Selak Raspudić: Netko bi za Vjesnikov neboder trebao odgovarati

U emisiji Hrvatskog radija "Oporbeni zarez" gostovala je predsjednica Nezavisne liste Marija Selak Raspudić. 

Govorila je o razvoju stranke, aktualnim političkim aferama, odgovornosti u javnim službama te ključnim izazovima u Zagrebu.

Selak Raspudić rekla je da će njezina politička organizacija uskoro dobiti novo ime, ali naglašava da joj je važnije političko djelovanje nego brendiranje.

- Na imenu intenzivno radimo sa stručnjacima i dizajnerima, ali ne opterećujem se celofanom. Bitniji nam je sadržaj, a to smo pokazali u Gradskoj skupštini gdje smo najaktivniji i, rekla bih, najkonstruktivniji, istaknula je.

Posebno je pohvalila nove članove, uključujući Draganu Turkalj, Milku Rimac Bilušić, Josipa Perišu, Mislava Krasića, Damira Firšta i Kristinu Taba.

- Radi se o profesionalno ostvarenim ljudima koji daju novo lice i dinamiku gradskoj politici, dodala je.

Afera "Hipodrom": Ovo više nije sumnja nego osnovana sumnja

Komentirala je optužnicu USKOK-a u aferi "Hipodrom".

- Optužnica nije više samo sumnja nego osnovana sumnja. To treba jasno reći. Ovdje se govori o zločinačkom udruženju, poručila je.

Posebno je zanima kako će platforma Možemo! odgovoriti na činjenicu da je, kako tvrdi, jedan od njihovih ključnih ljudi, Goran Đulić, ozbiljno inkriminiran.

Slučaj Mikulić

Za slučaj državnog inspektora Andrije Mikulića kaže da podsjeća na "funkcionere iz bivših vremena".

- Ovdje se ne radi samo o korupciji, nego o tome kako je izgledala. Ide se u lov pa iz auta ispadaju kobasice i meso. Jer nije bilo dosta dobiti novce. To vam je naša najviša korupcija, kazala je.

Istaknula je i slučaj ilegalnog medicinskog otpada u Lici.

- To se mora hitno sanirati. Građani Gospića mjesecima upozoravaju, a to nije samo lokalni problem. Otpad se može širiti cijelom Hrvatskom, upozorila je.

O Vjesniku

- Bila sam nedavno tamo prije požara i snimila prostor. Išla sam tamo obaviti jedan intervju. Prilikom izlaska iz zgrade sam bila znatiželjna pa sam htjela vidjeti u kakvom je stanju zgrada. Ono što sam vidjela, bilo je frapantno. Takav propust, u tako produktivnom prostoru, koji je mogao donositi veliku zaradu, sigurno je nečija odgovornost. Tamo nije bilo ni ozbiljne protupožarne zaštite. Mogao je netko i stradati, poručila je.

Promet u Zagrebu: Građane treba usmjeravati, a ne čekati da pogriješe

Osvrnula se i na nova prometna rješenja u Zagrebu, predložena nakon požara i privremenog preusmjeravanja prometa.

- Pitanje je je li ovdje trebalo postaviti prometnog policajca koji bi usmjeravao građane ili je cilj ovakvih novih prometnih rješenja da se čeka da netko pogriješi, a građani se, logično, ne snalaze jer to sve možemo uzeti u obzir zbog kompliciranosti situacije nije najbolje riješeno pa se onda čeka da ih se negdje iz kuta penalizira. Cilj je da se građanima objasni i pomogne da skrenu na ispravan način, a ne da ih se penalizira zato što će očito pogriješiti na nekom novom raskrižju na koje nisu navikli, govori.

Na pitanje što očekuje da će biti s tim zemljištem, odgovara: 

- Meni je, kao nekom humanistu, bila zanimljiva ona Maleševićeva ideja koju je spomenula da se tamo postavi Kožarićeva skulptura. Sve njegove skulpture u Zagrebu zapravo su zaživjele među građanima. Ja bih bila jako radosna kada bismo se na tom raskrižju odvažili na takav umjetnički iskorak.

- Što se tiče toga što će se na kraju izgraditi, treba vidjeti kako će se stvar razvijati i hoće li se suvlasnici uopće uspjeti dogovoriti, te koliko će država sada tu moći učiniti, rekla je.

Država je većinski vlasnik, preko 60 %, naglasila je.

Naglasila je kako je Zakon o prostornom uređenju najvažniji zakon.

- Imamo našeg akademika Bašića, kojeg izuzetno cijenim, koji je upozorio da se sa zakonskim izmjenama ne smije dopustiti prostorna devastacija, rekla je.

- Voljela bih vidjeti naše građane da prosvjeduju protiv takvih stvari. To bi značilo da smo zrela demokracija i da znamo što je doista bitno. Jer sutra, ako se naš prostor uništi, to je nepovratno. Ako više nema naše zemlje, našeg tla - nema naše domovine. Ljudi već odlaze u velikom broju. Mi tu moramo ustajati. Moramo znati koliko su ti zakoni, koji zvuče apstraktno i suhoparno, zapravo konkretno određivanje naše budućnosti, koliko su nam bliski. Jer ovdje govorimo o našem domu. Protiv toga bismo trebali ustajati i za to se trebamo zalagati, kazala je.

- Ovdje imamo više razina problema koji se odnose na prostorno planiranje, a struka je to već pojasnila. Oni se odnose i na uključenost jedinica lokalne samouprave u prostorno planiranje, ali i općenito u to gdje se može graditi. Može li se graditi izvan građevinskih zona? Hoće li moći nicati različiti objekti s obzirom na interese nekog investitora bilo gdje? Što će se dogoditi sa specijalnim zonama turističke namjene - hoće li se one moći etažirati? Hoće li sutra nečija velebna vila niknuti negdje uz obalu i prodavati se po basnoslovnim svotama pa će netko imati elitni pristup nečemu što u svojoj osnovi uopće nije bilo predviđeno za takvu namjenu, pita se.

- Niti jedan zakon se ne može donijeti zato što se neka vlast sutra sjeti, mimo struke, da će ga izgurati, rekla je.

Cijeli razgovor možete pogledati u nastavku: