22:00 / 19.04.2021.

Autor: Otvoreno/IMS/HTV

Otvoreno: Odnosi Rusije i Zapada - zveckanje oružja ili uvod u novi Hladni rat

default error photo

Ruska vanjska politika, opasna situacija na istoku nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin zapovjedio mobilizaciju pola milijuna vojnika, opasnost novog rata zbog napetosti između Rusije i Ukrajine, reakcije SAD-a i EU, budućnost američko-ruskih odnosa nakon što je američki predsjednik ruskog nazvao ubojicom i uveo oštre sankcije i što stoji iza diplomatskog rata Praga i Moskve teme su večerašnje emisije Otvoreno.  

O tome su s urednikom i voditeljem Damirom Smrtićem razgovarali: Branimir Vidmarović, vanjskopolitički analitičar, Sveučilište u Puli, Jan Ivanjek, vojni analitičar, Božo Kovačević, vanjskopolitički analitičar i bivši veleposlanik RH u Moskvi i Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost, Veleučilište Velika Gorica.

 - Rusija iskorištava situaciju provođenja niza manjih vojnih vježbi koje su dovele do mobiliziranja velikog broja vojnika, prema zadnjim ruskim informacijama, riječ je o 260 tisuća vojnika, a one su uvod u veliku vojnu vježbu Zapad 21 krajem godine. Nisu sve postrojbe angažirane u svojim bazama, mnoge su dulje zadržane na terenu. na samom Krimu ima preko 30-40 tisuća ruskih vojnika, tamo su razmješteni vrlo jaki obrambeni sustavi, protuzračni i protubrodski jer Krim je ključ kontroliranja Crnog mora, rekao je Ivanjek.


Dodao je kako, osim što Rusija raspoređuje svoje ratne brodove u Crnom moru ima i neprestane izvidničke letove. 


- Ukrajina, s druge strane ima 60-70 tisuća vojnika na liniji kontakta sa separatistima i ta puškaranja traju već tjednima. Postoji lagani korak eskalacije ali ne izglhoda trenutno da je na zapaljenju bureta baruta. Ne možemo trenutno reći da će odmah krenuti divizije iz Rusije u Ukrajinu. Možemo to vidjeti i po tome kako su konfigurirane ruske snage. Rusija sa svojim snagama na granici su Ukrajinom i dalje se oslanja na taktičkim bojnim grupama, a to su manje formacije koje su samodostatne, ali nisu baš optimalne za frontalne napade. One su se tijekom rata u Ukrajini pokazale dobrima i vrlo fleksibilnima, ali to nije nešto s čime se kreće u rat. Njima u nekoj lokaliziranoj, dobro uvježbanoj bitci možete donijeti prevagu, dok ostatak vremena se oslanjate prvenstveno na lokalne snage. Ovo je najviši stupanj koncentracije ruskih snaga na ukrajinskoj granici, a hoće li se još povećavati ili će se smanjivati broj ruskih vojnika, to ćemo vidjeti. Planovi koje je Rusija prezentirala govore da će se ruski vojnici uskoro početi vraćati u svoje vojarne, vidjet ćemo hoće li se to dogoditi, zaključuje Ivanjek.  


Ogorec smatra da ovo što se trenutno događa je samo vježbanje mišića, pokazivanje čvrstoće i snage te zveckanje oružjem. 


- Bez obzira kako god to izgledalo, zveckanje oružjem nikad nije dobro izgledalo. Situacija na tom prostoru usložnjava se. Nadajmo se da neće eskalirati u nekakav sukob. Hoće li biti poteškoća sa separatistima u Donbasu gdje rat zapravo nikad nije ni završio, hibridni rat vodi se jedno poprilično dugo razdoblje. takav rat uključuje gotovo sve akcije i konvencionalne, i informatičke, i praktično je svih sedam godina koliko traje, ostalo u istom stupnju napetosti. Jesu bili pregovori u Minsku, ali koliko vidim, za sada se ne vide rezultati tih pregovora, rekao je.

Vidmarović smatra da je pozadina svega što se zadnje vrijeme događa u odnosima Rusije i Zapada pokušaj administracije američkog predsjednika Joea Bidena da nađe modus svojeg operiranja u međunarodnim odnosima kakvog je naslijedio od Donalda Trumpa.


- Puno toga što se događa u samoj Americi utječe na vanjsku politiku Joea Bidena. Dakle to su svi razgovori o demokraciji, snažno zagovaranje demokratskog savezništva, puno je elemenata koji su upućeni domaćoj javnosti i naravno, saveznicima - Amerika se vratila i sad će pokušati ishoditi iz onih principa američke vanjske politike kakvi su trebali biti da Trump nije pobijedio. Opasnost je sada u tome što Joe Biden, u sjeni Trumpova naslijeđa, pokušava dokazati da on nije Trump, ali i da nije mekan.


Bidenova poruka Putinu da je ubojica, rekao je Vidmarović, najmanje zabrinjava.


- Biden je i kad je bio Obamin potpredsjednik pohvalio se s time da je Putinu kad se sastao s njime u oči rekao - vi nemate dušu, a McCaine govorio je Putinu da je nasilnik, lopov, barbar. Putin je zapravo zahvalna meta, jer na takve stvari ne reagira. Ruska vanjska politika obično se koncentrira na krupnije ciljeve i retorika zapaljivih riječi nikad nije dovela do toga da bi se lideri vrijeđali na takve izjave. Problem je u tome što se sada Rusija zapravo demonizira. Namjerno koristim tu riječ, jer ima puno toga što je upitno, ali dolazimo do trenutka kada bi Rusija mogla biti kriva apsolutno za sve i to je vrlo opasna pozicija, upozorio je. 


Prekid komunikacije nikako nije put 


Kada prekidate komunikaciju, tek tada situacija postaje jako opasna jer ne znate na čemu ste, rekao je Vidmarović. 


- Protjerivanje diplomata ima smisla ako nemate o čemu razgovarati, ali treba držati kanale otvorenima. Sada je stanje dosta kaotično i vjerujem da će se smiriti kada prođe ta faza. S jedne strane u Europi je euforija Bidenovom pobjedom, a to će se isto stabilizirati, stabilizirat će se i Bidenovo predsjedništvo. Kad se vidi koliko je teško u novom svijetu zauzimati se za vraćanje na staro, smatra Vidmarović.  


Kamo vodi diplomatski rat?


Božo Kovačević kazao je da to vidi kao učvršćivanje pozicija na sceni početka drugog Hladnog rata. Zapad se konsolidira i potrebna mu je demonizacija Rusije za Europljane i demonizacija Kine za cijeli svijet. 


Dodao je kako je rast napetosti i zveckanje oružjem klasičan primjer sigurnosne dileme.


- Svaka strana svoje poteze opravdava činjenicom da je druga strana ojačala svoje snage, a ta druga strana kaže kako to čini samo zato da bi se obranila, a ne namjerava nikoga napasti. U našem medijskom prostoru govori se o brojnim ruskim vojnicima na ukrajinskoj granici, a ne govori se o brojnim NATO-ovim vježbama, što najavljenima, što izvanrednima, sve uz granice Rusije, od baltičkih zemalja do Crnoga mora. Rusi svoje vježbe opravdavaju činjenicom da je NATO intenzivirao svoju vojnu prisutnost u blizini ruskih granica, rekao je.


Smatra kako obje strane misle da bi bilo iracionalno da dođe do sukoba i da će uglavnom ta napetost biti iskorištena za utvrđivanje pozicija koje jesu hladnoratovske, premda, kad je riječ o odnosu Zapada i Rusije, nije toliko u pitanju ideologija koliko geopolitika.


- Kad je riječ o Kini, onda je puno lakše govoriti o ideološkim razlozima konfrontacije.


- Inače, ako pokušamo analizirati logiku ponašanja Rusije, mogli bismo reći da se Rusija danas ponaša kao da radi negativ situacije iz 1950. kad je Amerika definitivno utvrdila hladnoratovsku strategiju dokumentom NSCs68, a glavni motiv bio je spriječiti širenje komunizma. Glavni motiv ruske politike u Europi je spriječiti širenje NATO pakta na istok, rekao je Kovačević.     

- NATO će uskoro početi veliku vojnu vježbu Europe Defender, koja je bila planirana i lani ali je zbog pandemije drastično smanjena. Ovaj put radi se u puno širem opsegu u koji je uključena i jugoistočna Europa, s tim da se pokazuje mogućnost stabilizacije i držanja pod kontrolom tog 'trbuha' Europe, tog ranjivog prostora i odvraćanja pokušaja destabilizacije koji bi se mogli na tom prostoru voditi, kazao je Ivanjek.

Dodao je kako Ukrajina ima aspiracije prema NATO-u i htjela bi mu se pridružiti, međutim to je za sada namoguće.


- Činjenica je da će Zapad pružati Ukrajini pomoć - tehniku i oružane sustave, koji su zajedno s obukom, ukrajinskoj vojsci u zadnjih nekoliko godina omogućili da se dosta konsolidira i dovede do relativno efektivne razine, zaključuje Ivanjek.


Ogorec kaže kako moramo znati da ni Rusija ni Amerika neće ući u rat zbog Ukrajine, niti će netko, da bi štitio Ukrajinu, ući u direktni sukob s Rusijom.


- Ukoliko čelništvo Ukrajine smatra da će im NATO pomoći oko rješavanja pitanja Donbasa, bojim se da će se ponoviti Gruzija, rekao je.


- Što se tiče tenzija u Ukrajini, zbog kojih inzistira i na pomoći Zapada, a sada traže i Tursku pomoć, mislim da nije u pitanju samo vojni, već i gospodarski aspekt. 

- Naime, kad počne funkcionirati Sjeverni tok II, Ukrajina će tranzitna zemlja za ruske energente s istoka prema zapadu postati manje važna i u velikoj će mjeri izgubiti svoj energetski gospodarski značaj, a time i puno toga drugog. Možda sva ova vika vezana uz vojne tenzije ima i gospodarsku okosnicu, smatra Ogorec.


 Što bi to 21. travnja mogao objaviti Putin, a što će zatresti Europu, kako je najavljeno, upitao je Smrtić.


Vidmarović je kazao da ne zna što bi to moglo biti, ali Putin ovih dana ima obraćanje Vijeću Federacije, gdje će biti izložene neke konceptualne osnove ruske vanjske politike, a priča se da će uzeti u obzir tehnološki napredak i novo stanje svijeta. 


- Ne znam što će revolucionarno u tome biti, teško da može nešto novo biti. U svakom slučaju, mislim da to neće utjecati na trenutne događaje s Ukrajinom i Amerikom, rekao je. Osvrnuo se na dobro zapažanje g. Ogoreca u vezi sa Sjevernim tokom II. 


- Ako predsjednik Zelenskij uspije isprovocirati Rusiju na bilo kakve akcije u Donbasu, onda će se sankcijski reagirati jako oštro. Uglavnom, zadaća je uvjeriti samo Njemačku da je Rusija jako loša i da je sve što Rusija radi loše. Onda Ukrajina može još uživati malo tranzita, međutim, s europske strane to je put prema ničemu - slijepa ulica - zbog toga što europska strategija zelenog razvoja predviđa manja ulaganja u prirodni plin koji nije sasvim čist i za 50 godina neće biti važan kao drugi izvori energije. 


- Sporazum iz Minska je neostvariv, to svi shvaćaju. Predsjednik Zelenskij pokušava biti kreativan u pronalaženju rješenja, ali to je teško jer bi morao predložiti nešto radikalno novo, a što bi odgovaralo i Rusiji. To je velika zavrzlama koja će trajati, nažalost još godinama, kazao je Vidmarović. 


Slučaj Navaljni 


Kad je riječ o Navaljnom, u pitanju su dvostruka mjerila, smatra Ogorec, koji je Navalnog nazvao ruskim Assangeom.


- Ono što se zamjera ruskom disidentu, zbog toga se Assangea progoni. To nisu dobre konotacije za diskusiju. Ne želim ih uspoređivati, ali činjenica je da su obojica unutarnje pitanje zemlje u kojoj su pogriješili ili u kojoj rade to što rade, rekao je. 


- Pokušaj trovanja Navaljnog bila je velika pogreška. Navaljni nije bio lider ruske oporbe, već jedan od elemenata, jer ruska oporba je šarolika kao livada i nitko se ne može dogovoriti i to je njezina najveća slabost. Navaljni je pravnik koji se bavio istraživanjem korupcijskih shema, stao je na rep mnogim moćnim ljudima. Čudi me što ga i prije nisu pokušali ubiti. Završio je u zatvoru, ali što se tiče štrajka glađu, sve me podsjeća na 1981. u Irskoj kad devet zatvorenika, članova IRA-e, štrajka glađu želeći bolja prava i obraćaju se Margaret Thatcher koja kaže - umrite, kriminalci, ako ste poželjeli umrijeti, umrite. Ne sjećam se da je bilo ikakvih sankcija prema Margaret Thatcher ili Velikoj Britaniji zbog toga, rekao je. 


- U slučaju Navaljnog, kazao je, imamo čovjeka koji je osuđen po političkim motivima, ali reakcija na sve to je pretjerana.  

    

-  On nije jedina oporbena snaga u Rusiji, nije glavni, a mediji ga takvim predstavljaju zato što to jest njegova ambicija. U Rusiji jest poznat, ali nije ujedinjujuća snaga. Možda je to imao Boris Nemcov koji je ubijen. Žao mi je Navaljnog, ali on se upleo u igru u kojoj ne može pobijediti, i čak ako se izvuče iz svega toga, neće to moći iskoristiti kao politički kapital i neće moći dovesti do promjena Rusije, ističe Vidmarović. 

Cijela američka paradigma, i europska, temelji na tome da Putin treba otići, da je on zlo i da će nakon njega biti bolje. Ako se desi promjena režima, onda će se sve promijeniti - Krim će se vratiti Ukrajini, ruske snage otići će iz Sirije - neće toga biti, zaključio je. 


Putinu izmjene ustava omogućuju da ostane na vlasti do 2036. godine, a možda će to čime želi iznenaditi javnost 21. travnja biti upravo odustajanje od predsjedničke kandidature na idućim predsjedničkim izborima, rekao je Kovačević. 

O Navaljnom je kazao kako je nedvojbeno politički zatvorenik i da je nedvojbeno svjesno izabrao biti žrtvom, vjerojatno računajući da će time stvoriti veći politički kapital, a Zapad ga je svjesno odlučio žrtvovati. 


- U kontekstu novog Hladnog rata za Zapad bi bilo idealno da Navaljni umre ili da ga ubiju, da imaju još jednu točku optužbi protiv ruske vlasti, zaključio je Kovačević. 


Na pitanje je li Vladimir Putin prvak u svjetskoj vanjskoj politici Kovačević je kazao da s obzirom na to da je njegov prvi deklarirani vanjskopolitički cilj, osim očuvanja teritorijalnog integriteta Rusije bila transformacija svijeta iz unipolarnog u multipolarni, možemo danas reći da je uspio, premda multipolarni svijet nije njegova zasluga nego zasluga Kine i Trumpa koji je upropastio američku vanjsku politiku. 


Ivanjek je zaključno rekao kako ne vjeruje da će tenzije na granici Ukrajine dovesti do nekog otvorenog velikog sukoba, a može doći do manjih sukoba unutar spornih područja, na kojima će to i stati. 


Što se tiče budućnosti mirovnih pregovora - povijest pokazuje da i najžešći ratovi završavaju za pregovaračkim stolom. Pametnije bi zato bilo nastaviti dijalog kako ne bi došlo do nove eskalacije sukoba, smatra Ogorec. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!