Akademik Paar: Svejedno je vozimo li dizelaše ili električne automobile

Znanstvenici upozoravaju da će vremenski ekstremi i njihove posljedice poput poplava - biti jači i dvostruko češći. Svoje viđenje klimatskih ciklusa, utjecaja Jupitera i stakleničkih plinova na klimu u Otvorenom HTV-a iznio je akademik Vladimir Paar. Tvrdi da je sasvim svejedno vozimo li dizelaše ili električne automobile.

Koliko su sigurni naši nasipi, kakav nam je sustav obrane od poplava, jesmo li spremni za klimatske promjene i vremenske ekstreme koji dolaze, kakva nas jesen i zima očekuju u Otvorenom su odgovarali i Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a, Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda i Stipan Šašlin, načelnik Općine Draž.

Vrhunac vodenog vala na Dunavu prešao je hrvatsku granicu. Sutra će biti u Aljmašu gdje visoki Dunav na ušću sprječava utok Drave zbog čega rastu dravske vode. Prekosutra vrhunac vala stiže u Vukovar, a u noći s petka na subotu prolazi kroz Ilok. 

'Hrvatska Amazona' i jaki nasipi na Dunavu

Općina Draž je na tromeđi Mađarske, Srbije i Hrvatske. Riječ je o poplavnim hrastovim šumama i predjelu koji se nazivamo 'Hrvatska Amazona'. Načelnik Stipan Šašlin, kazao je kako je regulacija vodotoka Dunava počela još za vrijeme Austro-Ugarske, pa sve do današnjih dana.

- Nasipi su danas u odličnom stanju. I ovaj vodostaj dokazao je da nemamo nekakvih većih problema. Zaobalnih voda je bilo i bit će, ali postoji sustav crpnih stanica vraćaju zaobalne vode, kazao je. 

Đuroković: Puni se Kopački rit

Komentirajući činjenicu da visoke dunavske vode ne dopuštaj Dravi da utiče, što stvara probleme na donjem toku sliva Drave generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković kazao je kako se očekuje dizanje vodostaja kod Osijeka, prije svega u Aljmašu - i to na +400 cm.

- Ne očekuje se daljnje povišenje vodostaja. Usporne vode Dunava ulaze i u Karašicu. Sve su pripreme izvršene na vrijeme. Dodatno su nasipi stabilizirani pa neće biti ugroze na osječkom području. U Aljmašu je veći broj vikendica u niskoležećem položaju. Svima se pružila potpora putem vreća i pijeska, kazao je.

Naglasio je kako je situacija pod kontrolom te da će i u Aljmašu vodostaj jedan metar niže u odnosu na ono što se očekivalo. Potvrdio je kako je vodostaj niži i zbog prirodnih retencija, konkretno - Kopačkog rita koji se još uvijek puni i u tom smislu ima veliku ulogu.

'Boris' je zbog klimatskih promjena bio jači 20 posto, bit će toga još

- Klimatske promjene su najvidljivije u toplinskim valovima i problemima koji ih prate. Ovo ljeto je na mnogim lokacijama bilo najtoplije otkako postoje sustavna mjerenja. (...) Iz jednog toplog i suhog ljeta odmah smo prešli, zbog samo jedne ciklone, u obranu od poplava, upozorio je Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a. 

Ova konkretna ciklona, nije posljedica klimatskih promjena - nego je pojačana. Ako bi se nastavilo s klimatskim promjenama na ovom nivou - ovako nešto će se događati - dva puta češće, dodao je Güttler. Iznio je podatak da je intenzitet ciklone Boris zbog toga bio za 20 posto veći.

Iznio je tezu da kad temperatura raste 1 stupanj globalno - 7 posto je više vodene pare u atmosferi. Budući da u ovom dijelu Europe imamo dosta izvora vodene pare - sa 7 posto više vlage očekuju se intenzivniji oborinski događaji. I tako će biti za svaki stupanj toplije atmosfere.

- Zadnjih 100 godina je procijenjen rast od otprilike 1,3 stupnja, a trenutno smo na putanji do 3 stupnja toplijeg svijeta. Znači, 3 stupnja toplijeg svijeta znači otprilike 20 posto intenzivnijih oborinskih događaja, upozorio je.

Koncentracija CO2 povećana za 50 posto

Naglasio je kako je najveći problem podizanje koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi.

- Mi smo za 50% povećali prirodne koncentracije CO2. Da nema stakleničkih plinova u prirodi, vodene pare, CO2, metana - mi bismo sada sjedili na - 18°C. Staklenički plinovi su u redu, ali mi smo uspjeli podići koncentraciju CO2 za 50%. I to podiže temperaturu planeta, kazao je ravnatelj DHMZ-a.

Paar: Klima je prekrasan primjer determinističkog kaosa

- Klima je prekrasan primjer za deterministički kaos. Ima jedno deset različitih utjecaja na klimu, a dva su trenutno najviše u igri. Jedan su staklenički plinovi, a najutjecajniji staklenički plin je vodena para. Na drugom mjestu je CO2, a onda dolazi metan i još neki plinovi, smatra akademik Vladimir Paar.

Dodao je kako se ljudi ne trebaju bojati stakleničnih plinova jer bi bez njih temperatura ovdje bila kao u Sibiru.

Paar: Svejedno je vozimo li dizelaše ili električne automobile

Na pitanje trebamo li voziti dizelaše, a ne električne automobile odgovorio je "Sve vam se svodi na isto".

Kazao je kako je teza o povećanju temperature za 3 stupnja uslijed povećanja koncentracije CO2 za 50 posto - teza iz 19. stoljeća. Dodao je kako se svi slažu da se upotrebom fosilnih goriva atmosfera zagrijava. Ali, postoje prijepori oko toga da je to jedini ili glavni utjecaj.

- Prateći svjetsku literaturu, vidim različite mogućnosti. Drugi ključni efekt je astronomski utjecaj na klimu. Ostali planeti, najviše Jupiter - gravitacijskim djelovanjem mijenjaju oblik zemljine putanje i nagnutost Zemlje. To su Milankovićevi ciklusi, kazao je Paar.

'Pad Rimskog Carstva je posljedica klimatskih promjena'

Prisjetio se nekadašnjih snježnih godina, za razliku od danas - kad je snijeg rijedak i kratkotrajan. Potvrdio je da se klima nepovratno mijenja te iznio tezu da je pad Rimskog Carstva posljedica klimatskih promjena.

- Suša je uništila Rimsko Carstvo. Francuska revolucija je posljedica klimatskih promjena zbog vulkanskih erupcija. Pšenica nije uspijevala zbog ogromne količine dima. Pet godina zbog dima nije bilo dovoljno sunčeve svjetlosti. Ljudi su gladovali i dizali revoluciju s parolom 'Hoćemo kruha', dodao je Paar.

Spomenuo je i toplo europsko razdoblje.

- Zbog zatopljenja u 10. stoljeću otopili su se ledenjaci, Grenland je dobio ime 'Zelena zemlja', a Vikinzi su otkrili Ameriku. Istodobno je u Europi zbog zahlađenja i velikih kiša zakazala poljoprivreda, kaže Paar.

Zbog takvih neprilika, dodao je - nastali su ratovi za hranu koji su trajali dva stoljeća. Nakon toga, nastupilo je zahlađenje.

'Pod ledom je bio Bospor i sjeverni Jadran'

- Vi idite u sve galerije u svijetu. Vidi se da se u 16., 17. stoljeću u Veneciji kližu na ledu u venecijanskoj luci. Sjeverni Jadran je dugo vremena bio pod velikim slojem leda. Bospor je bio pod ledom. To zahlađenje je trajalo do 19. stoljeća i onda je postupno započinjalo zatopljenje. I sad smo mi u tom razdoblju. Međutim, to su tzv. mini zatopljenja i mini zahlađenja, tvrdi akademik Paar.

Velika zatopljenja i velika zahlađenja, tzv. Milankovićevi ciklusi traju desecima tisuća godina.

- Mi smo sada pri kraju deset tisuća godina. Sad imamo utjecaj Jupitera i pri kraju smo međuledenog doba. Moglo se očekivati hlađenje, ali je došlo do utjecaja čovjeka. Utjecaj Jupitera hladi, a utjecaj čovjeka grije. I utjecaj čovjeka, tj. globalnog zatopljavanja trenutno prevladava, tvrdi Paar.

- Sve što je akademik Paar objasnio u vezi s Milankovićevim ciklusima i promjene klime na dugim vremenskim skalama je točno. Ali efekt stakleničkih plinova trenutno dominira. Kad bismo stali na ovom nivou zagrijavanja, za 1,3 stupnja - mislim da bi to potpisali svi klimatolozi i geolozi na svijetu. Naime, mi smo zbog tog globalnog zagrijavanja našim djelovanjem pomaknuli prvo sljedeće hladno doba koje će doći za 50 tisuća godina, odgovorio je Ivan Güttler.

Problem je, dodao je - što naše emisije stakleničkih plinova i dalje ne idu prema nuli. I dalje emitiramo svake godine 40 milijardi tona samo CO2, a da bismo zaustavili trend zagrijavanja, treba će nam barem nekoliko desetljeća. I zato se moramo pripremiti za vremenske ekstreme, zaključio je.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: