Stručnjaci: Lavina može biti kobna i za najiskusnije

Tragedija u Julijskim Alpama odnijela je živote troje hrvatskih planinara. Nesreća se dogodila na padini planine Tosc, gdje ih je zahvatila lavina izazvana kombinacijom svježeg snijega, toplog tla i jakog vjetra. Slovenska gorska služba spašavanja brzo je reagirala, koristeći helikoptere, GPS signale i pse tragače. Tijela su pronađena pod metar i pol snijega. Ovaj tragičan događaj bio je povod za temu emisije HTV-a Otvoreno.

Kakve sve opasnosti prijete na planinskim vrhovima i što se može poduzeti da se rizici izbjegnu neka su od pitanja o kojima su govorili gosti emisije Otvoreno urednice i voditeljice emisije Zrinke Grancarić: 

Marko Andrić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja; Darko Berljak, predsjednik Hrvatskog planinarskog saveza, Stipe Božić, alpinist i član HGSS-a te Klemen Belhar, potpredsjednik Gorske spasilačke službe Slovenije.

Belhar ispričao tijek akcije spašavanja

U nesreći kod Vodnikovog doma, trojica planinara stradala su kada ih je zahvatila lavina. O tragičnom događaju i dvodnevnoj potrazi govorio je Klemen Belhar, potpredsjednik Gorske spasilačke službe Slovenije.

- Oni su krenuli od Vodnikovog doma prema Pokljuki. Vraćali su se vjerojatno kući i tamo ih je trojicu pokupila lavina, rekao je Belhar.

Potraga je trajala dva dana i bila je vrlo opsežna. Prvi dan u akciji je sudjelovalo preko 70 spasilaca, a drugog dana oko 50.

- To je vrlo zahtjevan i kompleksan logistički pothvat koji je, kad je pao mrak, postao veoma opasan. Jučer smo morali privremeno prekinuti akciju i danas ponovo početi s pretragom, objasnio je Belhar.

U popodnevnim satima jučer vrijeme je postalo bolje, a u potragu se uključio i helikopter, što je olakšalo i ubrzalo akciju, naveo je.

- Pronađen je jedan od planinara, a danas su pronađena i ostala dva. Takva akcija je veoma kompleksna, zahtjevna i dugo traje. Teren nije bio jednostavan i morali smo biti vrlo pažljivi. Na kraju je to tragičan slučaj, ali kao akcija, mislim da je bila dosta uspješna, rekao je Belhar.

Berljak opisao zahtjevnost terena i opasnost od svježeg snijega

Predsjednik Hrvatskog planinarskog saveza Goran Berljak opisao je zahtjevnost terena na kojem je došlo do nesreće planinara.

- Meni je jako poznat teren. Prije 51. godine, kada su naši prijatelji spremali na Kavkaz, imali smo zimski logor na Velom polju. Tada smo išli s puno opreme gore, padao je jak snijeg, a u jednom mjestu koje se zove Juravćeva zgornja vrtača stalno su padale lavine. Pokušali smo zaobići žljebove, ali nismo mogli ići gore te smo čekali da snijeg prestane, ali nije prestao tri dana. Snijeg je bio toliko dubok da se sa skijama propadalo preko koljena, s krpljama do pasa, a oni bez skija morali su krčiti snijeg rukama da bi se mogli vratiti, rekao je Berljak.

Objasnio je koliko je teren opasan.

- Teren je opasan na tom dijelu, pogotovo ako ima puno svježeg snijega. Svježi snijeg s padina klizi gotovo sam od sebe, zbog nagiba i težine, rekao je Berljak.

Komentirao je i vremenske uvjete početkom listopada.

- Bila je nagla promjena vremena, najavljena na vrijeme. Padina ispod Tosca prema domu su otvorene padine s niskim raslinjem ili travom. Taj svježi, rahli snijeg klizi gotovo sam od sebe. Čak i kad ljudi ne prolaze, snijeg klizi zbog svoje težine. Teško je to jednostavno prognozirati, pogotovo po magli, kada se ne vidi cjelina, rekao je Berljak.

Božić objasnio rizike i iskustvo spašavanja

Stipe Božić, alpinist i član HGSS-a pojasnio je koliko vremena planinar ima za preživljavanje kada ga pomete lavina.

- Nema puno vremena, nažalost. Bila je situacija kada se moglo, u našem iskustvu, nekako iskopati ili polu-iskopati samog sebe, pa onda druge. Ali ako je veća naslaga snijega, kao što je u ovom slučaju bilo, to je nemoguće jer dolazi najprije do politrauma, pa onda do gušenja. Jedini način je zapravo zaobići te opasnosti, rekao je Božić.

Govorio je i o iskustvu sa slovenskim Alpama te usporedio ga s hrvatskim alpinistima.

- Hrvatski alpinisti najviše su stradali od lavina, a nije puno drugačije ni sa slovenskim. Najveći broj nesreća događa se u lavinama. Prisjetimo se prije 11 godina velike nesreće 60 km udaljene od Splita, kada smo izgubili Edu Retelja, jednog od najboljih hrvatskih alpinista. Dvojica su bila teško ozlijeđena. Jedna strašna lavina se srušila. Edu smo pronašli tek nakon jednog dana potrage, bio je uključen helikopter i više od stotinu spašavatelja, istaknuo je Božić.

Komentirao je i postoji li znak koji može upozoriti planinara na opasnost od lavine.

- Postoji, iskustveno, neki osjećaj kada gazite po snijegu ili sa skijama, da se čuje tupi zvuk ili da se dio terena ulegne. Ali obično je kasno i najbolje je odustati od takvog načina priječenja skijama ili pješke, rekao je Božić.

Andrić o spašavanju u lavini: Ishod nije unaprijed izgubljen

O radu Hrvatske gorske službe spašavanja tijekom nesreće u kojoj je lavina zahvatila planinare govorio je Marko Andrić, pročelnik HGSS-a. Pojasnio je kakav je bio pristup spašavanja i kako se djeluje u takvim situacijama.

- Teško je špekulirati o ishodu nesreće kad se dogodi lavina. Lavina vas može odnijeti, premjestiti na drugo mjesto, može vas zatrpati, može nanijeti politraumu, kasnije doći do gušenja. Ishodi mogu biti razni i mi nikad ne idemo u akciju s premisom da je ishod negativan. Važno je motivirati članove, biti urgentan i reagirati na vrijeme. Ne možemo reći da je sve bilo izgubljeno prije nego što smo krenuli. Lavina ne znači nužno negativan ishod, rekao je Andrić.

Govorio je i o ključnim postupcima kada se dogodi lavina.

- Kad se dogodi nesreća, ovisi o opremi koju imamo sa sobom. Ako imamo opremu za traženje u lavini, odmah počinjemo s tim i istovremeno pozivamo pomoć. Cilj je dignuti što više resursa u što kraćem vremenu, uključujući potražne pse i potragu iz zraka. Postoje i posebni uređaji koji se mogu transportirati helikopterom i tražiti iz zraka, reflektirajući znakove osoba pod snijegom. Metoda je jasna: što prije započeti s traženjem, istaknuo je Andrić.

O sigurnosnoj opremi za lavine

Belhar je govorio o važnosti sigurnosne opreme za zaštitu od lavine.

- Ona u Sloveniji nije obavezna, ali može biti presudna, naročito kad je puno snijega. U ovom slučaju ne bi njima ništa pomogla, vjerojatno, jer je teren takav da možda oni koji su pozvali na pomoć i bili tamo ne bi mogli do ovih planinara ispod lavine. Ali mi jako, jako preporučujemo tu opremu jer može biti presudna u mnogo slučajeva i spasila je mnoge živote, rekao je Belhar.

Andrić je komentirao obaveznost lavinskog seta u različitim zemljama, primjerice na Dolomitima.

- Sad ulaziti u priču je li to obavezno ili ne, ulazimo u neke osobne slobode pa time idemo u neka ograničenja. Ono što svakako treba, i ovo što gospodin Klemen govori, je dobra stvar – treba procijeniti kada ga imati sa sobom na turama: lavinski primopredajnik i još dodatne stvari, sondu i lopatu, to mi zovemo lavinski trojček. U pravilu ga je dobro imati kad idemo u takve uvjete. Naravno, treba ocijeniti kada su takvi uvjeti, međutim, ako idemo u neke restrikcije, obaveze, onda tu dovodimo i neke birokratske komplikacije. Nemam konkretan odgovor jesam li za to ili nisam, rekao je Andrić.

I Berljak je govorio o važnosti sigurnosne opreme za zaštitu od lavina i podijelio vlastita iskustva s ekspedicija.

- Bilo bi zapravo jednostavno, ovisno u kojem se dobu godine ide. Recimo, ovo jučer sigurno to ne bi pomoglo, ali usred zime, kad se ide na duge ture, na ledenjačke ture sa skijama ili izvan staza, svaki tko je ozbiljan to će nositi sa sobom, rekao je Berljak.

Istaknuo je kako se u mnogim slučajevima pokazalo da ta oprema doslovno spašava živote jer omogućuje brzu reakciju i intervenciju. Dodao je da, kada je planinar sam ili u maloj skupini, mogućnosti za pomoć su vrlo ograničene, pa takve situacije često završavaju tragično.

Prema njegovim riječima, zabilježeno je mnogo slučajeva u kojima je upravo sigurnosna oprema spriječila velike tragedije. Govorio je i o iskustvu s lavinom na Everestu 2009. godine, kada je vodio Hrvatsku žensku ekspediciju.

- Lavine su sastavni dio penjanja u brdima jer jednostavno morate prolaziti preko terena gdje ste im izloženi. Postoje vremenski obrasci koje promatrate – kada pada, kada ne pada. Penje se po noći ili rano ujutro dok snijeg još nije otopio, objasnio je Berljak.

Prisjetio se kako je na Everestu, sa zapadnog ramena, pao veliki serak visok više od tisuću metara i pokupio snježna polja ispod sebe.

Rekao je da je to bila najveća i najstrašnija lavina koju je vidio u životu, a još teže bilo mu je gledati kako su četiri članice njegove ekspedicije bile točno u sredini lavine.

- One su preživjele jer su se zaustavile na mjestu. Da su bile deset metara prije ili dalje, ne bi. Zaštitio ih je jedan nagnuti ledeni serak, rekao je Berljak.

Ispričao je kako su planinarke reagirale točno prema uputama koje su ranije uvježbavale. Bacile su se ispod seraka, primile za ruke, stavile ruksake na glavu i zagrizle rukavice dok je lavina jurila prema njima.

- Lavine tog tipa idu preko 250 kilometara na sat i ne morate zadobiti nikakvu ozljedu, ali tlak zraka i snježna prašina mogu vas ugušiti ako imate otvorena usta. One su to znale i vrhunski reagirale. Preko njih su prošle tone snijega i leda. U tih minutu dok se nisu javile – ostario sam mnogo godina i nisam mogao vjerovati da je moguće preživjeti u takvoj lavini, istaknuo je Berljak.

Božić: Planinar nikad nije potpuno siguran, oprema i obuka ključni za preživljavanje

Stipe Božić komentirao je trenutke kada planinar treba odustati i vratiti se na sigurno.

- Nikad nije sigurno. Čim ste se uputili u prirodu, u planinu, u strminu, opasnosti su iznad vas i sigurnosti više nema. Dokaz je i ova nesreća na naizgled običnom planinarskom putu, koja se dogodila kao splet nesretnih okolnosti, rekao je Božić.

Prisjetio se iskustava s Mont Everesta i Manaslua, gdje su izgubljeni članovi ekspedicija.

- U životu treba imati sreće, iako se ne smije u nju pouzdati. Važno je da se ljudi podučavaju i šire svijest o opasnostima, te da znaju koristiti dostupnu opremu. Danas je ona sve više dostupna, naglasio je Božić.

Istaknuo je i važnost tehničke opreme za lavine.

- Bilo bi dobro da što više alpinista i skijaša nosi ovu opremu, ne samo na prsima, nego da se kroz nju i obučavaju te pomažu jedan drugom, rekao je Božić.

Andrić o helikopterskom spašavanju: HGSS podigao spremnost i radi na strategiji za planine

Komentirajući poteškoće helikoptera Slovenske vojske tijekom akcije spašavanja koji je djelovao je u graničnim uvjetima, ali bio je dio akcije, Andrić je rekao kako je HGSS podignuo razinu svjesnosti da je helikopter resurs bez kojeg se ne može.

- Podižemo je u javnosti i unutar sustava zaštite i spašavanja. Uspostavili smo komunikaciju i napravili prve korake u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova u pogledu obuke. Kreće to u određenim koracima, ali još imamo puno za razraditi, uključujući strategiju helikopterskog spašavanja u Hrvatskoj. Vjerujem da ćemo na ovaj način zajednički to izgraditi, ali moramo brzo djelovati, rekao je Andrić.

Govorio je i o spremnosti sustava na reakcije u planinama u Hrvatskoj.

- Spremnost je visoka. Mislim da smo u državi vrlo spremni na odazive na nesreće, katastrofe ili nezgode koje se događaju u planini. Smatram da smo prepoznati u javnosti kao služba koja kotira visoko što se tiče intervencija, akcija spašavanja i djelovanja na našem neurbanom području, rekao je Andrić.

Belhar upozorava: Provjerite prognozu, educirajte se

Belhar je upozorio i dao savjete hrvatskim planinarima u slovenskim planinama.

- Prva stvar koja mi padne na pamet je provjeriti vremensku prognozu. Zatim donositi dobre odluke, jer planina uvijek čeka – kada je prognoza loša ili se ne osjećamo dobro, možemo odustati od cilja i pokušati drugi put. Dobro je ići na planinsku ili alpinističku obuku. Za lakše ciljeve možda nije nužno, ali za zahtjevnije obuke su vrlo važne. I treća stvar je oprema. Trebamo znati koju opremu nositi i imati je sa sobom, rekao je Belhar.

Komentirao je i aktivnosti Gorske spasilačke službe Slovenije ovog vikenda.

- Nisu samo hrvatski državljani bili u opasnosti. Puno akcija smo imali, ne mogu sve nabrojati, ali strani državljani su bili iznenađeni snijegom i zatečeni u planini. Jučer i danas smo ih morali evakuirati s Kredarice pod Triglavom, s bivaka, uglavnom stranci koji nisu provjerili vremensku prognozu ili su previše riskirali. Trojica nesretnih Hrvata nisu imali sreće, ali drugi su je imali. Takve situacije se mogu dogoditi mnogima, rekao je Belhar.

Božić: Povećan interes za planinarenje zahtijeva obuku i opremu

Božić je komentirao trend planinarenja među amaterima.

- I ja sam u neku ruku amater, ali danas vidimo mnogo ljudi koji se žele baviti alpinizmom, planinarenjem i visokogorstvom. Imamo dosta planinarskih škola, puno izleta – interes je veliki i stvarno mnogo ljudi se želi baviti tim aktivnostima. Ali uz to mora ići obuka, poduka, oprema, procjena i tako dalje. Sretan sam kad vidim toliko ljudi u planinama, ali statistički, ta količina ljudi može dovesti i do nesreća, rekao je Božić.

Koliko je važno imati vodiča u izazovnim uvjetima?

Berljak smatra kako je to u nekim slučajevima stvarno dobro.

- Ako ljudi znaju svoje mogućnosti, a žele napraviti nešto teže, gotovo je obavezno da imaju vodiča. Planine su mjesta slobode i ljudi žele često sami otići, što nije problem niti u skupinama niti u organiziranim timovima. Recimo, u Hrvatskom planinarskom savezu godišnje oko 2000 ljudi završi planinarsku školu, a još oko 1000 pohađa specijalističke škole gdje dobiju dovoljno znanja za pripremu za uspone, rekao je.

Kazao je da se ljudima pokušava reći da su u svakodnevnom životu izloženi rizicima, a da ih na planini ima nekoliko – subjektivnih, objektivnih, tehničkih  te da je važno upravljati tim rizicima.

- Prepoznate ih, procijenite i kontrolirate izvođenje. Nekada morate ići do neke granice rizika, ali ne smije biti preveliki. Kad ide više ljudi u skupini, minimalni rizik dodatno pada jer svaki misli: "Ako on može, mogu i ja.", naveo je Berljak.

Na terenu se uvjeti stalno mijenjaju pa je bitno dobro procijeniti prognozu, opremu i znati kako je koristiti. Oprema sama ne pomaže ako je se ne zna upotrijebiti.

- Ako postoje vodiči, to je više njihova briga, ali mnogi ljudi vole ići bez vodiča – zato postoje planinarska društva. Vodiče uglavnom uzimaju ljudi izvan organizacija da bi došli do određenog cilja, rekao je Berljak.

Savjeti planinarima

Andrić je dao savjete planinarima dok je zima polako pred vratima.

- Prije svega informiranje. To je osnovno. I edukacija. Svi spominju edukaciju i to je osnova. Od toga se kreće – edukacija i informiranje. U pravilu, gdje idemo po tu informaciju? Danas je informacije moguće dobiti svuda, doslovce s mobitela. Međutim, na koji način iskoristiti tu informaciju – to se uči u školama, planinarskim i alpinističkim, i kako to primijeniti na planini, rekao je Andrić.

Naveo je da onda dolazi sve drugo:

- Spremnost da se toplo oblačite, da imate dovoljno vode i hrane, i slično. Naravno, sve ovisi kakve ture planirate, koje izlete i u koju avanturu se upuštate, što svi mi radimo, rekao je Andrić.

Snimka cijele emisije Otvoreno: