Majdak: u žitaricama i uljaricama smo samodostatni, ne treba stvarati zalihe

22:21 / 15.03.2022.

Autor: Otvoreno/P.F./HRT

Otvoreno: Treba li početi stvarati osobne zalihe hrane?

Otvoreno: Treba li početi stvarati osobne zalihe hrane?

Foto: HRT / HRT

Poskupljenje goriva postalo je naša svakodnevica. Jesmo li u stanju izdržati takve financijske udare? Oni će se neupitno odraziti na vrlo široku lepezu proizvoda i usluga. Veliki udio u našim mjesečnim troškovima predstavlja kupnja hrane. Kako nas država može zaštititi? Koje će biti daljnje posljedice rata u Ukrajini i kako će to utjecati na naše živote?

Gosti emisije HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Branka Nađvinskog bili su: državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, vlasnik farme Natura beef Mladen Kušeković, Hrvatska poljoprivredna komora; ekonomski stručnjak Mladen Vedriš s Visokog učilišta Effectus i energetski stručnjak Miro Skalicki.

Skalicki: Teško prognozirati cijenu nafte

Energetski stručnjak Miro Skalicki rekao je kako cijena goriva trenutačno najviše ovisi o ratu u Ukrajini, kako će se razvijati i koliko će dugo trajati.

- Međutim, sve je krenulo s manjim intenzitetom pandemije širom svijeta. Ekonomija se počela obnavljati i porasla je potražnja za naftom, a to proizvodnja nafte nije pratila i cijene su počele rasti. Druga faza porasta cijena nafte je bila najava onoga što će se događati u Ukrajini i s početkom rata je još došlo do velikog skoka. Dobro je da je zadnjih dana cijena barela nafte padala, rekao je Skalicki.

Dodao je kako je teško prognozirati kako će se kretati cijena nafte nadalje.

Vedriš: Postoji prostor od dvije kune za smanjenje cijene goriva

Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš komentirajući činjenicu ima li Vlada još manevarskog prostora za snižavanje cijene goriva rekao kako je najbolje pogledati susjedne zemlje i gdje se ide napuniti gorivo.

- Nafta se kupuje na istom tržištu i onda na to ide ono što država nadograđuje. Govorimo o bazičnoj cijeni nafte, no ne govorimo o drugoj polovici i što se tu još može napraviti. Kad biste pogledali u državnom proračunu koliko je više PDV-a naplaćeno samo po razlici u cijeni onda je odgovor na pitanje da postoji prostora. Postoji prostora kod trošarina, primjerice plivajuće trošarine, postoji prostora u dodacima kunu i pol za ceste, autoceste, željeznice, da se vidi što se može financirati po drugoj osnovi, a što tromjesečno zaustaviti. Postoji prostor, samo se u taj prostor mora ući, rekao je Vedriš.

- Makroekonomski gledano, kako god država punila proračun, ne zaboravite da krajnji učinci na taj proračun slabljenjem ukupne gospodarske aktivnosti, pritiskom na socijalni standard građana, sutra zahtjevima za povećanje plaća, svi ti indirektni učinci mogu biti znatno veći nego da se sada skine cijena goriva za kunu ili kunu i pol, dodao je.

- Sigurno postoji prostor za dvije kune u onome što se nadograđuje na rafinerijsku cijenu i na maržu. U njega se treba ući hrabrije jer negativne konzekvence na ukupnu ekonomiju bit će znatno veće od tog mogućeg snižavanja, naglasio je Vedriš.

Majdak: U Vladi se razmišlja i o smanjenju PDV-a u segmentu goriva

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak na pitanje u kojem će se trenutku razmišljati skidanje PDV-a na gorivo, rekao je kako se razmišlja u Vladi. 

- Jedan set mjera bio je posvećen smanjenju PDV-a za razne prehrambenih proizvode. Vlada će i dalje promišljati i na segment goriva. Vezano na poljoprivrednu proizvodnju vidjeli smo da smo samodostatni po pitanju žitarica i uljarica, žitarice 150%, a uljarice preko 200%. To nas navodi na zaključak da ne moramo u tom dijelu strahovati i ne moramo stvarati rezerve. U tom dijelu samo moramo jačati dodatne skladišne kapacitete kako bi što više tih žitarica i uljarica ostalo u Hrvatskoj. Omogućili smo mjere i sredstva kako bi izgradili dodatne skladišne kapacitete, rekao je Majdak.

Što se tiče ribara, Majdak je rekao kako Vlada izdvaja kako program potpore 75 milijuna kuna kako bi se zadržala likvidnost ribara, uključujući i udar po pitanju plavog dizela o kojem najviše ovise.

- U dijelu stočarske proizvodnje krajem godine intervenirali smo sa 170 milijuna kuna jer su oni bili prvi na udaru i osjetili inflaciju uzrokovanu pandemijom. Ratari i svi u biljnoj proizvodnji ostvarit će potporu od 200 milijuna kuna na razini najosjetljivije skupine do 20 hektara, rekao je Majdak.

Kušeković: Stočarstvo već duže u problemu

Vlasnik farme Natura beef Mladen Kušeković, koji proizvodi govedinu na farmi u Udbini, govoreći o tome kako zaokružuje proizvodni proces "od polja do stola" rekao je kako je on netipični primjer i netipični poljoprivrednik jer je u cijeloj ovoj situaciji zadovoljan s poslom koji radi.

Ima reprodukciju, rasplodna grla, podmladak, tov, vlastitu klaonicu, distribuciju i prodaju u vlastitoj maloprodaji u Zagrebu i nešto izvozi u Sloveniju. Osvrnuo se na Majdaka.

- Kad vi kažete da je Vlada razmišljala o nečemu sredinom veljači. Tada još nije bilo rata u Ukrajini. Sada imamo novu situaciju. Ovo sve o čemu mi pričamo večeras je još dodatno dolijalo ulje na vatru u onoj situaciju porasta cijena hrane koja je već krenula prošle godine, odnosno primarnih sirovina. žitarica koje se pretežito koriste za stočnu ishranu. Svega 20% žitarica ratarskih kultura se koristi za ljudsku ishranu, a sve ostalo za stočnu ishranu. Stočarstvo je već duže vremena u problemu, pogotovo mljekarski sektor. U zadnjih 15 godina broj isporučitelja mlijeka pao je s 60.000 na 3500. Broj krava je u stalnom padu i imamo veliki problem u stočarskom sektoru, rekao je Kušeković. 

- Mi problem osjećamo već duže vrijeme, a mjere Vlade su najavljene za primjenu od 1. travnja. Mi evo ovdje sjedimo i razgovaramo sredinom ožujka, već znamo 20-ak dana što se događa u našem susjedstvu i ne znamo u kojem smjeru to ide, sam svi skupa vidimo da ne ide u dobrom smjeru. Bojim se zakašnjelih reakcija jer kada velimo da Vlada prati, Vlada prati i povećanje cijene plavog dizela. Plavi dizel je prošle godine bio 50% sadašnje cijene tako da ova pomoć najavljena poljoprivredi od ukupnih 4,8 milijardi je 200 milijuna kuna je 5%. To znači da 200 milijuna kuna podijeljeno na 88.000 poljoprivrednih gospodarstava ispada da svatko prosječno treba dobiti 300 eura. To vam je količina plavog dizela koji jedan traktor sa šesterobraznim plugom potroši za 5 radnih sati. To je ta pomoć. Kad se kaže u medijima pomoć od 200 milijuna kuna to djeluje puno, no to je kap u moru, objasnio je Kušeković.

Smatra kako bi država trebala intervenirati tako da djelomično ugovara proizvodnju za određenu količinu strateških poljoprivrednih sirovina.

- Taj novac koji je predviđen da se podijeli u širinu možda bi bilo dobro da se usmjeri ciljano na određene proizvođače primjerice kukuruza ili pšenice i da se maksimalizira cijena te sirovine. Kad kažete da nemamo problem od nestašice jer proizvodimo 150% ili 200% od potrebe - ja nisam siguran da imamo puna skladišta kukuruza i pšenice jer znamo da je lani veliki dio kukuruza išao s polja u izvoz. Treba ostaviti stočnu hranu na domaćem tržištu, a ne kad poraste cijena onda ju uvozimo Slušamo izjavu ministrice da ćemo sada puniti skladišta pšenicom koja je 450 eura tona. Ne vidim razlog da se ne maksimalizira cijena pšenica recimo na 2 kune, bili bi svi mirniji i sigurniji. Nema potrebe da mi spašavamo svijet i Europu jer smo mi samo 0,7% poljoprivredne proizvodnje EU-a. Ne moramo mi biti ti koji ćemo spašavati globalnu situaciju, smatra Kušeković.

Vedriš: 200 milijuna kuna za poljoprivredu je malo

Majdak je rekao kako u ovom trenutku nema potrebe za određenim intervencionizmom po pitanju mjera na razini države u slučaju neke eventualne planske ekonomije.

- Zajedničko europsko tržište jamči i određene mjere na razini zajedničke poljoprivredne politike o kojoj se sada uprava razmatra na razini Vijeća ministara i vjerojatno će se aktivirati i krizna rezerva koja nije bila aktivirana u posljednje vrijeme. Isto tako i sami niz mjera po pitanju stočarskog sektora kako bi taj efekt bio upravo na tragu stabiliziranja cijena i kako bi se zadovoljile potrebe poljoprivrednih proizvođača, rekao je Majdak.

Vedriš se slaže kako je u Vladinom paketu pomoći od 4,8 milijardi kuna za poljoprivredu namijenjenih 200 milijuna kuna malo.

- Veliko je pitanje je li i paket od 4,8 milijardi kuna dovoljan. Hrvatskoj nedostaje 30% junećeg i telećeg mesa, nedostaje 50% svinjetine, dok smo s puretinom i piletinom tu negdje. Kad govorimo da smo samodostatni kod pšenice i kukuruza to je posljedica činjenice da ono što smo više trošili i više proizvodili u ratarstvu odrazilo se u konverziju u meso. Meso je proizvod više dodatne vrijednosti. Ovo što nam fali to kupujemo vrlo često po dampinškim cijenama od onih koji proizvode više i koji su subvencionirani. Koja je posljedica? Posljedica je smanjeni opseg poljoprivredne proizvodnje u Hrvatske, smanjen je broj malih proizvođača. Dubinske su posljedice, po regionalni razvoj, po demografiju, po broj ljudi koji opstaje u pojedinim dijelovima Hrvatske. Govoriti o poljoprivredi ovako akcijski - dat ćemo 200 milijuna kuna, to je ad hoc. Pravo rješenje je da govorimo o tome kako da stvorimo uvjete da na tržišni način povećamo poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj. Ali to je puno kompleksniji razgovor, smatra Vedriš.

Skalici je podsjetio kako od 8 milijardi ljudi na Zemlji čak 60% živi u urbanim sredinama.

- Sve više ljudi ide u gradove, a sve manje u ruralne dijelove i to je svjetski problem a ne samo hrvatski. Ono na što smo svi tu naučeni, hrana i energija, nažalost na globalnoj razini dostupnost je vrlo mala. Od 8 milijardi ljudi jedna milijarda je gladna. Od 8 milijardi ljudi čak tri milijarde nema dostupnu energiju. To su sve problemi koji postoje od prije pandemije i prije rata. To je nešto što će svijet i Hrvatska, kao dio tog svijeta, morati u budućnosti početi rješavati neovisno o ovoj trenutnoj situaciji, istaknuo je Skalicki.

O proizvodnji hrane

Majdak je govorio o strateškim odrednicama u proizvodnji hrane.

- Jasno smo se odredili u proizvodnji određenih strateških proizvoda, primjerice postizanje samodostatnosti u svinjskom mesu i junetini, rekao je te dodao kako u posljednjih pet godina ne pada broj poljoprivrednih gospodarstava. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva su čuvari prostora gdje je smanjena demografija, rekao je i smatra da se više mora ulagati u njih i dodatnu vrijednost njihovih proizvoda.

- Na tom tragu ministarstvo poljoprivrede djeluje i osmišljava mjere, naglasio je Majdak.

Skalicki je rekao kako se za proizvodnju hrane na razini svijeta se troši 30% raspoložive energije, u EU oko 25%.

- Od toga se 20% ide za poljoprivredu (energija koja je potrebna za pripremu zemljišta, obradu, sjetvu. žetvu, plastenike, petrokemiju, umjetna gnojiva i pesticide). Potom je transport hrane pa stvaranje hrane (primjerice kruha od brašna soli i vode) te na kraju priprema same hrane i prezentacija hrane (rashladne vitrine i slično), rekao je.

Spomenuo je i kako je Petrokemija najveći pojedinačni potrošač plina.

- Naravno da je na njihovu proizvodnju utjecalo poskupljenje plina koji je poskupio puno više nego nafta, istaknuo je Skalicki.

Majdak je rekao kako nas čeka najskuplja proljetna sjetva. 

- Vjerujemo u proizvodne površine koje bi bile na razini prošle godine. Najveći dio naših poljoprivrednika kupuje mineralno gnojivo krajem godine i u tom dijelu stvara određene rezerve za proljetnu sjetvu. Petrokemija je danas potvrdila da su njihove proizvedene količine dostatne za proljetnu sjetvu. Danas je krenula sa sjetvom šećerne repe, rekao je te izrazio nadu da će poljoprivrednici kupiti dovoljno mineralnog gnojiva za sjetvu koja će im jamčiti prinos.

- Ne možemo spriječiti da se poljoprivrednici odluče za smanjenu aplikaciju mineralnog gnojiva po površini. No onda će imati reducirane prinose i to će umanjiti njihov ukupan profit u odnosu na cijene koje su danas na tržištu. A cijene su vrlo motivacijski definirane za naše ratare, smatra Majdak.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!