Emisiju Otvoreno o umjetnoj inteligenciji najavio 'ChatGPT'

"Danas ćemo istražiti sve aspekte ovog nevjerojatnog područja tehnologije, koje mijenja svijet oko nas. U emisiji ćemo razgovarati s vodećim stručnjacima iz industrije umjetne inteligencije, koji će nam objasniti što je umjetna inteligencija, kako funkcionira i kako utječe na naš svakodnevni život. Također ćemo istražiti etička pitanja koja se pojavljuju s razvojem ove tehnologije, kao i njezine mogućnosti i ograničenja. Pridružite nam se kako bismo saznali više o najnovijim tehnološkim inovacijama u području umjetne inteligencije, kako će one utjecati na naš svijet i kako se možemo pripremiti za budućnost".

Ovu najavu za večerašnje Otvoreno napisao je 'ChatGPT' uz naputak : 'Možeš li mi napisati najavu za televizijsku emisiju o umjetnoj inteligenciji?'

Razvija li se umjetna inteligencija (AI) prebrzo? Koja se etička pitanja otvaraju razvojem te tehnologije, jesu li u opasnosti radna mjesta i koja? Na ta i druga pitanja u 'Otvorenom' odgovaraju voditelj Centra za umjetnu inteligenciju FER-a akademik Sven Lončarić, prodekan za znanost i istraživanje na Visokom učilištu Algebra prof. Leo Mršić i član organizacijskog odbora konferencije 'Next of health' docent Ivo Dumić-Čule.

- Umjetna inteligencija je područje koje je dosta staro i seže od sredine prošlog stoljeća. Zadnjih desetljeća događa se kontinuirani napredak tehnologije. Imamo sve jača računala, istraživanja koja otkrivaju nova znanja i interes gospodarstva koji osigurava financiranje, kazao je uvodno Sven Lončarić.

Ta su tri faktora glavni čimbenici uspjeha, dodao je te naglasio kako složeni sustavi umjetne inteligencije imaju sve više primjena u raznim područjima. 

Leo Mršić je umjetnu inteligenciju definirao kao "skup alata koji su bazirani na podacima koje je onda moguće pretvarati u proizvode, servise ili usluge koje jednostavno koristimo". Ključna je stvar, kazao je - jednostavnost korištenja.  

Potvrdio je da je popularnosti umjetne inteligencije pridonio i 'Chat GPT'. Broj korisnika primjerice Netflixa eksponencijalno raste i svako tko je taj sustav isprobao vidio je koliko je kratak put od ideje 'želim probati' do prvih rezultata. Taj 'wow' efekt možemo očekivati i u drugim industrijama i u nekoj praktičnijoj primjeni, dodao je.

Ivo Dumić-Čule kazao je kako se u zdravstvu umjetna inteligencija upotrebljava već neko vrijeme.

- Datira od 50-ih i 60-ih, a od 90-tih godina kad su pronađeni skeneri koji cijeli preparat mogu uzeti kao jedinicu, to se sve više koristi. Međutim, pacijenti su to počeli osjećati tek danas i to će se biti sve češće, kazao je. Imamo nacionalni program probira karcinoma pluća i razne dijabetičke pumpe.

Pri operacijama je više riječ o robotici, a umjetna inteligencija najviše utječe na patologiju, dermatologiju, oftalmologiju i radiologiju, kazao je. Dodao je kako studenti medicine žele učiti o umjetnoj inteligenciji i vjeruju joj. 

Duboko učenje: Umjetna inteligencija uči iz podataka

- Trend je prikupljanja što više podataka u raznim domenama. Tu mogu biti navike korisnika u pretraživanju interneta, platne transakcije, medicinski podaci, pametni sustavi rasvjete, podaci iz pametnih usisavača i drugo. Količina podataka se udvostručuje u godini dana i umjetna inteligencija se pokazala moćna u njihovu analiziranju. Umjetnoj inteligenciji su ti podaci potrebni, ona uči iz njih, naglasio je Lončarić.

AI je svugdje, i više nego što smo svjesni'

Leo Mršić je kazao kako se umjetna inteligencija danas koristi svugdje, možda i više nego što smo svjesni ili to možemo priznati - jer niz servisa koje koristimo svaki dan u sebi ima fragment umjetne inteligencije.

- Rješenja se stvaraju niz godina. Danas su ona u obliku 'Chat GPT-ja'. To je početak i puno je pitanja na koja treba davati odgovore. Dijalog između ljudi koji proizvode i koriste rješenja je potreban, naglasio je. 

Aplikacija sve više i više

S tim se složio i Lončarić kazavši kako se "otvara i pitanje hoće li doći do gubitka nekih radnih mjesta".

- Ako pogledamo u povijest, svaki dolazak tehnologije ljude je oslobodio jednog tipa rada. Međutim, ljudi su dobili neka druga radna mjesta. Tako možemo očekivati i sada. U nekim zanimanjima će se povećati produktivnost. U ljudskoj je prirodi da prihvati nešto što je korisno i što pomaže. Aplikacija koje nam nude personalizirani sadržaj pri pretraživanju interneta i kod društvenih mreža bit će sve više, kazao je. 

Odgovarajući na pitanje koja su radna mjesta najviše ugrožena Mršić je kazao kako je "tehnologija više puta pokazala da pronađe put u razvoju, a mi moramo voditi računa o ljudima".

- Edukaciju o elementima umjetne inteligencije bi trebalo od prvog razreda osnovne škole. Postoji i zanimanje u industriji pod nazivom prompt menager. To je osoba koja postavlja pitanje robotu ili servisu, ali iza toga stoji duboko razumijevanje o tom sustavu, kazao je. 

Povjerenje u umjetnu inteligenciju u medicini 

- S jedne strane imamo medicinsko osoblje a s druge strane pacijenta. Povjerenje možemo ostvariti između ljudi. Da bi se moglo razviti povjerenje s nečim 'što nije čovjek' najbitnija je edukacija svih u procesu. Većina liječnika koristi umjetnu inteligenciju ali ne razumije inženjerski dio. Potrebno je određeno znanje o tome da bi se liječnici i pacijenti osjećali komforno, kazao je Dumić-Čule.

'Chat GPT' i varanje na ispitima? 

- Inzistiramo na aktivnom pristupu studentima, potičemo ih da analiziraju testove koje pišu roboti, onda prepoznajemo da studenti ne žele doći nepripremljeni. I cijeli je sustav koji na prvu izaziva strah - donio bolju interakciju, kazao je Leo Mršić napomenuvši da je nakon COVID-a bilo teško motivirati studente da se vrate u učionicu. 

Ključna je stvar, dodao je - "napraviti pravila koja će zadržati val inovacija koje dolaze a bazirane su na tim servisima".

Opasnosti od AI - pravne i etičke dileme

- Izazov koji se javlja jest da je potrebno paralelno razvijati pravne regulative. Mnoge države se time bave i dilema je - koliko ograničiti dozvoljena korištenja takvih sustava, a da se ne ugrozi razvoj gospodarstva. Postoje i etičke dileme. Jedna od njih je donošenje odluka, kad se takvi sustavi koriste. Bitno je da podaci, na kojima umjetna inteligencija uči - budu nepristrani, kazao je Sven Lončarić.

- Svi koji se bave podacima, moraju poštivati privatnost i etičnost. Ponekad se zaigramo tehnologijom kad vidimo da ona radi. Moramo paziti kako je koristimo, to je velika odgovornost i na njoj treba raditi, naglasio je Leo Mršić. To znači, dodao je - jednak pristup tehnologiji i servisima i jednak tretman u životu. U suprotom, ona je opasna, smatra.

- Umjetna inteligencija u zdravstvu ima veliki potencijal i omogućava ono najvažnije - svakome jednak pristup liječenju. Ona štedi svakodnevni posao i omogućava ljudima jednak pristup nekim pretragama, dodao je Ivo Dumić-Čule.

Može li AI imati svijest?

Sven Lončarić je kazao kako vojne industrije, naročito velikih zemalja investiraju u istraživanja. To je u području vojnih tajni, ali koliko mu je poznato 'ciljanje neprijatelja' još nije na toj razini da ga je moguće koristiti. No, pitanje je - hoće li biti.

- Umjetna inteligencija je rješavanje problema, a generalni pojam je 'svijest'. Mogu li primjerice virtualni asistenti koji pomažu starijim osobama (u nekom budućem scenariju) svoj posao obaviti bolje ako imaju jednostavnu svijest. Današnji sustavi nemaju svijest. Raspravlja se o tome je li to uopće moguće, naglasio je. 

Superinteligencija: Sustavi pametniji od čovjeka? 

Također, kazao je - postoji i pitanje 'superinteligencije'. Sustavi postaju sve bolji i postavlja se pitanje 'Može li doći trenutak da sustavi umjetne inteligencije budu inteligentniji od čovjeka?'.

- Toga još nije bilo u povijesti. Otvara se pitanje je li to uopće moguće, možda i jest, odgovorio je Lončarić. 

Više pogledajte u videoprilogu: