Piletić: Nema ograničenja na 40 godina staža, dodatak svima u petak

Večerašnja emisija HTV-a Otvoreno bavila se temom umirovljenika. Oni će u petak dobiti trajni dodatak. Vlada isplaćuje 6 eura po godini staža, maksimalno 240 eura za puni radni staž. Hoće li to biti dovoljno umirovljenicima jedno je od pitanja o kojima su govorili gosti emisije. 

Emisija HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala bavi se temom umirovljenika. Doznajte odgovore na neka pitanja, koja poglavito zanimaju umirovljenike: Koliko je inflacija smanjila vrijednost dodataka? Hoće li taj iznos biti oslobođen od poreza i ovrha? Kako se obračunava iznos za obiteljske mirovine? Koje županije, gradovi i općine dodatno isplaćuju božićnice umirovljenicima? Koliko naših umirovljenika živi ispod granice siromaštva?

Na ta i mnoga druga pitanja odgovore su u emisiji HTV-a otvoreno dali gosti: Marin Piletić (HDZ), Mišo Krstičević (SDP), Pejo Trgovčević (HSU) i Višnja Stanišić (Sindikat umirovljenika Hrvatske).

Piletić o isplati dodatka: Nema ograničenja na 40 godina staža, stiže svima u petak

Na početku emisije ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić odgovorio je uredniku emisije Mislavu Togonalu koji je prenio pitanje jednog gledatelja koji je pitao hoće li on sa svojih 47 godina radnog staža pokloniti državi 42 eura (7 godina x 6 eura = 42 eura) budući da se spominje najveći iznos dodatka od 240 eura za 40 godina staža.

- Kada smo, mijenjajući zakon o mirovinskom osiguranju, uveli trajni godišnji dodatak, nakon što smo imali 11 jednokratnih isplata hrvatskim umirovljenicima, rekli smo da će to biti još jedan od elemenata kojim želimo promovirati dulji ostanak u svijetu rada, tako da nema poklanjanja nikakvih eura. Dakle, broj godina mirovinskog staža puta ovih šest eura dobit ćete iznos godišnjeg dodatka, rekao je ministar.

Odgovorio je i počinje li isplata u petak pa će trajati ili će sve biti isplaćeno u petak.

- U petak će biti isplaćeni svi godišnji dodaci za više od 1.200.000 umirovljenika. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje napravio je tri testne obrade, uzeo u obzir sve umirovljenike koji su aktivni, koji koriste mirovinu, ukalkulirao njihove godine mirovinskog staža i napravio obradu po kojem ovo novo, trajno pravo u mirovinskom sustavu iznosi u ovom prvom valu isplate, kao pravo koje će biti isplaćeno će se iz državnog proračuna se izdvojiti 217 milijuna eura. Mi smo u kalkulacijama, kada smo računali koliko bi mogao iznositi prosječan dodatak, ako uzmemo ovih šest eura koliko je Vlada donijela odluku po godini mirovinskog staža, da bi to moglo biti oko 200 milijuna eura. Sada s konačnom analizom i uplatom u petak to će iznositi 217 milijuna eura, kazao je Piletić.

Pojasnio je i za one umirovljenike koji imaju obiteljske mirovine te kako će se njima računati.

- I oni u svom rješenju imaju godine mirovinskog staža koji su im dodijeljene. Također i njima, ovisno o godinama mirovinskog staža iz rješenja, također puta šest eura i mogu računati na taj iznos, kazao je Piletić.

Stanišić upozorava na probleme s godišnjim dodatkom

Višnja Stanišić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, govorila je o mogućim komplikacijama prilikom isplate dodatka,

- Mislim da će biti popriličan broj komplikacija, s obzirom na to da ne znamo točno tko će sve imati pravo na godišnji dodatak. To se zove godišnji dodatak. Što je s ljudima koji su umrli recimo tijekom ove godine, ili su umrli u 11. mjesecu ili su umrli poslije 20. studenog kad je već bila obrada mirovina. Što je s onima koji su počeli dobivati mirovinu kojima je mirovina krenula s 1. prosincom. Imaju li oni pravo ili nemaju pravo? Tu će biti poprilično problema, kazala je Stanišić.

Dodala je da će biti problema i s onima koji su imali nekakve promjene u mirovinskom ili su radili pa su imali obustavu mirovine.

- Bit će dosta onih koji neće dobiti dodatak sada kada bi trebali dobiti svi ostali pa će taj dodatak prema onim saznanjima koje ja imam dobiti u prvom mjesecu poslije isplate mirovine za 12. mjesec. Tako da još uvijek ne znam ako se to zove godišnji dodatak. Mene stvarno zanima odnosi li se to na one koji su u ovom trenutku u isplati ili se to odnosi i na one koji su tijekom ove godine umrli pa će dobiti njihovi nasljednici dio koliko im pripada, pobrojala je možebitne probleme Stanišić.

Piletić odgovara na kritike

Ministar Piletić kazao je kako on ne misli da su ovo što je pobrojala Stanišić pravne zavrzlame.

- Svi oni koji su aktivni korisnici mirovina dobit će godišnji dodatak. Mi ne možemo vratiti vrijeme unazad i oni koji više nisu aktivni korisnici mirovina isplatiti nekakav zaostatak. To smo jasno propisali u Zakonu o mirovinskom osiguranju, rekao je Piletić.

Kazao je kako nema retroaktivne isplate.

- Mi smo ovo uveli kao novo pravo nakon što smo uveli čitav niz poboljšanja u mirovinskom sustavu. Podsjećam gledatelje, mi smo u proteklih nekoliko godina značajno unaprijedili mirovinski sustav. Uveli smo dio obiteljske mirovine u onim situacijama kada premine član obitelji da ipak osoba koja je živjela s tom osobom naslijedi 27% njegove mirovine. Nakon toga povećali smo i dodatno obiteljske mirovine, najniže mirovine s 1.1. rastu i invalidske mirovine. Uvećali smo staž majkama za svako dijete sa 6 mjeseci na 12, odnosno na godinu dana. Sve vam je to rezultiralo u mandatu ove Vlade povećanjem sveukupne prosječne mirovine za 94%, istaknuo je Piletić.

Dodao je kako je to dio kontinuiteta politike ove Vlade u mirovinskom sustavu.

- Jednako tako unaprijeđen je i kapitalizirani sustav štednje. Mi imamo iz godine u godinu sve veći broj korisnika dvostupne mirovine. I ovaj dodatak samo je jedan od elemenata kojim i uz bonifikaciju, dakle nagradu za dulji ostanak u svijetu rada, želimo promovirati dulji ostanak u svijetu rada. Jer onda veći broj mirovinskog staža, veća mirovina, ukalkulirana stopa bonifikacije od 0,45% za svaki mjesec duljeg ostanka u svijetu rada nakon 65. godine i ovaj dodatak, kazao je ministar.

Naveo je da se također od 1.1.2026. ukida penalizaciju za prijevremene mirovine s navršenih 70 godina.

- Prije toga smo ukinuli i onih dodatnih 3% doprinosa za zdravstveno osiguranje. Ukinuli smo oporezivanje mirovina po posebnim propisima i učinili zaista sve. Ja ću ponoviti ovdje, upravo to u koordinaciji s našim partnerima, predstavnicima i matice umirovljenika Hrvatske i Sindikatom umirovljenika Hrvatske, rekao je.

Krstičević: Veće mirovine su politička odluka

Mišo Krstičević, predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo (SDP), kazao je kako vjerojatno svi od njega očekuju da kaže da je isplata dodatna umirovljenicima prekasna i premala.

- Međutim, ja smatram da je ovo tema koja se tiče ogromnog broja ljudi, više od 1,2 milijuna ljudi u Hrvatskoj i da tu na početku treba odbaciti odmah ove međustranačke nesuglasice i raspravljati o tome van tog okvira. Ono što je bitno je to da stvarno sagledamo taj mirovinski sustav iz perspektive umirovljenika. Mi danas znamo da u Hrvatskoj pa gotovo milijun ljudi živi s mirovinom manjom od 1000 eura, da manju mirovinu od 600 eura ima 400.000 ljudi. Mi znamo da u Hrvatskoj, i da smo tu gotovo najgori u Europskoj uniji, imamo 35%, znači gotovo svaki treći u mirovini da živi u riziku siromaštva. To je perspektiva kroz koju mi u ovoj temi moramo razgovarati. Ja stvarno cijenim napore koje radi Vlada. A s druge strane, ne mogu ljudski shvatiti kako je netko došao i rekao da to je dosta, to je maksimum, ovo je epohalni povijesni iskorak koji smo mi napravili i nema više za umirovljenike, kazao je Krstičević.

Ispričao je anegdotu koja je vezana za zadnji proračun i raspravu u Saboru gdje je on s jednim visokim dužnosnikom u Vladi na hodniku nešto razgovarao.

- I on meni kaže pa dobro što bi ti htio? Gdje više naći taj isti novac? Bili se ti stvarno dodatno zaduživao za te iste mirovine? E pa gledajte jednu stvar. Mi se stvarno ne trebamo dodatno zaduživati za te iste mirovine. Ali mi moramo dodatno porezivati bogatstvo da bi imali veće mirovine. I to je isključivo i samo politička odluka. Želim ovdje naglasiti: veće mirovine su politička odluka i ako mi kao društvo i oni koji vode ovu državu tako odluče veće mirovine će i postajati. Načina ima, uvjeren je Krstičević.

Dodao je kako treba krenuti s tog polazišta treba krenuti.

- Sve ostalo može završiti u tome da mi danas raspravljamo o tome kako je za vrijeme SDP-a mirovina bila toliko niska, kako su sad napravljeni povijesni  iskoraci i tako dalje. Međutim, ako donesemo političku odluku, ponavljam, mirovine mogu biti veće, istaknuo je.

Naveo je kako se sada priča o zaduživanju da bi se isplaćivale mirovine.

- Smatram da je zaduživanje za neke druge stvari, a to je za razvoj, inovacije, domaću proizvodnju koja će kreirati snažnu i jaku ekonomiju u kojoj niti plaće pa niti mirovine koje su dostojanstvene, da vode dostojanstven život, neće biti nikakav bauk. To je prostor u koji se mi trebamo zaduživati i to treba isto tako biti jedna politika, rekao je Krstičević.

Smatra da ako se može donijeti politička odluka da se zadužujemo kako bi se bolje naoružali, da se može donijeti politička odluka da se više zadužimo i više uložimo u javnu proizvodnju.

- To će generirati sutra bolje plaće, snažnu ekonomiju, a jedina garancija za kvalitetan mirovinski sustav je snažna ekonomija. Sve drugo su priče za malu djecu i ne znam ni ja priče koje će apologeti neoliberalizma nama stalno plasirati i reći nam ako se svako pobrine za svoju mirovinu, odnosno ako uđe u ovaj novi sustav koji već 25 godina pokušava se etablirati u Hrvatskoj, onda će sve biti u redu, rekao je.

Trgovčević: Ne radi se o 13. mirovini, trajni dodatak trebao bi biti veći

Pejo Trgovčević, član Predsjedništva Hrvatske stranke umirovljenika, na pitanje treba li uvesti ekstra poreze na profit, na bogatstvo, da ljudi koji su stvarno na rubu siromaštva, a to je trećina hrvatskih umirovljenika, da imaju kakav takav bolji standard, odgovorio kako on ne želi, a niti Hrvatska stranka umirovljenika kalkulirati na koji način uzeti od nekoga pa dati umirovljenicima, zadužiti se ili nešto treće.

- Želim reći da je intencija Hrvatske stranke umirovljenika bila da se donese i ugradi u zakon trajni godišnji dodatak i ja molim sve aktere kad govorimo o ovom trajnom godišnjem dodatku da izbjegavamo uopće naziv 13. mirovina jer to niste mogli čuti ni od jednog predstavnika HSU-a. Ne radi se o 13. mirovini. Tko namjerno upotrebljava naziv 13. mirovina zapravo želi obmanjivati umirovljenike. Ne vodimo prigodničarsku politiku, ozbiljna smo stranka, ozbiljni ljudi i želimo da umirovljenici dostojanstvenije žive, istaknuo je Trgovčević.

Na pitanje je li dovoljno za dodatak šest eura po godini staža kazao je da se ne može razgovarati je li dovoljno.

- Možemo reći da je premalo, da bi moglo biti više, a ja ću ponoviti. Zadaća Hrvatske stranke umirovljenika je da s partnerima, s resornim ministrom, ministarstvom i s Vladom odradi ovo što smo odradili. Vi dobro znate da u zakon ne možemo ugraditi kolika će biti visina po godini. To je podzakonski akt ili uredba izvršne vlasti, odnosno Vlade, koja će to donijeti. Ministar je tu koji će reći zašto je šest eura, a mi ćemo reći da smo otprilike očekivali da će biti, kao Hrvatska stranka umirovljenika, da će biti minimalno 8 eura, rekao je Trgovčević.

Dodao je kako su dobili uvjeravanja od ministra financija Marka Primorca da u ovom trenutku jednostavno u proračunu nema više sredstava za to.

- Jesmo li mi mogli i hoćemo li ćemo u budućnosti iznaći druge načine financiranja ovoga. To je potpuna ingerencija Vlade i ja se nadam da će i resorni ministar, ministarstvo, Vlada i predsjednik Vlade iznaći za ubuduće i za iduću godinu daleko više, ako ništa, bar duplo nego što je sada. Dakle, 12 eura bi bilo sasvim u redu. Umirovljenicima nije dovoljno ni 15 eura. Budimo iskreni. Da je 15 eura neki bi rekli da je bar 16 eura, kazao je Trgovčević.

Podrška umirovljenicima raste, ali božićnice ostaju simbolične

Inflacija je smanjila učinak dodataka, ali ukupna podrška umirovljenicima i dalje raste.

Piletić je podsjetio kako je kroz 11 jednokratnih naknada isplaćeno 775 milijuna eura, a novi trajni dodatak koji se isplaćuje 19. prosinca ove godine iznosi 217 milijuna eura. Ukupno povećanje izdataka za umirovljenike u idućoj godini premašit će 800 milijuna eura, naveo je.

Dodao je kako je Vlada povećala stopu usklađivanja mirovina s 50% na 85% u korist povoljnijeg indeksa, a posljednje izmjene zakona omogućuju dvostruko godišnje usklađivanje. Prosječni dodatak iznosit će više od 170 eura, čime bi prosječna mirovina trebala prijeći 700 eura.

Piletić je usporedio i mirovine u RH sa slovenskim mirovinama. U mandatu ove Vlade mirovine su rasle 94%, dok su u Sloveniji u istom razdoblju rasle 48%, pa je hrvatska prosječna mirovina danas 77% slovenske, a 2016. godine je bila na 60% slovenske, istaknuo je.

Krstičević upozorava da je mirovina u Hrvatskoj gotovo sinonim za siromaštvo – trećina umirovljenika živi u riziku siromaštva, a zamjenska stopa mirovine za plaću spada među najniže u EU.

Prosječna mirovina teško pokriva osnovne troškove, uključujući zdravstvene usluge i lijekove, dok je inflacija za umirovljenike stvarno oko 15%, daleko iznad službene stope od 4–5%, naveo je.

Ističe da društvo mora osigurati dostojanstven život umirovljenicima, ne samo kroz mirovine, već i kroz zdravstveni sustav i druge socijalne benefite.

Stanišić ističe da mnogi gradovi i općine ove godine daju božićnice umirovljenicima. Samo sedam gradova i općina isplaćuje pomoć svim umirovljenicima, dok većina određuje iznos prema visini mirovine, od 20 do 170 eura.

Upozorava da su ti iznosi često simbolični i da mali dodatak u praksi ne poboljšava standard života umirovljenika. Mnogi su navikli živjeti s niskim prihodima, štedjeti na grijanju i ograničavati osnovne troškove, pa božićnice u iznosu od 20 do 30 eura ne znače puno.

Stanišić naglašava kako umirovljenici, unatoč tome što žive skromno, zaslužuju dostojanstveniju podršku i bolji standard života, a simbolične božićnice teško mogu pokriti njihove stvarne potrebe.

Božićnice u lokalnim samoupravama nisu obavezne, ali neki čelnici pokazuju senzibilitet prema umirovljenicima. Tamo gdje Hrvatska stranka umirovljenika ima svoje vijećnike lakše se utječe na odluke, dok u sredinama bez svojih predstavnika teško možemo osigurati pomoć. Nastojimo djelovati više na državnoj razini i očekujemo razumijevanje Vlade i resornog ministarstva, a zahvaljujem ministru Piletiću na dosadašnjoj suradnji, rekao je Trgovčević.

Snimka cijele emisije Otvoreno: