14:11 / 23.08.2021.

Autor: M.D./Studio 4/HRT/IMS

Orešković: Indeks percepcije korupcije se pogoršava, a za to je kriva Vlada

Dalija Orešković

Dalija Orešković

Foto: Studio 4 / HRT

Meni se čini da Hrvatska već duže vrijeme pati od nedostatka vizije kako hrvatsko društvo osmisliti i urediti tako da politika bude u funkciji građana. Od velikih tema i reformi se bježi, pred nama je između ostalog i rasprava o strategiji suzbijanja korupcije. Tvrdim već nekoliko godina da je bespredmetno pričati o toj strategiji ukoliko ju ne povežemo s uzrocima njezina nastanka, rekla je Dalija Orešković (Centar), saborska zatupnica gostujući u emisiji "Studio 4".

Dodala kako je ta tema usko vezana i s promjenom kroja izbornih jedinica i teritorijalnim preustrojem u pravcu smanjenja broja županija, gradova i općina.

- Bitno je definirati nekakav politički cilj i smjer u kojem se Hrvatska treba kretati kako bi resursi s kojima raspolažemo i javna davanja naših građana više služila njihovim interesima, a manje opstanku postojećih političkih elita, ističe.

Orešković naglašava kako se indeks percepcije korupcije u proteklih nekoliko godina pogoršao, što znači da smo u trendovima počeli padati u nekim standardima poput vladavine prava, slobode medija i zaštićenosti građana u svemu onome što im Ustav jamči, a za to isključivo krivi Vladu.

- Zakasnila je s pripremom nove strategije za nadolazeće razdoblje, mi ćemo tek sad početi raspravljati kako će izgledati nova. Manje-više nema ništa novo, uglavnom su to reciklirane ideje koje su bile sadržane i u prethodnoj strategiji, dobar dio mjera nije niti proveden, a čak i da je sve bilo provedeno učinak je takav da to nije nešto što trendove može pokrenuti na bolje, smatra Orešković.

Rješenje za taj problem vidi u detektiranju iz čega on proizlazi.

To je čitav niz mehanizama koje treba uspostaviti kroz dostupnost javnih podataka o proračunu, o načinu kako se donosi odluka o utrošku sredstava, o načinu kako se biraju pojedine osobe na funkcije koje ne bi trebale biti politički podobne. Kada bih morala sažeti to u jednu rečenicu, onda bih se usudila tvrditi da mi čitav niz institucija naprosto moramo rastaviti. Treba napraviti redizajn ključnih tijela koja sudjeluju u sustavu borbe protiv korupcije i u sustavu unutarnje kontrole, kaže Orešković i dodaje kako se kroz sustav objave imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika vidi koliko Republika Hrvatska namjerno, ciljano i smišljeno koči sve procese koji su se davno mogli provesti.

- Sustav automatske provjere podataka, kroz povezivanje baza sa različitim državnim tijelima, još uvijek ne postoji. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je to povezivanje baza podataka provelo već 2015. godine – dakle, ovo što sad tek uspostavlja Državno sudbeno vijeće kasni najmanje šest godina, objašnjava.

Orešković je istaknula kako se Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa bavi prevencijom, te da je dužno uspostaviti određene standarde. Tako se dotaknula i teme nedavne afere vezane za ministra financija Zdravka Marića.

- Naš zakon je predvidio jednu iznimku, koja kaže da su dopušteni darovi između prijatelja, ne postoji zakonska definicija što se smatra ili ne smatra prijateljem, ali zato je tu Povjerenstvo da uspostavi određene standarde. Dužnosnici si ne mogu dopustiti da onog trena kad postanu ministri, stječu prijatelje toliko ekonomski i gospodarski moćne, koji će ih ugošćivati na jahtama – to je onaj model gdje se stječu veze, poznanstva, umreženost i klijentelizam, sve ono što se zapravo kroz zakon o sprječavanju sukoba interesa htjelo spriječiti, ističe i dodaje:

- Ukoliko Povjerenstvo ne utvrdi da samo po sebi to predstavlja nedopušteni dar u kontekstu odredbi i pravila iz zakona o sprječavanju sukoba interesa, duboko je podbacilo u svojoj osnovnoj ulozi i svrsi, a tim više je ovo problem utoliko što ta nova strategija suzbijanja korupcije najveći naglasak stavlja na etiku i integritet, na etičke kodekse koje bi sada trebale usvojiti brojne jedinice lokalne samouprave. O čemu ćemo mi pričati ukoliko tu etiku i integritet ne možemo uspostaviti u odnosu na jednu od najmoćnijih osoba u ovoj Vladi?, pita se.

Čini se da će se, po novom Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, ići u smanjenje ovlasti Povjerenstva. U članku 5. piše se o načelima djelovanja koja govore o tome da dužnosnici moraju voditi računa o povjerenju koje javnost u njih ima ili nema, odnosno moraju čuvati svoj integritet, vjerodostojnost, poštenje, moral i čast, no za povredu ovih odredbi zakonom nije predviđena mogućnost izricanja kazne.

- Sama po sebi situacija u kojoj jedno institucionalno tijelo osudi ponašanje dužnosnika, kao što je svojevremeno osudilo i ministra Marića i druge za slučaj Borg, dovoljno zapravo štiti javni interes utoliko što osvještava javnost o tome. Upravo zbog tog članka je pala jedna Vlada, poprilično opravdano. Da je Povjerenstvo uspjelo održati onu snagu i kriterije koje je imalo u vrijeme kada se donosila odluka o Tomislavu Karamarku, Vlada Andreja Plenkovića bi dosada već nekoliko puta pala, smatra Orešković.

- I prethodna strategija sprječavanja korupcije, a tako i ova nova, od vrha do dna prožete su i etikom i integritetom – dakle, vlast je svjesna važnosti ovih tema i one nisu načelne, ali kada ti konkretni životni primjeri zagrebu njihove strukture vlasti onda tijela koja bi o tome trebala odlučivati treba 'eutanizirati', odnosno oduzeti im mogućnost da otvoreno progovaraju o pravim problemima u društvu, zaključuje Orešković.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!