Milina o razbijanju narkoskupine: Uhićeni su hrvatski državljani

Policija i USKOK pokrenuli su dvije velike akcije protiv 45 osumnjičenih za zloporabu droge na području sedam županija, a angažirano je čak 250 policajaca. Uhićeni se sumnjiče da su prokrijumčarili šest tona kokaina i dvije tone marihuane vrijednih više od 210 milijuna eura.

Nikola Milina, glavni ravnatelj Hrvatske policije, izjavio je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" da je riječ o združenoj akciji u okviru koje je bilo više kriminalističkih istraživanja. Radi se o četiri zločinačka udruženja. Velike količine droge išle su prema Europskoj uniji s istočnog smjera, ali i iz smjera Južne Amerike. Hrvatska policija, kazao je Milina, sama to ne bi mogla ostvariti bez suradnje s europskim partnerima, ali i izvan Europske unije, a sve uz potporu EUROPOL-a kao platforme za operativnu učinkovitost policija.

Govoreći o tome tko su uhićenici rekao je da se radi o nositeljima zločinačkih udruženja. To su sve hrvatski državljani. Izjavio je da su neki od članova tih skupina već u zatvoru, a dio ih je nedostupan.

Emisiju možete pogledati ovdje:

"Petković: U porastu je korištenje stimulansa"

Od osam tona zaplijenjene droge je čak šest tona kokaina. Prema nedavnim podacima o otpadnim vodama u Zagrebu, od 2011. godine je stalni porast razine kokaina. Željko Petković, pomoćnik ravnatelja za suzbijanje zlouporabe droga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kazao je da je već nekoliko istraživanja pokazalo kako je kontinuirani rast stimulansa posljednjih godina. Porast je općenito potražnje i ponude droga. Što se tiče kokaina u Zagrebu, primjetan je veći porast od 2011., 2014. i 2015., situacija se 2022., 2023. godine malo stabilizirakla, a potom se rast opet nastavio, kazao je Petković.

- Generalno gledajući zadnji pet do 10 godina se cjelokupna priča vezana za problematiku droge nekako više fokusirala na stimulanse. Možda je tome na neki način kriva percepcija, pa ljudi jednostavno smatraju da je kokain manje opasan, što je totalno krivo. Ako gledate, najveći broj hospitalizacija zbog problema s drogom je upravo bilo zbog kokaina. I tu dolazi do dobnog raspona, gdje je vrlo veliki dobni raspon kod konzumenta kokaina od 18 pa do 50, 55, rekao je. Velika je ponuda kokaina u Europi jer se to smatra najvećim i najbogatijim svjetskim tržištem. 

"Situacija je drugačija nego prije, nema punktova, sada imamo narkoscenu"

Marijo Bandić, predsjednik udruge Reto centar, istaknuo je da je danas situacija u vezi s drogom drugačija nego što je bila prije. Nisu to neki punktovi kao prije, sad imamo narkoscenu, kazao je.

- Sve se odvija po klubovima, po nekim zatvorenim zabavama, a droga je dostupna i doslovno možete nazvati i dobiti na adresu što želite. Tako da s te pozicije dosta je situacija crna. Zamislite ovu količinu droge da izađe na ulicu, to je strava, dodao je.

Heroinski ovisnici, rekao je, nakon nekog vremena "dođu k sebi" i nekako postanu funkcionalni. Sada imamo ljude psihički bolesne kojima je potrebno dugotrajno terapijsko liječenje, pa će se tek vidjeti kako će to biti.

"Sve je više ljudi koji uzimaju više droga" 

Droga je pokušaj, kao alkohol i kockanje, da se čovjek riješi nekih teških emocionalnih problema, kazao je Ante Bagarić, specijalist psihijatrije i predstojnik Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče.

- Nekada su ljudi uzimali drogu u nekim kasnijim godinama. Prije 100 godina se heroin prodavao sa špricom za dolar i pol, pa su ljudi heroin, opijate uzimali s 30, 35, 40. Nekakvim razvojem društva ili krivim razvojem, mlađi ljudi su prepušteni sebi. Nema mehanizama, instrumenta da se rješavaju mentalni, emocionalni problemi, a droga je uvijek najbrži, najefikasniji način da se privremeno barem riješe takve stvari, kazao je Bagarić.

Sve mlađi ljudi, kaže, uzimaju drogu, teške droge i sve mlađi ljudi uzimaju više droga zajedno. To onda stvara teško oštećenje.

- Droge, posebno teške, kokain i heroin, kod svih ljudi izazivaju brzo, trajno, značajno oštećenje. Kod mladih ljudi je to vrlo često, pa i u Hrvatskoj. To završava smrću ili s teškim posljedicama, istaknuo je. Situacija se pogoršava i zbog toga što se dobna granica spušta, rekao je Bagarić.

- Rekreativno uzimanje droge uvijek treba gledati pod navodnim znacima. Ovisnici teško priznaju i teško prihvaćaju da su ovisni, da su bolesnici, da im treba pomoć, pa se to označava "uzimam samo vikendom, uzimam rekreativno", dodao je. Droga, kaže, ima podli ulazak u ličnost čovjeka, ona polako ulazi. 

"Krijumčarima će možda iduće godine biti popularne neke luke na Jadranu"

Velika količina droga dolazi legalnim transportima u Europu, odnosno brodskim kontejnerima preko luka. U Španjolskoj je 2023. zaplijenjeno 9,5 tona kokaina u jednom brodu s bananama iz Ekvadora. Petković je kazao da je Ekvador na neki način postao popularan što se tiče izvoza. Glavni proizvođači kokaina, Peru i Kolumbija, plasiraju svoje proizvode u Ekvador. Ekvador je veliki izvoznik banana, pa od tuda i ta priča, kazao je.

U Ekvadoru je zabilježeno nekoliko stotina ubojstava u posljednjih nekoliko mjeseci. Kriminalne skupine, rekao je Petković, tamo pokušavaju kontrolirati tržište i kontroliraju cijeli izvoz kokaina u Europu, s obzirom na to da je tada kontrola bila možda malo slabija nego što je u Peruu i Kolumbiji.

Tri europske države zaplijenile su više od 300 tona kokaina - Belgija, Nizozemska i Španjolska. Tamo su najveće luke i izlaz na Atlantik. Napominje da krijumčari uvijek nalaze neki drugi modus, jer se zna gdje dolazi kokain.

- Iduće godine će vjerojatno biti popularne manje luke, moguće neke luke na Jadranu. Traže najbolji i najlakši način za unos robe i s najmanje rizika, rekao je Petković. 

"Najčešće korištene droge su kanabis i kokain"

"Barem jednom u životu neku ilegalnu drogu uzelo je 26% odraslih i 37,3% mlađih odraslih - svaki treći muškarac i svaka peta žena. U godinu dana prije istraživanja neku ilegalnu drogu uzimala je svaka deseta odrasla osoba, odnosno gotovo svaka peta mlađa odrasla osoba.

Najčešće korištena ilegalna droga bio je kanabis. Barem jednom u životu kanabis je konzumirala svaka četvrta odrasla osoba i više od trećine mlađih odraslih. Kanabis je u godini koja je prethodila istraživanju uzelo 8,8% odraslih i 16,6% mlađih odraslih, najviše u dobnim skupinama između 15 i 24 godine i između 25 i 34 godine.

Najčešće uzimana ilegalna droga osim kanabisa bio je kokain kojeg je uzimalo 2,6% odraslih i 4,2% mlađih odraslih - najviše u dobnim skupinama između 25 i 34 godine, na drugom mjestu po zastupljenosti slijedi dobna skupina između 35 i 44 godine, a na trećem između 15 i 24 godine", podaci su istraživanja Instituta Ivo Pilar za 2023. o korištenju droge u Hrvatskoj.

"Bandić: Na liječenje najviše dolaze ovisnici starosti 30-45 godina"

Dobna granica ljudi kada prvi put uzimaju drogu sve više se spušta. Bandić ističe da su to sada mladi s 15, 16 godina, a već s 19 su pravi ovisnici. Kad pričaju s njima, kažu da je droga dostupna svugdje. Sablažnjava ga činjenica da mladi kažu da je marihuana "kao cigareta, možeš ju nabaviti gdje god hoćeš".

Trebamo stvari nazvati pravim imenom, ne pričati o kanabisu kao o ljekovitoj biljci koja smanjuje očni tlak, nego istinu, naglašava Bandić. U društvu nema kritičnog stava prema kanabisu. 

- To je ozbiljna droga s kemijskim sastavom, gdje ima THC-a deset puta više nego prije, kazao je i dodao da se osobama koje konzumiraju kanabis mogu aktivirati psihoze.

Kada se pojavi problem, onda to rješavaju obitelji. Ovisnik nije više "uz svoju ekipu". Najbolji rezultat da se netko izvuče iz ovisnosti je, tvrdi, kada je obitelj ovisnika ujedinjena i stoji iza njega. Iznio je i podatak da u posljednje vrijeme od 10 ljudi koji nazovu Reto centar, možda samo dvoje ondje i dođe. Najveći broj ovisnika koji dolazi na liječenje je između 30 i 45 godina. Stoga je teško, kaže, ispravljati ako se čovjek počeo drogirati sa 17, 18 godina, oštećenja su velika.

"Droge izazivaju kaotične promjene" 

Korak od eksperimentiranja do ozbiljne ovisnosti je različit. Jedna osoba, kazao je Bagarić, pet godina može "kao rekreativno" uzimati drogu, a onda za pet tjedana postati teški ovisnik. Droge su nepredvidive za ljudski organizam, i  izazivaju kaotične promjene.

Pozvavši se na podatke iz istraživanja Instituta Ivo Pilar rekao je da je gotovo milijun ljudi u RH pokušalo emocionalne probleme riješiti nekom kemijom, drogom, ilegalnom psihoaktivnom tvari.

- To nisu više predgrađa, to nisu neki ljudi na rubu društva, to je potpuno prisutno u svim sredinama liječničkim, upravljačkim, kazao je.

"Milina: Kaznena politika mora biti odvraćajuća"

Policiju posebno frustrira recidivizam, kazao je Milina. Neke osobe nastavljaju s kriminalnom djelatnošću iako su već dosad bile prijavljivane ili su bile i osuđivane. Poželjnom smatra odvraćajuću politiku. 

- Mi aktivno surađujemo sa svima, ali definitivno svi segmenti društva moraju davati svoj obol. Sama represija to neće riješiti, kazao je.

Posljednjih godina bilježe se rekordne zapljene droga. Na europskom tržištu pojačan je dotok, posebno kokaina, jer je ondje i viši standard.

- Kaznena politika mora biti odvraćajuća, a prevencija treba na vrijeme dati rezultate da nam mlađa populacija ne dolazi u doticaj ili konzumiranje opojnih droga, naglasio je Milina.

"Prevencija, liječenje, suzbijanje ponude"

Postoje tri segmenta koja treba gledati u vezi s pitanjem ovisnosti, smatra Petković. Prva je prevencija jer se, kako kaže, danas više ne može govoriti o apsolutnom sprečavanju, pa neka se barem početak što više odgodi da šteta bude što manja. Druga bitna stvar je tretman, liječenje. Smatra da će se prava epidemija ljudi koji imaju problema sa stimulansima dogoditi za 5 do 7 godina. Treća stvar je suzbijanje ponude.

Strategije koje se bave ovisnošću bazirane su na smanjenje ponude i potražnje, kazao je i naglasio da i potražnja za drogama raste 30%. Droga čini štetu ne samo pojedincu, nego i društvu, troškove radi sustavu zdravstva, kazneno represivnom sustavu itd.

- Ako svi zajedno malo bolje gledamo i svi prihvatimo dio svoje odgovornosti, od sustava obrazovanja pa i od roditelja pa nadalje, svi skupa ćemo vidjeti da svaki od nas ima malo nekakve krivice i može učiniti više. Nitko ne bježi od svog posla, ali svi zajedno bi trebali možda nekako učiniti više, možda bi situacija bila bolja, kazao je Petković.

O zloporabi droge treba više biti u medijima, trebamo stvari nazivati pravim imenom i ne spuštati toleranciju, napominje Bandić. Misli da se o drogama treba pričati otvoreno, da se trebaju provoditi preventivni programi. Spomenuo je da njegova udruga Roto centar ima program "Ne daj se smotati" i da su iz udruge prisutni na ulicama, pričaju s mladima. Ponovno je naglasio da je potreban kritičan stav o marihuani.

Bagarić: Treba čuti i što mladi imaju za reći

S mladima treba razgovarati o opasnostima droge, poručuje Bagarić. Važno je da se u obitelji o tome razgovara, od osnovne škole, bez zastrašivanja, ali i bez odobravanja. Govoreći o tretmanima ovisnika, rekao je da je hrvatski sustav u Europi ocijenjen kao jedan od tri ili četiri najbolja.

- Desetine tona kokaina koje dolaze velika su prijetnja u Hrvatskoj da padnemo. Trebamo biti zadovoljni da danas imamo jednu dobru trojku ili možda i četvorku u sustavu tretmana po znanstvenim parametrima koji se mjere, rekao je i dodao da bi u godinu dana zbog velike prijetnje mogla dogoditi situacija da bude čista jedinica. Apelira na to da se što više razgovara s mladima i da se čuje što oni imaju za reći.

Milina je poručio da policiji nije drago što je veliki broj zapljena droge. Ponovno je ukazao na podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojemu je trend izricanja niskih sankcija, što u vezi s ovim problemima nema odvraćajući efekt.