Otvoreno: Kako unaprijediti sustav obrane od poplava?

Kiša je neumoljiva. Rijeke su nabujale pa se izlijevaju. Vodeni val nanosi veliku štetu. Dijelovi Hrvatske ponovno se suočavaju s poplavama. Gdje su rupe u sustavu obrane? Kako ga unaprijediti? Što mijenjati u prostornom planiranju? Razmišljamo li dovoljno o tome kakve nove probleme donose sve izraženije klimatske promjene? 

Slobodan Jurjević, načelnik Stožera civilne zaštite Obrovca, rekao je kako se nada da je najgore prošlo.

- Zrmanja se od jučerašnjeg rekordnog vodostaja od 302 centimetra spustila na 243 centimetra. Stanje nije zabrinjavajuće, dežurne službe su na terenu. Pojačavaju se zečji nasipi i čekamo što će nam donijeti noć. Ostalo je nekih 20 centimetara vode. Najvećim dijelom je ispumpana s lijeve obale Zrmanje koja je najviše pogođena poplavom, rekao je u uvodu Jurjević.

Naglasio je kako su Obrovac zahvatile enormne količine padalina. 

- Korito Zrmanje nije moglo podnijeti čak i naš zaštitni zid. Trebamo u budućnosti razmisliti kako podići zid za nekoliko desetaka centimetara ili čak metar visine, dodao je.

Martina Furdek-Hajdin, županica Karlovačke županije, naglasila je kako cijelo područje Karlovačke županije prati rast vodostaja. 

- Bilježimo ekstremne vodostaje i s Koranom smo u rekordnom stanju. Već godinama imamo iskustva s velikim poplavama. Zahvaljujem se građanima na području čitave županije na strpljenju, ali i svim žurnim službama. Vreće s pijeskom se postavljaju trenutno na zečje nasipe. Ugroza je najviše u Karlovcu, tu su još Ogulin, Đulin ponor preko državne ceste D42. Ugroza je u Rakovici i Slunju. Ozaljski kraj se prepumpava, tako da u tom dijelu sve naše rijeke, ljepotice su velikim količinama oborina opterećene i ugrožavaju područje naše županije, rekla je Furdek-Hajdin.

Naglasila je kako od 70-ih godina očekuju da se sustav izgradi te je nekoliko desetljeća mirovao i nije bio građen.

- Ova vlada u onom prethodnom mandatu pod vodstvom premijera Plenkovića je prepoznala probleme našeg kraja, proglasila je projekt strateškim. 2018. godine donijeli smo i poseban zakon koji je omogućio brže rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Treba se graditi preko 50 kilometara nasipa, rekla je.

Istaknula je kako se najviše očekuju retencije odvodnih kanala, kojih sada nema, a oni će biti spasonosni.

- Nasipi štite naselja. Velika količina vode negdje treba biti i otklonjena u brzom periodu. Svi znate za kanal Kupa, on još i danas radi sa samo 30% svog kapaciteta. U samom karlovačkom području postoji osam mjera, sagrađene su tri, ali cijelo vrijeme projekt se gradi, radi se na svim mjerama paralelno i ovdje uključujem i područje grada Ogulina. Radi se o projektu koji sadrži u sebi četiri mjere, s velikim zadovoljstvom mogu reći da je ovih dana izdata ta četvrta ili posljednja dozvola, da bi se sustav mogao izgraditi, osiguran je europski novac za oba projekta, riješene su okolišne procedure, rekla je.

Ivan Celjak, sisačko-moslavački župan, naglasio je kako Sisačko-moslavačku županiju ne zaobilaze prirodne nepogode i katastrofe.

- Nakon poplava, klizišta, potresa, ponovno imamo poplave na području Hrvatske Kostajnice i Petrinje. U prosincu su izvrsno reagirale sve sastavnice operativnih snaga. Uz pomoć Hrvatske vojske obranjena je Hrvatska Kostajnica i grad Petrinja i tada su napravljeni temelji za ovu obranu koju imamo sada. A od rujna do danas smo imali 6 puta obranu od poplava. Na području Hrvatske Kostajnice situacija je sada u redu jer ovaj put smo djelovali vrlo aktivno i to prije nego što je došao najveći vodeni val i na području Hrvatske Kostajnice i na području grada Petrinje, rekao je.

Zoran Vakula, meteorolog HRT-a, rekao je kako će još srijeda biti problematična s novom količinom oborina.

- Teško je previdjeti lokalno od mjesta do mjesta, ali gledajući cijelo područje, 20 do 50, možda lokalno i 80 litara nove kiše, nove oborine koja bi trebala doći na to područje. Vjerojatnije ove manje količine do 50 litara, no i te količine su velike s obzirom na količinu koja je pala do sada. Pri tome ne mislim samo na svibanj, nego kad se pogleda i dulje razdoblje, rekao je Vakula.

Istaknuo je kako je zima bila iznadprosječno kišovita s viškom oborina na tom dijelu, središnje Hrvatske, i to se nastavilo i u proljeće, pogotovo u svibnju.

- Stanje će biti kritično, ne samo zbog puno oborine koja će pasti, koja će biti još, nego i zbog vodenog vala koji nam dolazi ne samo iz Slovenije, nego i iz BiH i zapadne Bosne i Hercegovine, jer i tamo je pala obilna kiša. Čini mi se da je obrovačko područje manje opasno, nego što je to bilo prošlih dana. Dakle, područje s kišom prinosi se sjevernije, više od Karlovca do Like, rekao je.

Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, govorio je o razinama Zrmanje i gradnji zida.

- S jedne strane, postoji taj zid koji se gradio 2008. na temelju 100 godišnje procjene. Izračunali su da bi ga trebalo dići još nekih 30-40 centimetara, što su i napravili, i smatrali su da je time stvar riješena. Nakon toga se dogodilo ovo od jučer, kad je razina Zrmanje bila skoro 40 i nešto centimetara viša od zida koji je planiran, i da je to na temelju analiza i prosjeka 100 godina unazad, što nam govori da zapravo ulazimo u jedno novo razdoblje. Svi smo svjesni da klima više nije ista, da sve posljedice koje dolaze s klimatskim promjenama su puno ekstremnijeg karaktera. To smo iskusili nažalost kad su u pitanju požari, rekao je.

Istaknuo je kako je danas teško uopće zamisliti priču o požarima.

- Ove poplave će pridonijeti rastu vegetacije, onda će se ta vegetacija osušiti, onda će doći, pretpostavljam, ekstremne vrućine i onda ćemo opet imati posla cijeli sustav i civilne zaštite i domovinske sigurnosti. Ja sam se danas uvjerio u razgovoru s članovima lokalnog stožera, da se već godinama ne vrši odmuljavanje, niti se uklanja taj sediment, taj pijesak koji se nakupio. Čak sam čuo informaciju, ne znam koliko je točno, da je Zrmanja sada u tom dijelu plića nekih metara i pol, ako ne i metar sedamdeset nego što je bila prije par desetljeća i to su sigurno faktori koji su pridonijeli svemu ovome. Onda smo imali s jedne strane te bujične vode koje su došle s Velebita, koje su došle i iz prostora Gračaca, dakle, te dvije poplave zapravo nisu odvojene, rekao je.

Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, rekao je da u slučaju ako je protjecajni profil veći, lakše će proteći veće količine protoka.

- U situacijama kao što je ova, sigurno da mjestimice i uklanjanje nanosnog materijala može pomoći boljoj protočnosti, a time i sniženju vodostaja, a posljedično tome i manjoj prijetnji za lijevu i desnu obalu, odnosno lokalno stanovništvo, rekao je Đuroković. 

Smatra kako na rijekama gdje treba održavati plovni put, treba isto uklanjati dijelove nanosnog materijala. Hrvatske vode na pojedinim profilima trebaju izvršiti zbog protočnosti korita uklanjanje materijala.

- Naravno, usporeniji smo u tim reakcijama. Na neki način ti postupci traže izradu odgovarajućih studija. Možemo reći da to ipak malo i predugo traje i tako možda nemamo adekvatan odgovor i reakciju kako bi trebali imati, rekao je.

Davor Božinović se nadovezao te rekao kako se procedura mora ubrzati jer se radi o pravilima koja vrijede jedno vrijeme.

- U uvjetima gdje klimatske promjene izazivaju ovakve posljedice ne možemo čekati. Moraju se tražiti brža rješenja da se zaštite životi i imovina, rekao je.  

Ivan Celjak je rekao kako su Hrvatske vode vrlo aktivne na području Sisačko-moslavačke županije.

- Potres je oštetio mnoge objekte u sustavu zaštite. Imali smo 13 većih oštećenja koja su u sanaciji. Radovi su u tijeku u Hrvatskoj Kostajnici. Vremenske neprilike sprječavaju izvođače radova. Nadamo se da će radovi biti dovršeni do kraja godine gdje bi dobili najmoderniji sustav za obranu od poplava, rekao je.

Vakula: I dalje ne možemo biti mirni

Zoran Vakula je rekao kako nas očekuju stabilniji dani.

- I dalje nema stabilne anticiklone koja bi potrajala tjedan ili dva i doprinijela sušenje. Sljedećih dana ćemo i dalje imati oborine, ali lokalnog karaktera. Temperatura će porasti. I dalje ne možemo biti mirni i opustiti se zbog velike količine nakupljene kiše, a suše do sljedećih mjesec dana nema na vidiku, rekao je.

Božinović: Ovo nitko nije mogao predvidjeti

Davor Božinović je naglasio da nakon što su otišli večeras iz Karlovca, narasla je Kupa i Mrežnica. 

- Mrežnica se prelila, Kupa je narasla 40 centimetara. Dakle, nešto se tu definitivno događa. Ja opet kažem, jednostavno mi moramo svi skupa sjesti. To mi radimo kroz sustav i Ravnateljstvo civilne zaštite. I prošli tjedan je bio sastanak na ovu temu i s predstavnicima Državnog hidrometeorološkog zavoda, Hrvatskih voda, svih ovih sastavnica. Sustava i civilne zaštite i domovinske sigurnosti, koja uključuje naravno i Hrvatsku vojsku. Pokazalo se da ljude imamo. Pokazalo se da je ta koordinacija koja se zapravo izgradila ponajviše kroz ovu zaštitu protupožarne sezone, funkcionira i u poplavama. Dakle, službe dobro koordiniraju. Međutim, ovo što se dogodilo u zadnjih 48 sati je nešto što zapravo nitko nije mogao predvidjeti, rekao je.

Đuroković: Imamo tradicionalno dobro uspostavljen sustav obrane od poplava

Zoran Đuroković je rekao kako se ne uzima ono što je vrijedilo prije deset godina, nego se automatski uzima u obzir izračun i najnoviji događaji. 

- Za područje Karlovca, što će biti retencija Kupčina sa 150 milijuna kubnih metara vode, uzeli smo još dodatno 15%, upravo zbog pojave ekstrema da bismo odgovorili izazovima u budućnosti. No, treba reći da se ne događa ovo samo nama. Nismo mi izdvojeni svijet, poznato je da u Europi se događaju slične epizode. Svi nadograđuju nasipe, čak mogu reći da imamo vrlo dobar i tradicionalno dobro uspostavljen sustav obrane od poplava koji počiva na našim retencijskim prirodnim područjima, Odranskom polju, Lonjskom polju, Kopačkom ritu, gdje velike količine voda privremeno pohranimo i kada prođu veliki vodni valovi, onda ih neškodljivo ispuštamo. Puno toga smo i odradili. Ove ćemo godine završiti obnovu 170 kilometara nasipa lijevoobalnih vezanu uz nedaće koje su bile od poplava - Račinovci i Gunja, 170 kilometara, 85% sredstava je iz Europske unije iz operativnog programa konkurentnosti i kohezije, rekao je.