Sabor: Podrška slanju vojnika u Mađarsku

Rat u Ukrajini glavna je tema i u Hrvatskom saboru. Nakon što su prošli tjedan donijeli Deklaraciju kojom se osuđuje ruska agresija, zastupnici danas odlučuju o konkretnom hrvatskom angažmanu. Budući da smo poduprli formiranje novih borbenih skupina u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a, Ministarstvo obrane traži odobrenje za slanje do 70 hrvatskih vojnika u Mađarsku. Jučer je resorni Odbor jednoglasno podupro odluku. U Saboru traje rasprava i o prijedlogu Odluke o sudjelovanju pet pripadnika u aktivnosti u sklopu projekta stalne suradnje na području kibernetičke sigurnosti.

Prema dosadašnjoj raspravi potpora prijedogu mogla bi biti jednoglasna. Rasprava se poklopila s Danom braniteljica i branitelja Vukovara, pa je evociranjem tog bolnog dijela hrvatske ratne povijesti jasno zašto nitko od zastupnika ne može reći NE kada je Hrvatska ta koja treba pomoći nekome drugome, kazala je za podnevni Dnevnik novinarka Tatjana Munižaba. 

Državni tajnik u Ministarstvu obrane Zdravko Jakop je, predstavljajući prijedlog odluke, rekao da trenutačna sigurnosna situacija na istoku Europe predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji europskoj sigurnosti proteklih desetljeća.

- Napad na neovisnu, miroljubivu, demokratsku državu gorak je podsjetnik da sloboda, mir, sigurnost, stabilnost ne mogu postojati ako ih nismo spremni obraniti, istaknuo je.

Naveo je da je proteklih mjeseci NATO proveo dodatno generiranje snaga za brz odgovor, rasporedio dodatne snage na istok Saveza, pojačao postojeće snage u Poljskoj, Litvi, Latviji i Estoniji, te ustrojava nove borbene skupine u Mađarskoj, Slovačkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj.

Za provedbu odluke slanja pripadnika OSRH u Mađarsku financijska sredstva osigurana su u državnom proračunu i iznose 38 milijuna kuna.

Moramo biti solidarni, moramo poštivati naše obveze, a to je obrana mira i međunarodnog poretka, poručivali su u raspravi i vladajući i oporba.

- To je jedino jamstvo da ćemo sačuvati ono što smo stekli jer živimo u suludom svijetu, suludih vođa koji ne prežu ni od čega da bi krenuli u oružane sukobe, rekao je HDZ-ov Rade Šimičević.

- Važno je poslati poruku da je sudjelovanje u obrambenom Savezu bitno, poruku da smo u slučaju ugroze spremni svi zajedno djelovati, kazao je Peđa Grbin (SDP).

Na pitanje Darka Sobote (HDZ) što znači zamjena rotacije, Jakop je rekao da to znači da neće biti isti ljudi dvije godine te da se procjenjuje u kojem vremenskom intervalu i na koji način je najbolje rotirati te ljude. 

Nino Raspudić (NZ, Most) rekao je da će podržati ovaj prijedlog, ali s osjećajem nevoljkosti jer nedostaje procjena rizika te geopolitičko objašnjenje konteksta. 

- Volio bih da sam čuo kakvo je stajalište Mađarske po pitanju NATO trupa, rekao je. 

Jakop je odgovorio da je odluka donesena u suradnji s Oružanim snagama. 

- Budite sigurni da je to najbolji prijedlog, vodili smo računa o procjeni rizika i geopolitičkom položaju, odgovorio je.

Jakop je čestitao Dan hrvatskih branitelja Vukovara i rekao da je Hrvatska članica EU-a i NATO-a. 

- Nekada smo bili primatelji pomoći, danas smo sudionici tih organizacija. Razina sposobnosti Oružanih snaga drastično je povećana, spremne su braniti teritorij RH, sudjelovati u međunarodnim operacijama. 

Željko Pavić (NZ, Klub zastupnika Socijaldemokrati) postavio je pitanje o kibernetičkoj sigurnosti. Kaže da nije našao podatke namjerava li se na nivou EU-a unificirati hardverska infrastruktura koja će se štititi i braniti. 

- Projekt u okviru PESCO-a, a jedan od ciljeva je unifikacija i sposobnost da se može raditi i na tuđoj opremi, rekao je Jakop.

Odgovarajući Marijanu Pavličeku (Hrvatski suverenisti) na pitanje koliko je točno hrvatskih vojnika van granica Hrvatske u raznim međunarodnim misijama, rekao je da je u različitim zadaćama i misijama, u UN-u i EU-u, trenutno 181 vojnik, a najviše u KFOR-u, njih 141.

Goran Ivanović (HDZ) istaknuo je važnost hrvatskog članstva u NATO-u te pitao razmišlja li MORH da i građanstvo RH priprema za sve što se događa u prostoru oko nas. 

Jakop je rekao da postoji mogućnost porasta snaga kroz pričuvu, a zakon omogućava civilno vojnu suradnju. 

Anka Mrak Taritaš (GLAS) rekla je da je baviti se kibernetičkom sigurnošću veliki izazov i vrlo važno.

- Imamo li dovoljno educiranih i sudjeluje li Ministarstvo u takvoj edukaciji?, pitala je.

Jakop je rekao da se našao novac za takve aktivnosti.

- Proračun Ministarstva obrane najviši je dosad - nešto više od 7,27 milijardi, a pokriva određenu razinu razvoja, rekao je i izrazio nadu da će i dalje biti razumijevanja za potrebe Oružanih snaga i njihovu spremnost. 

Na upit Marijane Petir (NZ) hoće li biti potrebne dodatne snage NATO-a u Hrvatskoj, odgovorio je negativno.

- Ta opcija se ne razmatra, istaknuo je i poručio da se prati stanje u susjedstvu i jugoistočnoj Europi te da nema potrebe za zabrinutost, bar za sada.

Hrvatska je podržala prijedlog formiranja novih borbenih skupina u okviru aktivnosti ojačane budnosti NATO-a.

S tim u vezi je Ministarstvo obrane koje uključuje i Glavni stožer Oružanih snaga RH, provelo raščlambu mogućnosti te je predložilo angažman do 70 pripadnika Oružanih snaga RH u sklopu aktivnosti ojačane budnosti, u okviru borbene skupine pod vodstvom Mađarske, koji će biti raspoređeni u Mađarskoj u 2022. i 2023., uz mogućnost rotacije.

Oružane snage RH sudjelovanjem u ovoj aktivnosti NATO-a dodatno će razviti svoje sposobnosti, povećati razinu interoperabilnosti sa snagama drugih država članica te izravno pridonijeti jačanju odvraćanja i kolektivne obrane Sjevernoatlantskog saveza.

Hrvatska tako potvrđuje svoju predanost u implementaciji savezničkih odluka te nastavlja graditi međunarodnu vjerodostojnost i politički i vojni kredibilitet u okviru Saveza, navodi se u Prijedlogu.

Financijska sredstva za provedbu ove Odluke osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. i 2023. na razdjelu Ministarstva obrane.