Načelnik Bošnjaka: Na kućanstvima šteta minimalno 5 milijuna eura

Nevrijeme praćeno kišom, tučom i jakim vjetrom jučer je zahvatilo Vukovarsko-srijemsku županiju. Tuča je padala u Županji i susjednim Bošnjacima. Led veličine teniske loptice nanio je golemu štetu, tuča je trajala pola sata, a nema kuće i pročelja koji nisu stradali. 

Glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda u emisiji Otvoreno pojasnio je što je izazvalo jučerašnje olujno nevrijeme.

- Imali smo drugi toplinski val ovo ljeto na koji je došao hladan i vlažan zrak iz središnje Europe, uz promjenu smjera vjetra po visini, to su savršeni uvjeti koji omogućuju nastanak ovakvih snažnih olujnih nevremena, rekao je Ivan Güttler, glavni ravnatelj Hidrometeorološkog zavoda.

- Ove godine gotovo da nema zemlje u Europi u kojoj su nisu dogodili događaji u kojima su zrna tuče dimenzije 2 centimetra i veći. Možemo reći da situacija u Bošnjacima, barem po razini štete, ulazi u jedne od ozbiljnijih, dodao je.

Andrija Juzbašić, načelnik općine Bošnjaci, rekao je kako struja polako dolazi. Proradila je javna rasvjeta, a 400 kućanstava je dobilo struju.

- Dalekovodi su popravljeni, 400 kućanstava je dobilo struju, 200 nije zbog vlage tako da izbjegnemo neke tragične situacije i požare. Snimili smo sve dronom, tako da na svakoj kući možemo utvrditi štetu. Isušivači su već odnešeni, ujutro stiže nova tura. Sutra još dolazi 40 HEP-ovaca, rekao je Juzbašić.

Kazao je kako prema prvim procjenama samo na kućanstvima šteta iznosi oko 5 milijuna eura.

- Plus gospodarski objekti. Štete na poljoprivredi su jako velike, sto postotne. Olakšavajuća okolnost je što smo u potpunosti ovršili ječam i žito. Javne objekte općina je osigurala, rekao je Juzbašić.

Magdalena Parat, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije, rekla je da će sutra za općinu Bošnjaci biti proglašena prirodna nepogoda.

- Osim Bošnjaka, stradao je i županjski kraj i dio općine Nijemaca tako da čekamo informacije s terena hoće li još neke općine biti uključene u ovu odluku o proglašenju. Alarmantno je što je u zadnjih mjesec dana šest područja Vukovarsko-srijemske županije bilo zahvaćeno ledotučom. Apeliramo našim poljoprivrednicima i svima da osiguraju svoju imovinu kako bi dobili naknadu, rekla je.

Parat je istaknula kako je osiguravanje usjeva jedini način zaštite.

Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova, rekao je kako su u oluji najviše stradali Bošnjaci. 

- Štete su zaista ogromne, rekao je.

- Oluje su brže, žešće, s puno više energije. Duži već niz godina radimo na edukaciji stanovništva kako bi shvatili svu težinu rizika. To je dugotrajan proces. Puno ljudi se ponaša onako kako se savjetuje, dodao je.

Kako funkcioniraju SMS poruke upozorenja?

Trut je rekao kako zahtjev odnosno preporuku za slanje SMS poruka upozorenja na vremenske neprilike daje ravnatelj DHMZ-a.

- Kada oni procjene da je to razina na kojoj bi se trebala slati poruka, ona se u najkraće vrijeme i pošalje. Drugi segment je za osobe koje su se spojile na sustav SRUUK koje stalno dobivaju poruke koje idu preko DHMZ-a i Ravnateljstva civilne zaštite o stanju i upozorenjima za vremenske neprilike. Treći segment su upozorbe DHMZ-a na vremenske neprilike koje prenosi Ravnateljstvo civilne zaštite i mediji, kazao je Trut.

Güttler je priznao da su razmatrali slanje SMS poruka preko SRUUK-a, ali da one na kraju nisu poslane.

- I nas je iznenadio intenzitet ove pojave u općini Bošnjaci. Svaki put kod ovakvih situacija razmatramo je li rizik toliko izražen, je li nakon crvenog upozorenja putem Meteoalarma potrebno još nešto pojačati. Konkretno jučer, oblaci koje smo pratili putem naših radarskih sustava su bili visine desetak kilometara, što pokriva crveno upozorenje. Za usporedbu veliko nevrijeme vikend prije u Bosni, koje srećom nije prešlo Savu, tada su oblaci bili visine 15 kilometara. I to nam je ozbiljan indikator da je riječ o mogućnostima nastanka vrlo velikih zrna tuče. Tada smo emitirali poruke, srećom nije bilo stradanja, pojasnio je.

Protugradna obrana

Ivan Güttler smatra da metoda protugradne obrane nije dokazana kao učinkovita te da nosi sa sobom ozbiljne rizike.

-  Određen broj istraživanja pokazuje da te metode funkcioniraju. Druga skupina istraživanja, to je stav i Svjetske meteorološke organizacije, da učinkovitost nije dokazana. Postoji i treća skupina argumenata, vrlo ozbiljna, koja je utvrdila da se u slučaju kad zasijavamo oblake, bilo generatorima, zrakoplovima ili raketama, povećava rizik od pojave velike tuče i njenih šteta.

- U Hrvatskoj smo dugi niz godina imali i lansirane rampe, generatore i rakete. S raketama ne funkcioniramo od 2020 godine. Prije 20 godina kada smo u punom opsegu primjenjivali unošenje te dvije kemikalije, ista se unosi neovisno o metodi je li to generator ili raketa, i dalje smo imali situacije sa značajnim štetama u poljoprivredi, na imovini, sa stradanjima i ozljedama, rekao je.

Naglasio je kako je važno da u ovom nevremenu nije bilo stradalih.

- Prioritet je sačuvati ljudski život. Snimke iz Bošnjaka su potresne, ali se nadamo da će lokalna zajednica, županija i država pomoći ovoj općini, rekao je.

Naglasio je kako je cilj DHMZ-a pružiti građanima pouzdane klimatske informacije.

- Na taj način psihički želimo pomoći građanima. Uložit ćemo maksimalne napore da naše prognoze budu što češće i točnije. Hrvatska je u zadnjih nekoliko godina izuzetno modernizirala mrežu meteroloških mjerenja. Prije nekoliko godina imali smo tri radara koji su svakih 15 minuta skrenirali nebo, a sada imamo šest radara koji svakih 5 minuta skeniraju nebo, otkrio je.

Zašto su jaka olujna nevremena sve češća?

Zašto nevrijeme zahvaća istok Hrvatske? Ravnatelj DHMZ-a ističe kako treba sagledati širi kontekst te da  Hrvatska nije izolirana.

- Imamo atmosferu kojoj se mijenja kemijski sastav, zato što svijet i Hrvatska i dalje koristi dosta ugljena, nafte i plina. Jedan od nusproizvoda toga je CO2. Koncentraciju CO2 smo u zadnjih stotinu godina povećali za 50% i zbog toga imamo zasad povećanu temperaturu planeta za 1,3 stupnja. To se u Hrvatskoj očituje kroz zagrijavanje 0,3 do 0,5 stupnjeva svakih desetak godina, malo po malo. Ali osim tih sporih klimatskih promjena, kao što nam sporo raste i razina mora svakih desetak godina 3-4 centimetra, događaju se ovakvi ekstremni događaji. I tu je kombinacija uvjeta sljedeća. Toplinske valove danas imamo puno češće nego prije 40 ili 50 godina. Hladne fronte, koje su prirodna, normalna pojava, ponekad bi donijele samo osvježenje, a sada dolazi i osvježenje, ali i uvjeti za nastanak jakog grmljavinskog nevremena, rekao je Güttler.

- Tu moramo posebno naglasiti da postoji jedan lokalni fenomen, specifično za Europu, a to je područje sjeverne Italije. Naime, tuča velikih dimenzija pojavljuje se tri puta češće nego recimo od 17. do 20. stoljeća. Mi tu ulazimo u rubnu zonu, ali nažalost od granice sa Slovenijom pa do granice sa Srbijom trpimo povećanu pojavu ovakvih događaja, rekao je ravnatelj DHMZ-a.

Otkrio je kako će ovo ljeto biti toplije od prosjeka.

- Sada slijedi nekoliko dana malo stabilnije atmosfere, temperatura oko 30-ak stupnjeva, barem do kraja tjedna ne očekujemo neku ekstremnu promjenu vremena, zaključio je.