22:19 / 11.03.2021.

Autor: Otvoreno/IMS/HRT

Markotić: U Hrvatsku nisu došle sporne serije cjepiva AstraZenece

Otvoreno o pandemiji

Otvoreno o pandemiji

Foto: Otvoreno / HRT

U Hrvatsku nisu došle sporne serije cjepiva AstraZenece, kazala je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "dr. Fran Mihaljević" u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" napominjući da je to izjavio još ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. Markotić dodaje da je normalna procedura da se zaustavi cijepljenje onom serijom cjepiva, ako na nju postoji sumnja.

Čak je osam država zaustavilo cijepljenje cjepivom AstraZenece zbog određenih nuspojava, odnosno zbog stvaranja krvnih ugrušaka i plućne embolije. Hrvatska je kupila najveći broj upravo tog cjepiva. Markotić napominje da je uvijek važno da ljudi dobiju potpunu i cijelu informaciju. Za one koji nisu u sustavu cijepljenja nejasno je što se događa. No to je jedna jedna uobičajena reakcija nakon pojave unutar određenog vremena nakon cijepljenja, dodaje.  

- Ono što se za sada zna, što su Austrijanci rekli i što je Europska agencija za lijekove službeno objavila, je da jedan smrtni ishod i jedna embolija u Austriji nisu povezani s cijepljenjem. Broj ljudi s embolijom u cijepljenih nije viši od normlane populacije. To je jedan od indikatora koji nam govori u prilog da to ne mora nužno biti vezano uz cjepivo. U svakoj proizvodnji imate određene serije cjepiva. Serije su po par sto tisuća. Normalna je procedura da ako imate određenu seriju uz koju se veže određena sumnja, cijepljenje se onda zaustavlja, kazala je i dodala da sporne serije u Hrvatsku nisu došle.

"Neprihvatljivo je da liječnici sudjeluju u balansu između broja inficiranih i ekonomije"

Dragan Delić
, infektolog iz Beograda, rekao je da je treći val infekcije u Srbiji od druge polovine listopada, a traje i danas. Napominje da pandemiju zdravstveni sustavi nisu dočekali spremno ni organizacijski, kadrovski, tehnološki niti materijalno. Iako je Srbija cijepila veliki broj stanovnika u odnosu na neke druge države, Delić smatra poželjnim cijepiti tri milijuna ljudi i dodaje da treba biti zaštićeno oko pet milijuna ljudi da bi se uopće ušlo u mirno razdoblje.

- Nije bilo najsretnije rješenje da se formira krizni štab, koji zakon o zdravstvenoj zaštiti i zaštiti stanovnika od zaraznih bolesti nije ni predviđao. To je jedno čudno tijelo koje čine stručnjaci, medicinari, liječnici, istraživači, znanstvenici i jedan ekonomski-politički dio. Od početka se govori o nekim kompromisima, a ja govorim da nema kompromisa za medicinare. Govori se i o postizanju balansa s ekonomijom. Za mene kao liječnika nema govora o nekim uslužnim djelatnostima, već samo o bolesti i bolesnim ljudima. Ne mogu liječnici sudjelovati u balansu između broja inficiranih i ekonomskih parametara. To je neprihvatljivo i neetički, kazao je.

Delić: Stanovništvo treba biti educirano, empatično, strpljivo 

Epidemiološke mjere moraju biti pravovremene, istaknuo je Delić i kazao da je "naivno vjerovao da epidemiolozi u Srbiji mogu vidjeti što se događa iza 'brda' i da idu u susret problemu. Obično se ide post festum, odnosno tek kada se nešto dogodi, a to nije dobro".

- Epidemiolozi su isto u međuvremenu dosta toga naučili, ali previše tu ima dogovora, kompromisa i usuglašavanja, gledanja nekih drugih strana našega života, a ne prvenstveno medicinskog problema,  dodaje. 

"Dominantni će biti lakši oblici bolesti, a virus će se lakše širiti"

Izjavio je i da je vrlo potrebno imati educirano stanovništvo "naoružano" empatijom i strpljenjem. Bitno je da stanovnici imaju povjerenja u one koji donose odluke. Nije to tijekom ovoga vremena bilo baš tako. Bilo je dosta sumnjičavosti i rezerviranosti prema odlukama kriznog štaba.

- Što se tiče cijepljenih, u Srbiji je trenutačno 10% zaštićenih. Sada je problem s onima koji su sumnjičavi i koji su bili pod utjecajem raznih negativnih utjecaja proteklih desetljeća. Liječnici se nisu postavili proaktivno u vezi s cijepljenjem, imali su defanzivan stav, kazao je i prisjetio se da je bilo problema i u vezi s cijepljenjem protiv gripe. Ako je nešto pokazala ova pandemija onda je to upravo koliko je značenje preventivnih grana medicine koje su bile marginalizirane, zapostavljene i kadrovski i prostorno. Vrlo je bitna epidemiologija, higijena, socijalna medicina. To su bile zapostavljene grane, pa su nam se vratile kao bumerang, dodao je. 

Smatra da će u idućem razdoblju biti dominantni lakši oblici bolesti, ali će se virus i lakše širiti. Stoga, napominje, nema boljeg rješenja od cijepljenja.

U Bosni i Hercegovini epidemiološka situcija je vrlo složena s obzirom na cjepiva, epidemiološko praćenje i izviđanje jer nema dovoljno koordinacije između razina vlasti, kazala je Mirsada Hukić, spec. mikrobiologije i subspec. virusologije te dodaje da nema ujednačenog pristupa prema cijepljenju niti prema ostalim važnim segmentima koji se odnose na epidemiju. 

- Situacija je postala zabrinjavajuća. U BiH ne postoji jedna institucija koja se bavi ovim problemom nego je to na razini entiteta, kantona i distrikta. Tako da je koordinacija vrlo složena. Stoga je Akademija znanosti BiH preuzela na sebe dio odgovornosti i osnovala centar za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije. Napravljen je geoportal na kojemu se može vidjeti kretanje bolesti, promatrati prostorno i vremensko stanje, odnosno retroaktivno gledati kako se broj povećavao u protekla tri tjedna, kazala je Hukić.

Miroslav Petrovec
, prodekan Medicinskog fakulteta u Ljubljani, predstojnik Instituta za mikrobiologiju i imunologiju, rekao je da tzv. policijski sat nije popularan nigdje pa ni u Sloveniji. Kaže da je mnogo rasprava o tome koliko zapravo policijski sat može smanjiti epidemiju. Željeli bismo smanjiti kretanje ljudi u noćnim satima, jer to znači druženje. Osim toga, zabrinjava nas najviše što nam se javljaju brazilski, južnoafrički i britanski sojevi, istaknuo je.

"Mutacije su utjecale na širenje virusa"

Govoreći o tome koliko su mutacije virusa utjecale na sve dosad postignuto u borbi protiv koronavirusa Alemka Markotić kaže da je to situaciju upravo otežalo i djelomično zakompliciralo.

- Zbog mutacije virusa dogodilo se ponovno širenje virusa. Na europskoj znanstvenoj platformi rečeno je danas da je britanski soj zavladao Europom i da je dominantan. No čini se da ipak ulazi u jednu fazu sporijeg širenja. Južnoafrički soj je detektiran u oko 5% infekcija. Još uvijek nije detektiran u mnogim državama, a brazilski soj postoji u samo nekoliko država. Dvojbe su oko toga koliko će postojeća cjepiva uspješno djelovati na te mutacije, kazala je.

Iznijela je i podatak da je kolega iz Belgije kazao kako je južnoafrički soj ušao u jedan dom za starije, gdje su svi bili cijepljeni. Izazvao je infekciju, ali nije bilo težih oblika oboljenja i smrtnosti.

Ivica Lukšić, ravnatelj KB "Dubrava", smatra da je ova godina potpuno različita od svih dosadašnjih i da su se svi trudili pronaći najbolja rješenja. Na površinu je, kaže, izbacila niz dobrih stvari, ali i slabosti koje su znali i prije. 

- Sustav smo prilagođavali situaciji i trudili smo se biti korak ispred. Danas imamo veliko iskustvo pa smo puno relaksiraniji nego godinu dana prije. Ministarstvo sve koordinira, puno je bolje sve organizirano nego prije godinu dana. Svaka bolnica ima svoj covid odjel. Lakše se nositi s povećanim brojevima novooboljelih. Danas smo ekipiraniji i s velikim iskustvom, dodaje. 

Budući da je premijer Andrej Plenković najavio kako Hrvatska može ponuditi pomoć Češkoj i Slovačkoj, gdje je teška epidemiološka situacija, Lukšić je kazao da KB "Dubrava" i Infektološka klinika imaju kapacitete za zbrinuti te bolesnike. 

Odgovarajući na pitanje je li EU razočarala svoje građane jer nije na vrijeme nabavila cjepiva Petrovec je rekao da je u njemačkom listu Spiegelu pročitao da Europska unija možda nije iskoristila sve što je mogla kako bi ostvarila sve ono što je trebala, odnosno nije ostvarila ono što je dogovarala.

- Oni koji su platili više, lakše su došli do cjepiva. Kritike iz Njemačke išle su u smjeru da je EU trebala sa svojom snagom i utjecajem postići više. Nije bilo jasno koji će proizvođač biti najbolji. Napravljeno je ono što je bilo najbolje moguće. Na kraju, Europa nije dobila ono što je trebala. Ako ćemo ikada izaći iz ove krize to će biti onda kada se napravi dovoljno cjepiva za cijelu populaciju, rekao je Petrovec. 

Hukić: Cjepivo je za većinu u BiH misaona imenica

Hukić je kazala da ona trenutačno nije u poziciji ocjenjivati cjepiva, budući da ih BiH još nema. 

- Mi smo na samom početku, još uvijek pregovaramo. Kod nas je to još uvijek za veću populaciju misaona imenica. Vrlo sam tužna zbog toga što puno zaostajemo za čitavom Europom. Što se cjepiva tiče preferiram Pfizerovo i Modernino. Ostale smatram također dobre. A najbolje je ono koje je dostupno, barem za nas u Bosni i Hercegovini, kazala je.

Lukšić je kazao da je iz KB "Dubrava" otpušteno više od 2.500 izliječenih, a u postcovid ambulanti pregledano je više od 1.200 ljudi. Dodaje da se kod osoba koje su preboljele covid radi o raznim simptomima, pa i kardiovaskularnim, a ne samo respiratornim. 

Kako se i čime liječe oboljeli u Hrvatskoj? 

Markotić je istaknula da je cijeli znanstveni svijet napravio iskorake u znanosti, tehnologijama i brzini proizvodnje što cjepiva što lijekova. Svakodnevno imamo neke nove spoznaje, a ovo je bio procvat biofarmaceutike, biotehenologije, dijagnostike, istaknula je. 

- Pokušavaju se naći novi lijekovi. Evo danas je bila vijest o jednom velikom iskoraku, u kojem je sudjelovao hrvatski kolega Luka Čičin-Šain, gdje se jedna nova tehnologija na iznimno pametan način upotrijebila u kreiranju antitijela koja bi mogla neutralizirati virus. Takvih iskoraka ima jako puno u znanosti. Oni će poslužiti i u borbi protiv covida, ali i drugih infektivnih, a možda i kroničnih bolesti.

U Hrvatskoj pri liječenju idemo sa simptomatskom terapijom, vrlo dobra iskustva imamo i s primjenom hortikosteroida u smanjenju upalnih situacija. To mora biti naravno kontrolirano i vrlo ciljano, kazala je i dodala da je osim toga tu i plazma, ali se sada zna da se mora dati u ranijoj fazi.

Uvesti covid ispravu ili ne... 

Hukić ne podržava uvođenje covid isprava, smatra da to nije dobra ideja te da bi se u tom slučaju radilo o diskriminaciji. Petrovec kaže da se treba krenuti prema tome da se cijepe svi i oni koji su preboljeli koronavirus i oni koji nisu. Lukšić napominje da diskriminacije ne smije biti, ali se slaže s potvrdom o cijepljenosti. Markotić je rekla da će vjerojatno biti neka potvrda o tome je li određena osoba cijepljena, preboljela covid i je li testirana. Po njenom mišljenju to ne bi trebalo biti previše diskriminirajuće. 

Bit će neka vrsta potvrde o tome jeste li cijepljeni, preboljeli covid ili testirani. To ne bi trebalo biti previše diskriminatorno

Alemka Markotić u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno"

Cijelu emisiju možete pogledati na platformi HRTi i u Emisijama na zahtjev.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!