Turizam po svaku cijenu? Hrvatska je na rubu kapaciteta i treba zaokret!

Skupoća, gužve, prekomjerna gradnja, opterećena infrastruktura i sve praznije gradske jezgre – sve su to posljedice masovnog turizma o kojima su u emisiji Otvoreno govorili gradonačelnici Dubrovnika i Makarske, Mato Franković i Zoran Paunović, te dr. sc. Neven Ivandić s Instituta za turizam. 

Složili su se da se Hrvatska nalazi na prekretnici: ili će početi aktivno upravljati turizmom, štititi lokalno stanovništvo i prostor – ili će izgubiti ono zbog čega turisti uopće dolaze.

Franković: Ne šaljemo više slike prepunog Dubrovnika

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković poručio je kako je Dubrovnik do 2017. bio prepoznat kao primjer masovnog i neodrživog turizma, ali da je od tada učinjen niz ključnih koraka prema održivosti.

– Izradili smo studiju nosivog kapaciteta povijesne jezgre i cijelog grada, plan upravljanja povijesnom jezgrom, detektirali smo smjer razvoja i sada ga slijedimo. Danas možemo reći da iz Dubrovnika više ne odlaze fotografije i videa prekomjernih gužvi, rekao je Franković, istaknuvši ulogu pametnih alata u svakodnevnoj kontroli.

Dodao je kako je glavni izazov danas – pristupačno stanovanje. Zato smo započeli proces kupnje nekretnina u povijesnoj jezgri i njihovu dodjelu mladim obiteljima. Uskoro ćemo kupiti još jednu nekretninu sa četiri stana koja će također biti dodijeljena putem natječaja. To je jedini način demografske obnove i očuvanja života u starim gradskim jezgrama, poručio je.

Paunović: Makarska zaustavila apartmanizaciju

Gradonačelnik Makarske Zoran Paunović (SDP) potvrdio je da turizam znatno poskupljuje život lokalnog stanovništva.

– U središtu sezone cijene rastu zbog ogromne potražnje. Problem je sezonalnost. Makarska zimi ima 13.000 stanovnika, a ljeti naraste na veličinu Karlovca, rekao je i naglasio da takav pritisak stvara probleme s otpadom i infrastrukturom.

– U siječnju trošimo oko 100.000 m³ vode, a u kolovozu 800.000. To je osam puta više! Takve brojke zahtijevaju ozbiljne prilagodbe, rekao je Paunović. Grad je u suradnji s Institutom za turizam proveo studiju nosivih kapaciteta i rezultati su zabrinjavajući. Od osam indikatora, pet nam je u crvenom, otkrio je.

Paunović je istaknuo kako je Makarska napravila zaokret, ne samo prema specifičnim oblicima turizma, već i u prostornom razvoju. Zaustavili smo betonizaciju, gradnju apartmanskih zgrada i traženje aparthotela. Prije 5–6 godina to je bio ogroman problem, danas smo pozitivan primjer,  rekao je.

Dodao je da su pravilnicima i poticajima zadržali tradicionalne obrte i oživjeli Staru gradsku jezgru.

Ivandić: Turizam je istovremeno i blagoslov i prijetnja

Stručnjak s Instituta za turizam dr. sc. Neven Ivandić istaknuo je kako se stavovi lokalnog stanovništva prema turizmu sve više polariziraju.

– Istraživanja pokazuju ambivalentnost. S jedne strane, ljudi znaju da žive od turizma i vide njegove benefite. No, s druge strane, sve je očitije da će, ako turizam i dalje bude rastao, otpor prema njemu postajati sve jači, upozorio je Ivandić. Dodao je da se stara dilema – je li turizam dobrobit ili prokletstvo – kod nas sve snažnije osjeća.

Ivandić smatra kako je nužno da destinacije preuzmu aktivno upravljanje turizmom.

– Programi i papiri nisu dovoljni. Ključni su ljudi koji će to provoditi, i to ne samo na lokalnoj nego i na regionalnoj i nacionalnoj razini, rekao je. Istaknuo je da je Makarska, u suradnji s Institutom, pokazala primjer operativne primjene znanstvenih smjernica.

– Grad je odmah iskoristio dokument da bi ga pretočio u konkretne aktivnosti. Problem nosivosti nije jednak u Splitu, Makarskoj, Rovinju ili Lošinju – svaka destinacija ima svoje specifičnosti i granice prihvatljivosti, pojasnio je. U Makarskoj se, kako kaže, jasno vidio disbalans između razine infrastrukture i poticaja za gradnju. Dodao je kako je tamo prodano nekoliko tisuća stanova, koji nisu naseljeni.

Dodao je i širi podatak o stanju na Jadranu: "U Jadranskoj Hrvatskoj od milijun stanova, 43 posto su ili kuće i stanovi za odmor ili su prazni. Taj podatak dovoljno govori o pritisku turizma na prostor i demografsku sliku".

Prodaja nekretnina strancima: Tko kupuje, a tko iseljava?

U raspravi o stambenoj krizi i utjecaju turizma, posebno se istaknulo pitanje prodaje nekretnina strancima, koje oni koriste za nekomercijalni najam rodbini i prijateljima.

Mato Franković poručio je kako Dubrovnik taj problem zasad uspješno izbjegava kazavši: "Grad ima pravo prvokupa nad zaštićenim nekretninama, pa pratimo tko kupuje. Više od 80 % kupaca su domaći ljudi – ili s područja Dubrovnika, županije, ili ostatka Hrvatske. Danas više vidimo da stranci prodaju, a domaći kupuju".

No istaknuo je i važnost prostornog planiranja: te upozorio na dugogodišnju pogrešnu politiku.

– Zakoni su preskočili lokalnu samoupravu. Jednim pravilnikom Ministarstva turizma stambene zone pretvorene su u apartmanska naselja. Turizam nam je počeo "jesti" stanovanje – izgubili smo identitet, ali što je još gore – izgubili smo mlade ljude, kazao je.

Istaknuo je da mladi, frustrirani cijenama, sele u okolne općine ili čak izvan Hrvatske. Naglasio je kako je Dubrovnik razvio više modela stanogradnje, uključujući: model Dubrovačke stanogradnje s više od 90 obitelji koje su već zbrinute, program 30x30 – 30.000 eura za 30 obitelji godišnje te suradnju s Vladom na zonama priuštivog stanovanja s dugoročnim najmom, poput 39 stanova u Mokošici.

Paunović: Stanovi prazni, kapital bez kontrole

Zoran Paunović iz Makarske izrazio je zabrinutost zbog slabog učinka novih zakona. Očekivao sam više od zakona o nekretninama i upravljanju zgradama. Nisu harmonizirani. U Makarskoj imamo gotovo 2.000 praznih stanova – rekao je Paunović, pozivajući se na podatke iz vodovoda koji pokazuju da u tim stanovima "nikad nije potekla voda".

– To su nekretnine koje je netko iz inozemstva kupio da bi zaštitio kapital. Cijene rastu, kapital se sam oplođuje. Ako uz to još i iznajmljuje, dodatno zarađuje. To stvara neravnotežu, upozorio je. Paunović smatra da porez od 8 eura po kvadratu godišnje nije dovoljan da potakne vlasnike na dugoročni najam.

– Ako imate stan od 100 kvadrata, platit ćete 800 eura godišnje. To neće nikoga natjerati da tu nekretninu ponudi lokalnom stanovništvu – poručio je i dodao: "Država je trebala jače oporezovati špekulativni kapital, a ne bakicu s dva apartmana".

Ivandić: Turizam ugrožava samu bit grada

Dr. Neven Ivandić komentirao je kako slični problemi izazivaju prosvjede u drugim turističkim destinacijama – od Santorinija do Venecije i Hallstatta.

– To je vrlo staro pitanje. Barcelona je zabranila izgradnju novih hotela, ograničila rast zračnog prometa. Malaga već tri godine ne izdaje dozvole za kratkoročni najam, naveo je Ivandić.

Ipak, smatra da i Hrvatska ima pozitivne primjere: Dubrovnik razvija analitičke alate, program Respect the City, ograničio je broj ugostiteljskih stolova i stolica. Makarska je oštro krenula putem promjene prostornog planiranja. To su primjeri koje treba isticati, smatra.

Upozorava, međutim, da turizmom nije lako upravljati te naglašava: "Turizam je prepun interesa. Važan nam je, ali istovremeno ugrožava ono zbog čega su ljudi uopće počeli dolaziti – identitet i duh mjesta".

Ivandić je podsjetio što zapravo najviše privlači strane turiste: "Među deset najvažnijih razloga dolaska, samo jedan se odnosi na smještaj. Sve ostalo vezano je uz destinaciju – ljepotu krajolika, gostoprimstvo, genius loci... Bez grada i njegove autentičnosti nema ni rasta turizma, ni rasta cijena. Grad se mora sačuvati".

Vrijeme je za zaokret: Više kvalitete

Dr. Neven Ivandić na kraju emisije upozorio je da se previše pažnje posvećuje brojkama dolazaka i noćenja, dok se zanemaruje ono najvažnije – prihodi i stvarni učinci turizma.

– Lani smo u trećem kvartalu zabilježili pad prihoda od inozemnog turizma. Nominalno smo pali, realno još više. To pokazuje da turisti sve više racionaliziraju potrošnju i biraju, rekao je.

Zaključio je da Hrvatska mora redefinirati svoje ciljeve.

– Naravno da možemo primiti još turista, ali ne smijemo. Došlo je vrijeme da ograničimo opseg i fokusiramo se na kvalitetu, poručio je Ivandić.