje da dobiju prioritetni status, upitao je.
-

-

Foto: - / -

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!