14:41 / 29.11.2021.

Autor: HRT/Hina

Orešković: Novim zakonom slabi se Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa

Dalija Orešković

Dalija Orešković

Foto: HRT / HTV

Saborska zastupnica Dalija Orešković (Centar) rekla je u ponedjeljak da se novi zakon o sprječavanju sukoba interesa 'svodi na slabljenje uloge i moći' Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, kao jednog od najvažnijih antikorupcijskih preventivnih tijela.

Zakon donosi i neke novine, no i taj mali iskorak zaslužuje ismijavanje i ne donosi ništa novo, ustvrdila je Orešković na konferenciji za novinare u Saboru. Dodala je kako se ministar (uprave i pravosuđa Ivan Malenica) "pohvalio da se njime proširuje primjena na čitav niz novih javnih funkcija", i navodi glavnog ravnatelja HRT-a, povjerenika za informiranje, ravnatelja AZOP-a, članove upravnog vijeća HERA-e, HANF-e, uprave Jadrolinije, generalne direktore Hrvatskih voda, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

- Riječ je o dužnosnicima koji su od 2013. obveznici postupanja po Zakonu o sprječavanju sukoba interesa i to nije ništa novo. Novi se Zakon također bavi terminologijom pa se izvješća dužnosnika o imovinskom stanju više neće tako zvati, nego imovinska kartica, a dužnosnici će biti obveznici i to su ti veliki iskoraci i novotarije, rekla je Orešković.

Kaže da joj je žao što se (ministar) 'nije sjetio promijeniti sam naziv tijela', jer bi puno primjereniji naziv, umjesto Povjerenstva, ustrojen s profesionalnim zaposlenicima bio Ured za prevenciju korupcije.

Zakon je također povećao broj obveznih podnošenja imovinskih kartica pa će sada to biti jednom godišnje, no, dodala je, kako će se provoditi redovita provjera to u zakonu nije osmišljeno, unatoč tome što je Ustavni sud prije još 2011. uputio Hrvatski sabor da se pozabavi upravo procedurom i provjerom imovinskih kartica. U tom smislu nije u 10 godina učinjen nikakav iskorak, jer je očito cilj, smatra Orešković, da do prave sadržajne provjere imovinskih kartica ni ne dođe.

Ocijenila je da do sada najveća učinkovitost Povjerenstva proizlazi iz javnosti rada sjednica i javne objave njegovih odluka, a sada je osmišljeno da Povjerenstvo na temelju diskrecijske odluke može isključiti javnost sa sjednica kao i javnu objavu svojih odluka ako tako nalaže zaštita privatnosti, javnog interesa ili sigurnosti.

Veći nonsens je teško i zamisliti, smatra Orešković, dodavši da predsjednik Povjerenstva više neće morati imati položen pravosudni ispit, i da se "očito traži netko tko će imati doseg običnog 'lupača pečata' ".

Orešković: Povjerenstvo je moglo dovesti i do pada Vlade

S usvojenim zakonom ili bez njega Povjerenstvo je već sada tijelo bez snage i značaja, zaključila je Orešković. Ustvrdila je i da su USKOK i DORH 'institucije sklone progledati kroz prste najmoćnijim korumpiranim političarima. Dodaje kako ni jedan takav sustav ne može funkcionirati bez dobre prevencije, i da bi tu ulogu trebalo imati Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, koje je ranije imalo dobre rezultate rada.

- Kada vidimo kakvim se ministrima okružio premijer Plenković, rekla je Orešković podsjetivši na bivše ministre Tolušića, Kuščevića, Gorana Marića, jasno je, kaže, "da je Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa bilo Vladin najveći kamen spoticanja".

- Povjerenstvo je, za razliku od pravosuđa, odluke donosilo u kratkom roku, a moglo je dovesti i do pada Vlade, izjavila je.

Na pitanje o medijskom napisu da je Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek bila na sastanku na kojem je prekinuta istraga u slučaju bivše ministrice Gabrijele Žalac, Orešović je ustvrdila da su Glavna državna odvjetnica i ravnateljica USKOK-a (Vanja Marušić) izgubile povjerenje i da ne mogu obavljati svoju dužnost čak i da nije bilo najnovijih kompromitirajućih detalja.

Ti detalji mnogo više kompromitiraju one u čijem je interesu došlo do zataškavanja i opstrukcije predmeta Žalac, jer Glavna državna odvjetnica i ravnateljica USKOK-a nisu radile isključivo u svom osobnom interesu kako bi zadržale fotelju. Očito je glavni profiter netko drugi, no čim HDZ stoji iza Glavne državne odvjetnice očito da će glasovati onako kako njima odgovara, a svi ostali trebamo se zapitati što se s USKOK-om i DORH-om događa, jer se u tri godine mijenja već treći državi odvjetnik, rekla je.

Orešković kaže da su jedini izlazi idući parlamentarni izbori i ponovni ustroj tih institucija na kvalitetnim i neovisnim temeljima.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!