Orlić: U Crnom moru 107 hrvatskih pomoraca

Posljednjih dana intenzivirali su se napadi na brodove u Crnom moru, a u osam napada poginulo je ukupno 28 pomoraca, rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a kapetan Siniša Orlić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

U Crnom moru 107 hrvatskih pomoraca

Govoreći o posljednjem napadu, Orlić je potvrdio da na napadnutom brodu nije bilo hrvatskih pomoraca.

Istaknuo je da Crno more nije jedino područje u kojem su pomorci izloženi opasnostima. Među rizičnim područjima izdvojio je Hormuški tjesnac, zapadnu obalu Afrike, vode ispred Venezuele i dijelove Indijskog oceana.

- Hrvatski pomorci plove svim svjetskim morima i svakodnevno su izloženi opasnostima, rekao je.

Orlić je rekao kako Hrvatska ima nešto više od 15.000 pomoraca koji plove međunarodnim vodama, a njih 107 trenutačno se nalazi na brodovima u Crnom moru.

Istaknuo je da u Crnom moru trenutačno nema brodova pod hrvatskom zastavom, ali hrvatski pomorci uglavnom plove na brodovima stranih zastava.

- U Crnom moru nalazi se oko 1500 brodova stranih zastava, a kada se izuzmu brodovi zemalja koje okružuju to područje i uglavnom služe nacionalnoj plovidbi, ostaje oko 750 brodova u međunarodnoj plovidbi. Na tih 750 brodova danas je bilo 107 hrvatskih pomoraca, rekao je Orlić.

Pomorci bi u ratnoj zoni imali veće naknade

Podržao je zahtjev Sindikata pomoraca Hrvatske da se područje Crnog mora uz obale Bugarske i Rumunjske proglasi ratnom zonom.

- Sve ono što ide u korist pomoraca, mi kao administracija ćemo podržati, rekao je.

Pojasnio je da je Crno more već proglašeno ratnom zonom, osim područja teritorijalnih mora Bugarske, Rumunjske i Turske.

- S ovim zahtjevom, sindikat traži proširenje ratne zone i na te zone, rekao je.

Istaknuo je da bi proglašenje ratne zone pomorcima omogućilo da se, ako to žele, iskrcaju s broda i odbiju plovidbu u takvo područje.

- Oni koji ipak odluče ploviti ratnom zonom imali bi pravo na dvostruke dnevnice i dvostruku odštetu u slučaju nesreće, objasnio je Orlić.

Za sigurnost pomoraca odgovara brodar

Na pitanje tko preuzima odgovornost za sigurnost pomoraca, Orlić je rekao kako je to brodar, s kojim pomorac sklapa ugovor.

Istaknuo je da su odnosi na brodu, uključujući plaće te obveze brodara i pomoraca, uređeni međunarodnim konvencijama.

- Ako imate lošeg brodara, ako brodar napusti brod i pomorac ostane sam na brodu, u tom trenutku uskaču i država i sindikat, objasnio je Orlić.

Govoreći o ulozi države u zaštiti pomoraca u nevolji, Orlić je istaknuo da ona može pomoći diplomatskim pritiscima na državu u kojoj je brodar registriran ili na državu u kojoj se pomorac nalazi.