Sve više djece izloženo opasnostima interneta: Kako ih zaštititi?

Lani je prijavljeno više od 3900 kaznenih djela spolnog uznemiravanja i iskorištavanja djece i mladih na internetu. Kako zaštititi djecu u digitalnom okružju?

Gotovo 50 posto djece svaki dan provodi od tri do 5 sati u digitalnom svijetu, vikendom i više, negativne posljedice sve su češće. 

O tome su govorili gosti HTV-ove emisije "Otvoreno": Ella Selak Bagarić, klinička psihologinja, Hrvatska psihološka komora, dr. sc. Boris Jokić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji internet i Anita Matijević, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji u Upravi kriminalističke policije.

Voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji u Upravi kriminalističke policije Anita Matijević iznijela je zabrinjavajuće podatke za prošlu godinu.

- Prošle godine smo imali 1014 kaznenih djela spolnih delikata na štetu djece. Od toga je 630 kaznenih djela počinjeno u online prostoru, rekla je Matijević.

Naglasila je da se najčešće radi o kaznenom djelu iskorištavanja djece za pornografiju te istaknula da je trend takvih kaznenih djela u porastu.

Velik dio kriminaliteta ostaje neprijavljen

- Trendovi su definitivno povećanje tih kaznenih djela, iako mi ne bilježimo toliko veliki broj, s obzirom na to da velik dio tog kriminaliteta ostaje neprijavljen, upozorila je.

- Samo 2024. godine, bilo je više od 2,5 milijuna poveznica, URL-ova, odnosno prijavljenih sadržaja seksualnog iskorištavanja djece. To je enormna brojka i govorimo samo o onome što je prijavljeno operaterima, abuse službama ili agencijama koje se time bave, rekla je Matijević.

Matijević: Počinitelja i žrtava je toliko da je ono što mi detektiramo vrh sante leda

Dodala je kako su količine materijala koje policija pronalazi tijekom pretraga uređaja počinitelja dodatno zabrinjavajuće.

Na pitanje koliko se uspije ući u trag počiniteljima, Matijević je odgovorila da policija djeluje, ali da je riječ o neprestanoj borbi.

- Uspije se, međutim, počinitelja je toliko i žrtava je toliko da je ono što mi detektiramo zapravo vrh sante leda, istaknula je.

Naglasila je i da se radi o kontinuiranoj utrci s počiniteljima.

- Kako mi uspostavimo određene suradnje, mehanizme i načine otkrivanja, počinitelji uvijek nalaze nove platforme i nove načine, zaključila je Matijević.

Voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji internet Tomislav Ramljak upozorio je da velik broj slučajeva ostaje neprijavljen zbog straha i stigmatizacije.

- Problem su djeca koja dugotrajno budu žrtve, po nekoliko dana, tjedana pa čak i mjeseci, jer nisu u strahu samo od počinitelja, predatora koji ih ucjenjuje eksplicitnim fotografijama, nego su, nažalost, u strahu i od roditelja, rekao je Ramljak.

Ramljak: Neprijavljivanje zbog straha i stigmatizacije

Naglasio je da se djeca boje reakcije roditelja, posebice zabrane korištenja tehnologije.

- Djeca se boje da će im roditelji uzeti telefon ili da će ih izolirati iz tog digitalnog svijeta u kojem danas djeca i mladi provode cijeli svoj život, od školskih obveza do prijateljskih i romantičnih odnosa, istaknuo je.

- Kada je dijete u strahu i od počinitelja, ali i od roditelja koji bi trebali biti sigurna luka, tada imamo problem da je sve veći broj neprijavljenih slučajeva, rekao je Ramljak.

Upozorio je i na važnost rada s djecom koja su svjedoci vršnjačkog nasilja.

- Djeca koja su promatrači vršnjačkog nasilja također ne žele prijaviti takve slučajeve, a naša je tendencija da preventivni programi budu usmjereni na osnaživanje i promatrača i žrtava da prijave, naglasio je.

Govoreći o načinima na koje predatori dolaze do djece, Ramljak je istaknuo ključnu ulogu društvenih mreža i novih tehnologija.

– Dolaskom društvenih mreža i mobilnih telefona s kamerama to je eksplodiralo, pojasnio je.

- Što je više objavljivanja fotografija i privatnih podataka na društvenim mrežama, to je predatoru lakše započeti komunikaciju i razviti odnos, a dovoljna je samo jedna eksplicitna fotografija da dijete koje je krenulo u razgovor postane žrtva, rekao je.

Umjetna inteligencija 

Upozorio je i na novu prijetnju - umjetnu inteligenciju.

- Dolaskom umjetne inteligencije više čak ni ta jedna eksplicitna fotografija ne mora biti, jer se može kreirati i iz normalne fotografije, istaknuo je Ramljak.

Zaključio je kako je sve teže razlikovati stvarne žrtve od umjetno generiranih sadržaja.

- Danas je vrlo teško vidjeti tko je stvarno dijete, a tko je generirana slika, i mislim da će to predstavljati sve veći problem, rekao je Ramljak.

Klinička psihologinja Ella Selak Bagarić iz Hrvatske psihološke komore upozorila je da djeca često vjeruju kako mogu prepoznati opasnost, iako to u stvarnosti nije slučaj.

- Kada pogledate način komunikacije, koliko se zapravo pedofil posvetio djetetu da bi uspostavio kontakt, to nisu jedan ili dva razgovora, nego mjeseci i mjeseci pažnje, često s lažnim profilima koji se predstavljaju kao adolescenti. To zovemo "grooming", istaknula je.

Selak Bagarić: Počinitelji su dobro upoznati s interesima djece

Naglasila je da su počinitelji često dobro upoznati s interesima djece.

- To su osobe koje su poprilično educirane o interesima djece, znaju što je mladima blisko, trude se pokazati razumijevanje i na neki način ispunjavaju dječje potrebe koje u stvarnom svijetu možda nisu zadovoljene, rekla je.

Odgovarajući na pitanje jesu li usamljena djeca češća meta, Selak Bagarić potvrdila je da jesu.

Upozorila je i na emocionalne posljedice koje takvi odnosi ostavljaju na djecu.

- Moramo razumjeti emocionalnu povredu djeteta koje je stvorilo odnos s lažnom osobom kada osjeti izdaju i kada krene ucjenjivanje, prva reakcija nezrelog mozga često je negacija, naglasila je.

Dodala je da se djeca ne boje samo roditelja, već se osjećaju duboko povrijeđeno i iznevjereno.

"Djeca se osjećaju emocionalno povrijeđeno"

- Djeca se osjećaju emocionalno povrijeđeno, boje se da će fotografije završiti u školi, da će cijela škola znati. Ta  dinamika je izuzetno kompleksna, rekla je Selak Bagarić.

- Roditelji najčešće primijete anksioznost, povlačenje, gubitak interesa. Tek kada se uspostavi povjerenje s djetetom dolazi do otkrivanja kaznenih djela, i to ne na prvu, pojasnila je.

- Ono što vidimo je povlačenje, a tek kasnije shvatimo kakvo je traumatsko iskustvo dijete doživjelo i tako se mnoga kaznena djela na štetu djece zapravo i otkriju, rekla je.

Zaključila je da je ključ u edukaciji.

Dodala je da mnoga djeca još uvijek nemaju osnovne informacije o sigurnom ponašanju na internetu.

- Mnoga djeca u ovom trenutku nemaju te informacije i mi moramo nastaviti raditi na tome, zaključila je Selak Bagarić.

Boris Jokić upozorio je da se nasilje među djecom i mladima ne događa samo u digitalnom prostoru, već je riječ o širem društvenom problemu.

- Kad govorimo o negativnim ponašanjima među školskom populacijom, treba jasno reći da ih ima i u fizičkom obliku i u online svijetu. Ona se događaju na različite načine, rekao je Jokić.

- Sve je veća pojavnost različitih oblika nasilja među djevojčicama, pa i fizičkog nasilja, kazao je.

- U istraživanju koje je provedeno među 17.000 učenika trećeg razreda srednje škole, samo 0,6 posto njih reklo je da se ljudima gotovo uvijek može vjerovati, rekao je.

Dodao je da nepovjerenje postoji i unutar školskog okruženja.

Jokić: Bitno je povjerenje djece u nas odrasle

- Čak 52 posto učenika kaže da se učenicima iz njihova razreda uopće ne može vjerovati ili da im se može vjerovati tek donekle, naglasio je Jokić.

Prema njegovim riječima, upravo je gubitak povjerenja temeljni problem.

- Manifestacija nasilja, dijelom online, dijelom fizičkog, proizlazi iz toga što gubimo fundamente zajednice i potporne stupove zajednice, upozorio je.

- Ono što se događa u javnoj sferi ne treba nas čuditi da se događa i među mladima, rekao je.

Upozorio je i na dugoročne posljedice.

- Posljedice onoga što se danas događa među mladima neće biti vidljive samo danas, nego i u budućnosti, istaknuo je.

- Treba inzistirati na odgovornosti mladih ljudi, ali im istovremeno dati pozitivnu perspektivu u izgradnji međusobnog povjerenja, ali i povjerenja u nas odrasle, zaključio je.

Zabrana društvenih mreža 

U kontekstu sigurnosti djece na internetu, u javnosti se sve češće spominje pitanje zabrane društvenih mreža za mlađe od 15 ili 16 godina. Primjer je Australija, koja je takvu odluku već donijela, a niz europskih zemalja razmatra sličnu opciju.

Anita Matijević kaže kako bi to pomoglo u jednom dijelu da se djeca barem manje vremena provode na internetu.

- Već smanjena količina vremena na internetu smanjuje mogućnost ovakvih problema. Ali teško će to biti nadzirati, teško će to biti provoditi, kazala je.

Važno je osposobiti djecu za sigurno korištenje interneta

Naglasila je da je važnije osposobiti djecu za sigurno korištenje interneta.

- Djeca moraju naučiti sigurno ploviti tim prostranstvima interneta, ne nasjedati na opasnosti, kritički razmišljati i znati da i za njihove radnje mogu postojati posljedice, pojasnila je.

Ramljak je istaknuo da zabrane teško funkcioniraju u praksi.

- Zabrane se mogu napraviti do neke mjere, ali djeca i mladi koriste tehnologiju toliko intenzivno da to neće puno pomoći.

Dodao je da se u Hrvatskoj posljednjih godina snažno radi na preventivnom pristupu.

- Otvaramo urede u županijama, uključujemo zajednice, gradove kako bismo educirali djecu, roditelje i stručnjake, rekao je.

- Uvijek zagovaramo prevenciju i edukaciju. Djeca odrastaju u svijetu umjetne inteligencije i moramo ih pripremiti kako da se nose s tom budućnošću.

- Zabrane koje funkcioniraju u Kini ili Sjevernoj Koreji, vjerujte da će se moći zaobići kod nas, rekao je.

Jokić je istaknuo je važnost razvoja kritičkog mišljenja kod mladih.

Važnost osnaživanja obitelji i zajednice

- Ta ideja kritičkog mišljenja i kritičke misli nije vezana samo za internet ili informatiku. Naša škola nedovoljno razvija sposobnost donošenja odluka kod mladih ljudi i rješavanja problema. Stoga bi školu trebalo promijeniti. Dok ih učimo faktografskom znanju, propustili smo raditi na njihovom osobnom i socijalnom razvoju. Nepovjerenje koje imaju u nas traže u anonimnim krugovima, jer je čudo kako se ljudi mogu povjeriti nekome koga ne poznaju. Najgore je kada izgube povjerenje u onoga tko je kraj njih, kazao je.

Ella Selak Bagarić naglasila je važnost osnaživanja obitelji i zajednice.

- Na prvom mjestu je osnaživanje obitelji, pomoć roditeljima u autoritetu. Jako je bitno jačanje zajednice. Škola je fantastično mjesto za to, ali dijete neće prepoznati školu kao sigurnu zajednicu ako ne osjeti osjećaj sigurnosti i povezanosti. Ako dijete u zajednici osjeti podršku, možda će birati druženje i igru umjesto interneta. Hrvatska može puno bolje, ali moramo se udružiti svi, bez boje i stranke, kazala je Ella Selak Bagarić.