Europa pred izazovima obrane, migracija i proračuna

U emisiji HTV-a Otvoreno gosti su analizirali napad na brodove u Crnom moru, sigurnosne izazove i europsku obranu. Govorili su i o migracijama, novom proračunu EU-a te ulozi Hrvatske u skupini MED9. Posebno su istaknuti potreba jačanja europske i hrvatske obrane, zaštita kohezijske politike te važnost mediteranske suradnje.

U Split su stigli ključni europski politički lideri – od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, preko francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, do talijanske premijerke Giorgie Meloni.

Među temama o kojima će uz domaćina premijera Andreja Plenkovića razgovarati bit će i europska sigurnost, dodatno aktualizirana današnjim napadom nepoznatih dronova na brodove u bugarskim vodama Crnog mora. Jedan je brod potonuo, a njegova je posada nestala.

Je li riječ o izravnom ruskom napadu na članicu NATO-a? I znači li ovaj incident da se rat opasno približava širem sukobu – pa i onome što neki već nazivaju Trećim svjetskim ratom?, razgovaralo se u emisiji Otvoreno.

Gosti u emisiji HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala su bili zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier (HDZ), međunarodni tajnik SDP-a Joško Klisović, rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" Ivo Lučić i vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.

Lučić: Crno more već je ratna zona

Rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" Ivo Lučić komentirao je današnji napad dronovima na brodove u bugarskim vodama Crnog mora.

Lučić smatra da situacija nije toliko dramatična kako se na prvi pogled može činiti. Podsjetio je da je sličnih napada već bilo te da je nedavno pogođen i jedan brod u rumunjskim vodama. Prema njegovim riječima, cijelo Crno more već se na neki način tretira kao ratna zona, a osiguravatelji ga tako tretiraju još od rujna.

Govoreći o članku 5. NATO-a, Lučić je rekao da je točno da se u slučaju napada na jednu članicu angažiraju i ostale članice te se napad tretira kao napad na sve. Međutim, istaknuo je da tome prethodi niz drugih odredbi i procedura.

- Prvi članak govori o miru i pokušaju da se svaki spor riješi mirnim putem, drugi o prijateljstvu i suradnji, treći o pripremama i stvaranju potencijala za obranu, četvrti o savjetovanju, i tek peti, rekao je Lučić.

Istaknuo je i da još nije poznato tko je pogodio brodove. Spomenuo je mogućnost da je riječ o dronu, podmorskom dronu, zalutaloj mini ili nečem drugom. Rusija, dodao je, odbacuje odgovornost i tvrdi da ne napada civilne brodove.

Lučić je upozorio i na širu eskalaciju sukoba, navodeći napade na Kijev i Moskvu te gađanje strateških položaja, infrastrukture, mostova, energetskih potencijala i brodova. Povukao je paralelu s Hormuškim tjesnacem i Crvenim morem, ocijenivši da se očito pokušavaju ugroziti opskrbni lanci i stvoriti pritisak na gospodarstvo.

- Ne samo na gospodarstvo zaraćenih zemalja, nego cijele Europe, a u drugom slučaju cijeloga svijeta, zaključio je Lučić.

Avdagić: Zasad nema govora o napadu

I vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić govorio je u incidentu u Crnom moru. Smatra da je u ovom trenutku teško utvrditi što se dogodilo s brodom u bugarskim vodama Crnog mora. Istaknuo je da postoji više mogućih objašnjenja, ali da zasad nema dovoljno informacija za zaključak o uzroku incidenta.

- Takva besposadna plovila nalazila su se čak i na Sredozemlju, dakle izvan Crnog mora. Stoga treba uzeti u obzir da je moguće da se radi o onesposobljenom, zalutalom dronu koji i dalje ima eksplozivne dijelove na sebi, čak i ako je zalutao, rekao je Avdagić.

Kao drugu mogućnost naveo je podvodnu minu koja je plutala Crnim morem. Naglasio je da bez točnih informacija nije moguće pouzdano govoriti o tome što je izazvalo havariju.

- Ne znamo uopće od koga to dolazi. Nije nemoguće, ukrajinska strana koristi dronove, odnosno besposadna plovila. Ako je onesposobljen iz nekog razloga i ako je brod naišao na njega, sve je moguće. Dakle, dok nemamo detaljne informacije, teško je govoriti što je ovdje točno u središtu, rekao je.

Avdagić je dodao da zasad ne treba govoriti o izravnom napadu te da je očito kako se ne radi o dronovima koji su letjeli. Očekuje da će bugarska strana najprije prikupiti i objaviti konkretnije informacije te o događaju obavijestiti saveznike u NATO-u i Europskoj uniji.

- Ovo je u ovom trenutku konfuzija. Dok, dakle, prije svega bugarska strana ne izađe s konkretnijim detaljima, a vjerojatno će najprije obavijestiti saveznike u okviru NATO-a i Europske unije. To će doći do javnosti, onda ćemo znati više, rekao je Avdagić.

Podsjetio je da ovo nije prvi incident takve vrste te da se slični događaji bilježe i na kopnu, uključujući Rumunjsku i Poljsku. Govoreći o mogućnosti šire eskalacije, Avdagić je rekao da se tema Trećeg svjetskog rata u javnosti spominje još od početka ruske invazije 2022., ali da ne bi išao toliko daleko.

- Vidimo da, kako bi to nekako rekli, nije uznemiren niti savez u ovom trenutku, nema dramatičnih poruka, zaključio je Avdagić.

Klisović: Europa mora izgraditi zajedničku obranu

Međunarodni tajnik SDP-a Joško Klisović smatra da današnja situacija u Crnom moru može upućivati na djelovanje ruskih snaga, iako to, kako je naglasio, nije potvrđeno. Prema njegovim riječima, poruka takvog događaja bila bi da postoje rupe u europskoj, odnosno integriranoj NATO obrani.

- Rusi evidentno žele pokazati da postoje rupe u europskoj obrani, ili, ako hoćete, u integriranoj NATO obrani zajedno s Amerikancima. I ova situacija koju danas imamo u Crnom moru može upućivati na to da su to napravile ruske snage, iako nije potvrđeno. Poruka je politička bila vrlo jasna, a to je: ranjivi ste. Ne igrajte se s nama kako ste počeli. Malo prikočite oko podrške Ukrajini, rekao je Klisović.

Govoreći o mogućnosti Trećeg svjetskog rata, Klisović je rekao da se takav rat, barem u dogledno vrijeme, ne bi vodio vatrenim oružjem, ali da se različiti oblici sukoba već odvijaju hibridno, u kibernetičkom prostoru.

- Rat, kad govorite Treći svjetski rat, neće on biti, barem ne u dogledno vrijeme tu pred nama, na način da se vodi vatrenim oružjem. Ali on se vodi već na jedan način, hibridno, u cyberspaceu, ili virtualnom prostoru, gdje imamo neprekidne hakerske napade, gdje imamo neprekidne ulaze u infrastrukturu, kritičnu nacionalnu infrastrukturu koja je više-manje digitalna, kako kod nas, tako i u Americi, rekao je.

Klisović smatra da Europa na takve izazove treba odgovoriti dogovorom o zajedničkoj obrani, a kao jednu od mogućnosti vidi integriranu europsku obranu unutar Europske unije.

- Ono što je definitivno potrebno u Europi nije panika, nego jednostavno da se sjedne i dogovori: hoćemo li zajedničku europsku obranu unutar okvira Europske unije, integriranu, što će značiti da svaka država unosi u tu obranu ono što je nužno za cjelinu, kako bi se zajednički obranili, i hoćemo li ići na zajedničko neko zapovjedništvo, rekao je Klisović.

Ako to nije moguće, smatra da bi Europa trebala dogovoriti budući sigurnosni aranžman sa Sjedinjenim Državama. Upozorio je da sadašnje stanje smatra neodrživim te da Europa još nema jasan odgovor na pitanje zajedničke obrane.

- Ne možete imati 27 zapovjednika i 27 vojski, to ne donosi rezultate, vidimo u Bugarskoj. Ili, ako nismo u stanju to, onda ćemo morati neki aranžman s Amerikancima napraviti za budućnost, gdje ćemo se dogovoriti pod kojim uvjetima onda Amerikanci i dalje osiguravaju sigurnost Europe, rekao je.

Klisović je istaknuo da se za obranu u novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije izdvajaju velika sredstva, ali da još nije jasno hoće li to dovesti do zajedničke i integrirane obrane.

- Države kao Bugarska definitivno nisu u stanju se obraniti od svih ugroza u ovo sofisticirano doba ratovanja. Dakle, jedna zajednička europska obrana to može učiniti. Ako nismo u stanju sami, onda se trebamo dogovoriti s Amerikancima, pristati na uvjete koje oni diktiraju i osigurati obranu Europi. Bez sigurnosti u Europskoj uniji nema ni razvoja. To su floskule, zaključio je Klisović.

Stier: Situaciju opasna i ozbiljna, ali ne treba šireti paniku

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier kazao je da će bugarski predsjednik vlade Radev sutra održati sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, nakon incidenta u isključivom gospodarskom pojasu Bugarske u Crnom moru. Istaknuo je da incident nije bio u teritorijalnim vodama, zbog čega Bugarska zasad nije aktivirala članak 5. NATO-a.

- On je odgovorio zašto nije aktivirao članak 5 NATO ugovora o Sjevernoatlantskom savezu, a razlog koji je naveo je što ovaj napad, ili incident, vidjet ćemo kako će se kvalificirati. U svakom slučaju, bio je ne u teritorijalnim vodama Bugarske, već u isključivom gospodarskom pojasu, dakle izvan teritorijalnih voda Bugarske, što naravno ne znači da to nije nešto što se treba ozbiljno razmotriti, rekao je Stier.

Dodao je da bugarska oporba traži aktiviranje članka 4. NATO-a, koji predviđa konzultacije među članicama. O tome hoće li Bugarska to učiniti, kaže, tek treba vidjeti.

- Bugarska oporba traži da aktivira članak 4, a to je ovaj koji obavještava NATO i traži konzultacije, koji nije, naravno, onda toliko snažan kao članak 5 o kolektivnoj obrani, ali koji sasvim sigurno dovodi ovo pitanje do jedne nove razine, rekao je.

Stier je podsjetio da je sličnih slučajeva bilo i u Rumunjskoj te na kopnu, a smatra da cijelo Crno more postupno postaje ratna zona.

- Ono što sasvim sigurno je slučaj, a to je da cijelo Crno more polako postaje ratna zona, da i civilni brodovi, koji su bili onim posebnim aranžmanom UN-a, se bilo omogućilo da na taj način Ukrajina može izvoziti i žito i kukuruz, sada postaju sve češće i meta ratnih napada, rekao je Stier.

Prema njegovim riječima, cilj takvih napada je prvenstveno slabljenje ukrajinske ekonomije, dok istodobno i Ukrajina napada ruska energetska postrojenja s istim ciljem.

Stier je kao dodatni element za analizu ovog slučaja izdvojio politiku bugarskog premijera Radeva, koji je na parlamentarnim izborima pobijedio s retorikom o zaustavljanju bugarske pomoći Ukrajini.

- Imao je jedan stav koji je bio u tom segmentu kritičan prema onome što je radila prethodna bugarska vlada. Simptomatično je i da je s takvom politikom ipak suočen sada, da bez obzira koliko se ne želi miješati, ratne okolnosti dolaze i do, ako već ne do bugarskih teritorijalnih voda, onda do gospodarskog pojasa, rekao je Stier.

Situaciju je ocijenio opasnom i ozbiljnom, ali upozorio da je ne treba koristiti za širenje panike.

- Sasvim sigurno jedna opasna i ozbiljna situacija koju ne treba iskoristiti da bi se širila u paniku. Treba je staviti u svoj pravi kontekst. Vidjet ćemo što će se sutra odlučiti na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost Bugarske, zaključio je Stier.

Klisović: Hrvatska mora izboriti više za koheziju

Klisović smatra da incident u Crnom moru, ako se potvrdi da iza njega stoje Rusi, nije nužno poruka Bugarskoj, nego Europi i Europskoj uniji. Moguće je, kaže, i da se testira spremnost SAD-a na reakciju, kako bi se vidjelo koliko Europa može računati na Amerikance.

- Puno tu ima različitih igara, i sve ih treba demistificirati i dekodirati, rekao je Klisović.

Govoreći o Hrvatskoj, istaknuo je važnost snažnijeg povezivanja s mediteranskim državama, posebice uoči pregovora o novom sedmogodišnjem proračunu EU-a. Hrvatska, kaže, dugo nije dovoljno koristila svoj mediteranski položaj, iako ima više od 4.000 kilometara obalne linije.

Klisović smatra da je razgovor s mediteranskim državama važan zbog zajedničkih interesa, a među hrvatskim prioritetima posebno izdvaja koheziju.

- Iz perspektive Hrvatske, moramo naći što je više moguće saveznika da vratimo kohezijski fond koji je ključan za razvoj hrvatskih regija i gradova, dakle de facto cijele zemlje, na razinu kojoj je bio, rekao je.

Na pitanje Mislava Togonala nisu li europske države poput Španjolske, Francuske i Italije manje zainteresirane za koheziju, Klisović je odgovorio potvrdno, ali smatra da Hrvatska mora objasniti koliko joj je taj fond važan. Prema njegovim riječima, države imaju različite prioritete – Španjolskoj i Italiji, primjerice, migracije su važnije pitanje nego Hrvatskoj. Ipak, smatra da Hrvatska treba iskoristiti suradnju s mediteranskim državama za promicanje vlastitih interesa.

- Moramo iskoristiti taj format da promičemo svoje interese, zaključio je Klisović.

Lučić: Hrvatska mora biti što samodostatnija

Rektor Lučić govorio je o prosvjedima u Francuskoj, europskoj obrani, migracijama i potrebi jačanja hrvatskih obrambenih kapaciteta. Smatra da se događaji u Francuskoj ne mogu promatrati potpuno odvojeno od šireg europskog konteksta i povećanih ulaganja u obranu.

- Ne možemo sad zanemariti da je to povezano jedno s drugim. Dakle, da u situaciji kad vi govorite o ulaganju u veliko oružje, netko kaže: ne, nećeš ulagati u oružje, nego ćeš ulagati u škole. I je li to baš samo francuska politika, nisam siguran, rekao je Lučić.

Na pitanje ima li FSB prste u prosvjedima, Lučić nije izravno potvrdio takvu tvrdnju, ali je rekao da smatra da se takve stvari ne događaju slučajno. Upozorio je i na teškoće u postizanju zajedničkog europskog političkog koncepta obrane, uz različite stavove država članica o migracijama i drugim sigurnosnim pitanjima.

Govoreći o europskoj sigurnosti, istaknuo je i problem ratne retorike koja prati povećano naoružavanje. Smatra da države moraju opravdati nabavu oružja tvrdnjama o ugrozama, što može dodatno pojačavati napetosti.

- To naoružavanje uvijek prati i ratna retorika. Jer morate legitimirati nabavku oružja velikog. Onda morate govoriti da ste od nekoga ugroženi, rekao je Lučić.

Na pitanje što bi onda bio model, Lučić je odbacio ideju da se Hrvatska treba držati po strani od sigurnosnih pitanja. Smatra da Hrvatska treba nastaviti opremati vojsku, jačati sigurnost države i razvijati vlastitu obrambenu industriju.

- Što se Hrvatske tiče, ja držim da smo mi tu na dobrom putu, da ne pretjerujemo u tome, i da radimo, da opremamo svoju vojsku, da radimo sve da ojačamo sigurnost države, rekao je.

Posebno je naglasio važnost razvoja domaće obrambene industrije kako bi Hrvatska bila što manje ovisna o drugima. Istodobno, kaže, savezništva su nužna jer danas nijedna država ne može sama voditi i dobiti rat.

- Moramo imati saveznike, moramo imati prijatelje, moramo imati partnere, ali prije svega se moramo mi opremiti i biti, koliko je god to moguće, samodostatni. Znači, da možemo sami osigurati sve svoje potrebe, zaključio je Lučić.

Avdagić: MED9 ima veliku težinu u EU-u

Avdagić smatra da su migracije važno pitanje i za Hrvatsku, iako su neke druge teme, poput kohezijskih fondova, za Hrvatsku posebno važne. Istaknuo je da su sve zemlje EU MED9 skupine ulazne točke migracija, uključujući Hrvatsku preko balkanske rute.

- Ove zemlje koje se nalaze u Mediteranskih , su zapravo sve ulazne točke migracija. Hrvatska je tu, prije svega na ovoj takozvanoj balkanskoj ruti, na udaru. Ovo su zemlje koje su prve na udaru, koje trebaju prve govoriti o tome kako davati i koja rješenja davati po pitanju migracija, rekao je Avdagić.

Dodao je da će migracije svakako biti jedna od tema skupa u Splitu, dok proračun neće biti pitanje o kojem će se sve dogovoriti na jednom sastanku. Prema njegovim riječima, susret služi i predstavljanju onoga što je dosad dogovoreno u višemjesečnim ili višegodišnjim pregovorima.

Avdagić smatra da se važnost skupa ponekad podcjenjuje, iako države MED9 imaju velik udio u Europskoj uniji.

- To je 40 posto teritorija Europske unije. To su sve zemlje ulazne rute za migrante, ali i mediteranske ulazne rute za energente. To je 41 posto članova Europskog parlamenta, to je 41 posto BDP-a Europske unije, to je 51 posto, preko pola proizvodnje u poljoprivredi Europske unije. I to je 60 posto turizma, rekao je.

Kao glavne teme izdvojio je proračun i sigurnost, uključujući migracije, ali i događaje u Europi i na Bliskom istoku.

- Nama prvom susjedstvu, gdje smo mi itekako zainteresirani i zbog energenata, a opet i zbog migranata, zaključio je Avdagić.

Stier: MED9 treba ojačati koheziju i poljoprivredu

Stier očekuje da će summit EU MED9 u Splitu donijeti zaključke o važnim europskim pitanjima. Kao jednu od ključnih tema izdvojio je novi europski proračun, o kojem će se razgovarati i na Europskom vijeću idućeg tjedna.

- Ovo su sve zemlje koje će u Splitu dati snažnu potporu tome da se ojačaju pozicije za politiku kohezije, da se sačuva zajednička poljoprivredna politika i da se, u principu, pokuša zadržati onu cifru od 2.000 milijardi eura koju je Komisija predložila, a koje neke zemlje, predvođene Njemačkom, bi htjele znatno smanjiti, rekao je Stier.

Očekuje da će važna tema biti i migracije, pri čemu smatra da Hrvatska ima interes da o migracijama odlučuju države, a ne krijumčari.

- Hrvatska tu i jest vrlo zainteresirana da budu države, a ne krijumčari oni koji odlučuju o migracijama, rekao je Stier.

Kao treću važnu temu izdvojio je proširenje Europske unije i novi pristup postupne integracije, koji bi trebala predstaviti povjerenica za proširenje.

- To je za nas, naravno, naročito važno zbog našeg susjedstva, zaključio je Stier.