Bandov: Krize opterećuju EU pa nema dovoljno energije za proširenje

Europska unija Hrvatskoj je važan okvir za demokratski razvoj i gospodarski rast. Deset godina članstva u toj asocijaciji prilika je za postavljanje pitanja - koje smo mogućnosti iskoristili, što smo propustili i zašto?

Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a, rekao je kako bi život u Hrvatskoj bio zasigurno značajno teži da nismo ušli u Europsku uniju. 

- EU pruža snažan stabilizacijski okvir koji nam omogućuje da u svakom trenutku možemo pravodobno reagirati na krize, ali i da kroz svoju investicijsku politiku možemo podizati standard i držati stope rasta koje su važne kako bi očuvali socijalnu stabilnost, rekao je Erlić.

Otkad smo ušli u EU do danas, rekao je Erlić, nastavili smo kontinuirani trend rasta, što je posebno vidljivo u posljednjih pet-šest godina. Također, dodaje kako su učinci europskih fondova vidljivi u cijeloj Hrvatskoj.

- Naš je BDP, kažu europska izvješća, 5 posto veći nego što bi bio da nije bilo europskih sredstava. Čak 70 posto svih javnih investicija dešavaju se uz pomoć europskih fondova. Realizirani su projekti u cijelom nizu sektora koji su pospješili te sektore i unaprijedili javne usluge, rekao je Erlić.

Hrvatska ima jednu od najviših stopa rasta u EU-u, istaknuo je Erlić, što pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo postalo otpornije na krize i vanjske utjecaje.

EU kao okidač za reforme

Joško Klisović, bivši tajnik pregovaračke skupine za vođenje pristupnih pregovara s EU-om, rekao je kako nikada ne možete biti dovoljno dobro pripremljeni za ulazak u EU. 

- Hrvatska je napravila strašno veliki iskorak. Sam proces pripreme i pristupanja EU-u bio je okidač za reforme koje smo morali napraviti da bi zemlja stala na noge i bila dugoročno održiva i upravljiva, rekao je Klisović, bivši zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova.

- Prošli smo kroz jedno čistilište, shvatili smo kako stvari stoje, što je potrebno učiniti da idemo naprijed i tim putem smo krenuli. EU, kroz pristupne pregovore, je bila katalizator za teške odluke koje smo morali donositi, dodao je Klisović i istaknuo da smo ulaskom u EU stekli i reputacijski ugled.

Govoreći o posljednjim krizama, poput pandemije COVID-a i energetske krize, Klisović je rekao kako bi se Hrvatska teško snašla da je sama u tome bila.

S druge strane, reforme koje ovise o nama samima - ne idu tako dobro.

- Sjetimo se obrazovne, mirovinske, zdravstvene reforme, nijedna nije dovedena do kraja kako treba. Uvijek se generirao otpor unutar društva koji je usporio ili zaustavio reformska nastojanja, rekao je Klisović.

Proširenje EU-a

Goran Bandov, rukovoditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu, rekao je kako EU vrlo koncentrirana na cijeli niz izazova.

- Stalno smo u nekim krizama, a one značajno opterećuju EU tako da ona nema dovoljno kapaciteta i energije na daljnje proširenje. To je ključni izazov EU-a, rekao je Bandov dodajući da EU po tom pitanju mora učiniti mnogo više, posebno kad je riječ o proširenju na zapadni Balkan.

Da Hrvatska nije ušla u EU 2013. godine, to bi kasnije bilo teško ostvarivo, smatra Bandov.

- Hrvatska je bila u povoljnijoj poziciji nego neke države. Hrvatska s ostatkom Europe stoljećima, desetljećima dijeli zapadne vrijednosti i mi jesmo dio te obitelji, rekao je Bandov.

Bandov je istaknuo kako je EU projekt mira, slobode i demokracije.

- EU je mogućnost da kažete što stvarno mislite, da protestirate, u cijelom nizu zemalja to je nezamislivo, rekao je Bandov.

Što je poseban uspjeh Hrvatske?

Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije, podsjetila je kako živimo u turbulentnom geopolitičkom trenutku. 

- Sve to utječe na stanje u EU-u. Mi radimo na dva paralelna pravca, jedan je da se držimo naših prioriteta - to su zelena Europa i digitalna Europa, a paralelno ogromnu pomoć usmjeravamo prema Ukrajini, rekla je Šuica. Istaknula je kako je EU dosad u Ukrajinu uložila 65 milijardi eura.

- Naravno da može i bolje i više, ali mislim da je ova Vlada učinila maksimum što se tiče europskih integracija, Schengena, eurozone. Nijedna država nije zajedno ušla u obje integracije. Sad nam ostaje dalje raditi na investicijama, zelenoj i digitalnoj Hrvatskoj, boriti se s demografskim promjenama - treća tranzicija polagano puzi iako toga možda nismo svjesni, rekla je Šuica.

Komentirajući sve veći odljev hrvatskog stanovništva u inozemstvo, Šuica je rekla kako se to može među ostalim "zahvaliti i slobodi kretanja". Istaknula je kako se radi o fenomenu koji je zahvatio cijelu EU.

- Vrlo je važno osim identifikacije s EU i povlačenje europskih sredstava, jer će ta kohezijska politika učiniti da život u Hrvatskoj i Belgiji bude jednak. Danas se demokracija ne može uzeti zdravo za gotovo, moramo je braniti, rekla je Šuica.

Poražavajuće je, poručila je Šuica, da samo 12 posto svjetskog stanovništva živi u pravoj demokraciji.

- Mi smo privilegirani da živimo u toj Europi koja je nastala kao Europa mira, a danas bih rekla da je Europa solidarnosti. Na solidarnosti moramo inzistirati, upozorila je.