Otvoreno o lošoj kvaliteti zraka, trendovima i mogućim rješenjima

Magla i slabo strujanje posljednjih dana pogoršali su kvalitetu zraka u Zagrebu i dijelu Hrvatske, poručili su stručnjaci iz meteorološkog, zdravstvenog i okolišnog sektora. Osvrnuli su se na moguća rješenja i ukazali na pojedine zdravstvene rizike. Ipak, ističu kako se kvaliteta zraka u posljednjih 30-ak godina, poboljšala.

Güttler: Ako gledamo razdoblje od 20 do 30 godina, kvaliteta zraka se povećala

Glavni ravnatelj DHMZ-a, dr. sc. Ivan Güttler, rekao je da se u kontinentalnom dijelu Hrvatske tijekom zimskih mjeseci bilježi pojačana koncentracija finih čestica.

- U kontinentalnom dijelu Hrvatske u zimskim mjesecima bilježimo pojačanu koncentraciju ‘finih čestica’. One su rezultat izgaranja krutog goriva – drva i ugljena. Imamo povećane emisije na gotovo svim hrvatskim kontinentalnim postajama. Na 30-ak lokacija pratimo stanje našeg zraka i kada gledamo dulje razdoblje, od 20 do 30 godina, kvaliteta zraka u Hrvatskoj i Europi se zapravo poboljšava, rekao je.

Istaknuo je da je to rezultat propisa i politika koje podrazumijevaju strože kriterije.

- Imamo i tehnološki napredak, čišće gorivo. U slučaju prometa, povećava se broj vozila i tu pozitivni učinci izostaju, kazao je.

Ulogu ima i vremenska situacija.

- Ovih dana imamo slabo strujanje zraka i to otežava provjetravanje gradova. U posljednjih nekoliko dana, satne koncentracije nekih čestica bile su preko 100 mikrograma po četvornom metru, pojasnio je.

Güttler je upozorio i na prekogranični utjecaj iz Italije.

- Pula i zapadna Istra imaju problem prekograničnog onečišćenja. Velike industrijske aktivnosti na području nizine rijeke Po u sjevernoj Italiji zbog zapadnog strujanja – onečišćenje dolazi do naših gradova, dodao je.

Radić Lakoš: RH usklađena s europskim zakonodavstvom

Državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Tanja Radić Lakoš, poručila je da je Hrvatska usklađena s EU zakonodavstvom.

- RH je usklađena s europskim zakonodavstvom. Propisani su ambiciozni planovi dekarbonizacije. Politika Vlade RH je zelena tranzicija i dekarbonizacija, rekla je.

Dodala je da su ciljevi dostižni.

- Ciljevi su dostižni, a što se tiče RH, u proteklom razdoblju uspjeli smo smanjiti emisije za 54 posto. Visokointenzivna industrija je u proteklom razdoblju ulagala u obnovljive izvore energije, ustvrdila je.

- Imamo i dodatne programe potpora koji su usmjereni na građanstvo i male te srednje poduzetnike, dodala je.

Cvetković: Ne treba praviti paniku

Zamjenik ravnatelja NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar", dr. sc. Bruno Cvetković, naglasio je da situacija nije neuobičajena.

- Ne treba praviti paniku. Ovo je nešto što se događa u ovo doba godine. Dobro je smanjiti fizičke aktivnosti na otvorenom. Posljednjih godina zrak je sve bolji i bolji. Kada gledamo razinu godine, Zagreb ima prvu kategoriju zraka, samo na nekim postajama bude druga kategorija. To nije ništa zabrinjavajuće. Naravno da bi zbog duljeg izlaganja moglo doći do negativnih učinaka na zdravlje, rekao je.

Istaknuo je kako svatko može doprinijeti boljoj kvaliteti zraka.

- Svatko može doprinijeti većoj kvaliteti zraka. Više koristiti javni prijevoz, a manje osobna vozila. Nekad je ispred moje zgrade bilo pet vozila, a danas nema mjesta. Dobro bi bilo prijeći s grijanja na kruto gorivo na plin ili struju, kazao je.

Cvitković: Mala kućna ložišta najviše doprinose onečišćenju zraka

Ravnatelj NZJZ-a Brodsko-posavske županije, prof. dr. sc. Ante Cvitković, govorio je o dugogodišnjim problemima u Slavonskom Brodu.

- Rekao bih da su izvor onečišćenja prema recentnim podacima kućna ložišta, promet i industrija. Mala kućna ložišta koja onečišćenju doprinose 80 posto. Ove godine imali smo koncentraciju lebdećih čestica od oko 300 mikrograma po kubičnom metru. Već godinama smo druga kategorija za lebdeće čestice promjera 10 i promjera 2,5. Te čestice mogu utjecati na povećan kardiovaskularni morbiditet i mortalitet, pogotovo kod kroničnih bolesnika i osoba starije životne dobi, istaknuo je.

Podsjetio je da dio onečišćenja dolazi i iz susjedne BiH.

- Položaj Slavonskog Broda je takav da zbog ruže vjetrova dolazi onečišćenje i iz BiH, upozorio je.

Dodao je da bi uklanjanje prometa i industrije donijelo tek manji pomak.

- Kada bismo uklonili promet i industriju, što je gotovo nemoguće, prema istraživanju koje smo proveli, spustili bismo onečišćenje za svega tri do četiri mikrograma po kubičnom metru. Nova europska direktiva ograničava maksimalnu koncentraciju na pet mikrograma, a mi smo na 25, dodao je.