Sigurnost, sankcije i strategija EU: Kako Europa reagira na globalne krize?

Europa se bori za svoju budućnost, za svoje vrijednosti i demokraciju, istaknula je u godišnjem govoru o stanju nacije predsjednica Europske komisije. Kakvi će biti potezi Europske unije prema Rusiji? Hoće li Komisija obustaviti bilateralnu pomoć Izraelu?

O tome su u emisiji HTV-a Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić govorili: Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu (HDZ), izv. prof. dr. sc. Kristijan Kotarski, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Gordan Bandov, Sveučilište u Zagrebu i Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP).

Picula: Putin ne želi kraj rata, nego kraj Ukrajine i slabljenje NATO-a

Govoreći u emisiji Otvoreno na HRT-u, europarlamentarni zastupnik Tonino Picula (SDP) komentirao je najnovije incidente s ruskim dronovima u poljskom zračnom prostoru, istaknuvši da u potezima Kremlja ne vidi nikakvu slučajnost.

- Ne vjerujem u nikakve koincidencije kada je riječ o Putinovu režimu. Riječ je o političkoj poruci koja ima i vrlo ozbiljnu vojnu komponentu, rekao je Picula, naglasivši kako masovni napad dronovima na teritorij Poljske predstavlja svojevrsno "iskušavanje" NATO-a i njegove reakcije u slučaju ozbiljnijeg napada.

Dodao je kako je Europski parlament, u kojem se nalazi u Strasbourgu, odlučio već danas raspravljati o ovoj situaciji, a nastavak rasprave slijedi sutra ujutro.

- Još jednom se pokazuje da svi oni koji obećavaju primirje ili čak mir nakon tri i pol godine rata zapravo siju iluzije. Po mojoj ocjeni, Vladimir Putin ne želi kraj rata, on želi kraj Ukrajine. Njegov cilj nije samo Ukrajina, već i slabljenje NATO-a, osobito država članica EU-a koje su najbliže bojišnici, zaključio je Picula.

Ressler: Europa mora biti jedinstvena

Na pitanje o nedavnoj vijesti da je francuska vlada naredila bolnicama da pripreme krevete za nekoliko mjeseci, europarlamentarni zastupnik Karlo Ressler (HDZ) istaknuo je kako ova situacija dodatno potvrđuje koliko je svijet danas opasniji nego ikada prije.

- Mislim da ova današnja situacija još jednom podcrtava ono na što upozoravamo već neko vrijeme. Živimo u svijetu koji je opasniji nego ikada, a sigurnosna arhitektura Europe je, u najmanju ruku, uzdrmana, rekao je Ressler.

Dodao je kako je u ovakvim okolnostima više nego ikada potrebno zajedništvo i jedinstvo među državama članicama Europske unije.

- To može biti jedina prava sigurnosna garancija za naš kontinent. Reakcija na uspješno obaranje dronova iznad Poljske bila je upravo takva, jedinstvena, naglasio je.

Ressler je podsjetio da rat u Ukrajini, premda se ponekad čini daleko i apstraktno, itekako utječe na živote svih nas i mijenja sigurnosnu atmosferu na kontinentu.

- To nije rat koji možemo ignorirati ili zatvoriti oči pred njim i očekivati da će nestati, upozorio je.

Naglasio je da je ratna prijetnja posebno osjetna za zemlje bliže sukobu, poput Poljske ili Litve, ali je pozvao na smirenost i upozorio na opasnost od širenja panike.

Kotarski: Činjenica da se donosi 19. paket je pokazatelj da prethodnih 18 nije bilo dovoljno učinkovitih

Profesor Kristijan Kotarski, s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, osvrnuo se na učinkovitost europskih sankcija Rusiji, povodom najave 19. paketa sankcija Europske unije.

Na pitanje koliko su prethodni paketi sankcija uspjeli oslabiti Rusiju, Kotarski je rekao kako je već sama činjenica da se donosi 19. paket jasan pokazatelj da prethodnih 18 nije bilo dovoljno učinkovitih.

- Sankcije su bile pune rupa, poput švicarskog sira, izjavio je i upozorio da je ključni problem EU njezina energetska ovisnost.

Prema njegovim riječima, Europska unija uvozi oko 55 posto svojih energetskih potreba, a u posljednjih 15 godina nije uspjela značajno povećati vlastitu proizvodnju energije.

- EU trenutno proizvodi oko 2700 teravatsati godišnje, dok SAD proizvodi 4400, a Kina je u istom razdoblju skočila s 4000 na više od 10.000 teravatsati. Ne možete biti autonomni akter bez energetske samodostatnosti, istaknuo je Kotarski.

'Mi i dalje financiramo Putinov rat'

- Kroz treće zemlje i manipulaciju deklaracijama, velika količina ruske nafte i dalje završava u EU. Na kraju dana, mi i dalje financiramo Putinov rat, rekao je.

Podsjetio je i na izjavu bivšeg eurozastupnika koji je kritizirao EU jer se previše fokusirala na izvozne, a ne na uvozne sankcije prema Rusiji.

Dodao je i kako moramo "u kratkom roku stvoriti kapacitete za proizvodnju većih količina energije". 

-Sve dok Putinu ne stanemo na financijski žulj, situacija će ostati vrlo nepovoljna po Ukrajinu i dugoročno ugroziti sigurnosnu arhitekturu Europe, zaključio je.

- Europska unija suočava se s velikim problemom konkurentnosti. Ako pogledamo promjene u izvozu od četvrtog kvartala 2019. do drugog kvartala 2025., vidimo da je izvoz EU-a pao u svjetskim razmjerima. Industrijska proizvodnja također bilježi pad. U isto vrijeme, Kina je povećala svoj izvoz za 50%, a industrijsku proizvodnju za 30%. Sa svojom industrijskom politikom, Kina je u poziciji da vrlo brzo može desetkovati europsku industriju, kazao je.

- SAD nameće carine od 15%, kao što je Trump rekao Zelenskom prilikom posjete Bijeloj kući: "Sinko, ti nemaš karte." A koju kartu zapravo ima Trump? On i dalje kontrolira najmoćniju vojsku na svijetu, ističe Kotarski.

- Europa, dok ne izgradi svoju vojsku i ne osigura stratešku autonomiju u sigurnosnom području, mora računati na sigurnosne garancije i pomoć SAD-a. Stoga nismo u poziciji uvesti protumjere ili carinske sankcije SAD-u jer pregovaramo iz slabije pozicije, kazao je.

Bandov: Postoje dva razdvojena tabora unutar EU

Prof. dr. sc. Gordan Bandov osvrnuo se na moguće zaokrete vanjske politike EU prema Izraelu, nakon najave suspenzije dijela bilateralne pomoći toj zemlji.

- Europska unija kao zajednica država ipak ima manji utjecaj u vanjskoj politici nego same države članice, kazao je.

Podsjetio je kako je u govoru već najavljen niz konkretnih mjera, ali da će njihov učinak biti poznat tek kad se zakonski okviri realiziraju.

Prema njegovim riječima, iz sankcijskog paketa izuzeti su centar za proučavanje Holokausta i niz nevladinih organizacija u Izraelu - dok bi one označene kao "ekstremne" mogle biti predmet sankcija, ukoliko mjera prođe.

- To je smjer u kojem EU vjerojatno može ići, dodao je, uz primjedbu da postoje "dva čvrsto razdvojena tabora" unutar Unije, jedan koji je nastrojen propalestinski, a s druge strane države koje smatraju da nije došao trenutak za to, kazao je.

- Niti jedna strana nema ništa protiv palestinske suverenosti, nego je samo pitanje trenutka kad se ona treba ostvariti, kazao je.

Ključni izazovi za EU

Na pitanje o ključnim izazovima za Europsku uniju u nadolazećem periodu, prof. Bandov je istaknuo da je ključno pitanje sigurnost, kako vanjska tako i unutarnja, jedno od najvažnijih pitanja.

Naglasio je važnost energetike i klimatskih promjena, kao i sve veće migracije, koje će dodatno opterećivati Europu.

Prema njegovim riječima, živimo u vrlo izazovnim vremenima.

Gospodin Picula je rekao da je jedan od najvećih izazova koliko različitosti EU može podnijeti, s obzirom na sve veću složenost same organizacije.

Također je naglasio važnost društvene i socijalne kohezije.

Ressler je istaknuo da sigurnost ostaje glavno pitanje na europskoj agendi.

Pohvalio je napredak u zaštiti granica, ali je naglasio potrebu za bržim promjenama u energetici i konkurentnosti.

- Za Hrvatsku će biti važno uspješno vođenje pregovora o budućem financijskom okviru EU, koji će utjecati na gospodarski rast i kvalitetu života.

Na kraju je naglasio potrebu za više odlučnosti i konkretnih akcija u EU, uz zajedničku odgovornost svih članica.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: