Petra Mikuš Jurković: Ciklona je donijela ekstremne pojave

Najavljeno je novo olujno vrijeme s jačim vjetrom na Jadranu i mjestimičnim olujnim udarima u unutrašnjosti, dok će središnja Hrvatska imati slabije uvjete nego prošlog tjedna. Sanacija posljedica prethodnog nevremena još traje, a izdana su upozorenja i apelira se na oprez, posebno u područjima gdje štete nisu sanirane. Ekstremne vremenske prilike tema su večerašnje emisije Otvoreno.

Na kopnu se očekuje slabije nevrijeme nego prošlog tjedna, uz mjestimične olujne udare sjeveroistočnog vjetra, dok će na Jadranu puhati i orkanska bura.

U fokusu emisije HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića su i pitanja uzroka ovakvih ekstremnih vremenskih prilika, posljedica nevremena koje je pogodilo zemlju u četvrtak i petak te procjena koliko će trajati sanacija.

Gost emisije su bili: zamjenica Glavnog ravnatelja DHMZ-a dr. sc. Petra Mikuš Jurković, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Ivan Novaković i Neven Karas, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite.

Petra Mikuš Jurković: Što se dogodilo

Petra Mikuš Jurković objasnila je što se dogodilo prošli tjedan.

- Vrlo intenzivne i opasne vremenske pojave bile su posljedica ciklone koja je nazvana Deborah. Ona je nastala podno Alpa i prešla je preko sjeverne Italije i došla u Jadransko more. Tamo se još više intenzivirala. Također je pokupila i veliku količinu vlage s mora, a s druge strane nam je sa sjevera kontinenta došao jako hladan zrak, kazala je Mikuš Jurković.

Dodala je da su to intenzivni procesi i velike razlike koje onda nažalost rezultiraju i opasnim vremenskim pojavama.

- Nije to samo bio ovaj ekstreman vjetar, na području središnje Hrvatske, osobito zagrebačkom području, području Jaske, već su to bile i obilne oborine u središnjoj Hrvatskoj, ponegdje i rekordne dnevne količine oborine za ožujak, kazala je.

Podsjetila je da smo imali i poplave, osobito u Hrvatskom zagorju.

- Također je bilo i obilnog snijega u Lici ponegdje i metar i pol snijega, ali i grmljavinskih nevremena na Jadranu, ponegdje i tuče, primjerice u Metkoviću te orkanske bure podno Velebita, Cijela zemlja je zaista bila zahvaćena upravo zbog prolaska te ciklone, istaknula je Mikuš Jurković.

Uspoređujući prošlotjedno nevrijeme u Zagrebu i ono iz 2023. godine Mikuš Jurković kazala je da je ono usporedivo samo što se tiče brzine vjetra.

- Što se tiče mehanizma nastanka, potpuno je drugačiji mehanizam nastanka. Godine 2023. imali smo posljedice grmljavinskog nevremena koje vrlo brzo dođe i prođe. Preko zagrebačkog područja ono je prošlo između pola sata i 45 minuta, kazala je.

Prošlotjedno nevrijeme je bilo posljedica ciklone.

- Veliki sustav koji se razvio pod Alpama i utjecao je na cijelu Hrvatsku, istaknula je.

Tucaković o sanaciji posljedica: Još nismo gotovi s poslom

Olujni vjetar je donio puno štete u samo dva dana koliko je trajao u Zagrebu i okolici. Slavko Tucaković je naveo da su već imali slične intervencije.

- Bilo je takvih grmljavinskih nevremena ili s jakim vjetrom. Sjetimo se i Požege i niza drugih mjesta kada su vatrogasci zajedno sa svim drugim žurnim službama intervenirali i otklanjali posljedice tog olujnog nevremena. Ovo olujno nevrijeme koje je sada zahvatilo Zagreb sigurno je najintenzivnije i ono je zaista i dugo trajalo, kazao je.

Dodao je kako olujno nevrijeme za vatrogasce još uvijek traje.

- Mi još nismo gotovi s poslom. To će još potrajati sigurno par dana, ali intenzitet intervencija se smanjuje, posebno u drugim županijama. Imamo još sada tri županije koje su jako aktivne, a to su Grad Zagreb, Zagrebačka županija i Krapinsko-zagorska. U Krapinsko-zagorskoj dodatno je problem i s poplavom koja se dogodila uslijed većih količina kiše. Sve to skupa se je skupilo i imamo zaista puno intervencija, naglasio je Tucaković.

Kazao je kako je do danas do 18.30 bila 1501 intervencija vatrogasaca, a preko 3100 u cijeloj Republici Hrvatskoj, što je posljedica ovoga nevremena.

- Angažirano je 13.000 vatrogasaca na intervencijama. Veliki broj ljudi je angažirano u Gradu Zagrebu, a 747 intervencija je bilo na području Zagrebačke županije. Također intervencije su bile i u Krapinsko-zagorskoj, Primorsko-goranskoj, Koprivničko-križevačkoj. Te županije su imale najveći broj intervencija, rekao je Tucaković.

Istaknuo je da su dodatno angažirali ljude iz pet županija te iz pet gradova na području Grada Zagreba kao ispomoć.

- Vatrogasci javne postrojbe, pripadnici vatrogasne zajednice Grada i svih dobrovoljnih vatrogasnih društava na području Grada Zagreba dali su svoj maksimum i daju ga još uvijek i zaista jedno im veliko hvala svima. Jednom koordiniranom akcijom koja se ovdje vodila dodatno smo još uključili i snage iz Petrinje, Koprivnice, Varaždina, Čakovca, Daruvara, rekao je Tucaković.

Karas o sanaciji: Uključene sve žurne službe

Posljedice nevremena saniraju se osim u Zagrebu i u Jaski, Lici, Gorskom kotaru, Zagorju.

- Kao što je rekao kolega Tucaković, samo preko 13.000 vatrogasaca je bilo uključeno. Međutim, iako su vatrogasci najbrojniji i oni koji prvi izlaze u ovakvim situacijama, tu je i čitav niz drugih žurnih službi. Ne samo civilna zaštita, tu su djelatnici HEP-a, s obzirom na to da je bilo dosta nestanaka električne energije. Tu su i djelatnici komunalnih poduzeća. Imamo primjer danas na Japetiću da su se Hrvatske šume uključile, a tu su i naši pripadnici iz Ravnateljstva civilne zaštite, kazao je Neven Karas.

Dodao je da što se tiče Jaske, Ravnateljstvo civilne zaštite se na zahtjev Stožera civilne zaštite grada Jastrebarskog, s obzirom na to da je tamo bilo jako puno krovova koji su bili raskriveni, uključilo i s visokim vozilima.

- Povukli smo vozila iz Rijeke, Osijeka i Zagreba te pomagali vatrogascima Vatrogasne zajednice grada Jastrebarskog u pokrivanju, odnosno sanaciji šteta na krovovima, rekao je Karas.

Novaković o nevremenu: Tisuću ljudi, 2000 intervencija

Najviše posla oko sanacije posljedica nevremena bilo u Zagrebu i to baš za Zagrebački holding.

- Početkom nevremena sve naše raspoložive službe, kako Grada, vatrogasaca, ZET-a, tako i podružnice Zagrebačkog holdinga bile su na raspolaganju. Išli smo nekim prioritetima. Prioriteti su bile prometnice, sigurnost građana, javni prijevoz, a morali smo do danas otvoriti i vrtiće. Tu smo angažirali otprilike tisuću ljudi koji su radili u tri smjene sa svom mehanizacijom i odrađeno je otprilike dvije tisuće intervencija, rekao je Ivan Novaković.

Najviše su bile izložene neke podružnice kojima je to u opisu posla.

- Zagrebačke ceste su sanirale semafore, Zrinjevac se bavio rezanjem srušenih stabala ili skidanjem stabala koja su prijetila opasnost. Čistoća je pomagala u poslovima čišćenja, a isto tako je trebalo brojne spremnike koji su bili razbacani na javnim površinama vratiti na svoja mjesta, istaknuo je Novaković.

Pohvalio je sve radnice i radnike koji su dali doprinos tome.

- Koordinacija je bila dobra, svi su dali puni angažman i mislim da se pokazuje da grad Zagreb danas ima stvarno dovoljne kapacitete da može samostalno riješiti nevremena ovakvog intenziteta, rekao je.

Kazao je i što je bilo najteže u dva dana nevremena.

- Najteže je bilo što to olujno nevrijeme nije bilo da je došla oluja i prošla za pola sata ili sat vremena. Pričamo o intenzitetu koji je trajao više od 24 sata i imao je velike amplitude. Sigurnost radnika nismo smjeli zanemariti, tako da smo neke radove, poput radova na visini odgodili. Trudili smo se obavljati one radove koje je moguće u tom trenutku raditi, primjerice stabla uklanjati s prometnica, pazeći da ne visi nešto iznad glave. Mogu reći da je dobro napravljeno, na siguran način, naglasio je Novaković.

Također uspješno je i provedeno spašavanje djece sa Sljemena,

- Imali smo intervenciju jer je gore ostalo skoro stotinu djece i gostiju. Bila je velika akcija da se oni spuste u Zagreb na siguran način. Bila je angažirana zimska služba Zagrebačkih cesta, brojni vatrogasci, Gorska služba spašavanja. Cilj je bio uz minimalne rizike spustiti sigurno djecu i goste, kazao je Novaković.

Mikuš Jurković: Ekstremi će biti sve češći i jači

Vjetar izmjeren na postaji Sokolovac od oko 120 km/h u pravilu se događa jednom u duljem periodu, jednom u sto godina. Međutim, svjedoci smo klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. U takvim uvjetima atmosfera može zadržati više vlage, a zagrijava se i more, pa s obje strane imamo više energije, pojasnila je Mikuš Jurković.

Klimatske simulacije pokazuju da će u takvoj zagrijanoj atmosferi ekstremi biti češći, ne samo oborine i vjetar, nego i toplinski valovi i suše. Oni će biti jači i intenzivniji, što znači i veće štete u poljoprivredi. Broj svih ekstrema raste, a često postaju i ekstremniji od očekivanog zbog veće količine energije u atmosferi. Klimatske promjene u ovom trenutku ne možemo zaustaviti, ali ih možemo usporiti odgovornim ponašanjem institucija i građana te radom na prilagodbi i otpornosti društva, kazala je Mikuš Jurković.

Tucaković: Vatrogasci nisu građevinci, uklanjamo opasnosti

Proteklih dana moglo se čuti od zagrebačkih vatrogasaca da su govorili "Nismo mi građevinska tvrtka". Tucaković je otkrio kakvi su sve pozivi dolazili prema vatrogascima.

Vatrogasci nisu građevinska tvrtka, nego u prvom trenutku pomažu raščistiti ulice i ukloniti opasnost po živote građana. Upozoravali su građane da se ne približavaju krovovima, drveću i da se ne parkiraju na rizičnim mjestima kako bi se smanjila opasnost i omogućila protočnost prometa, pojasnio je Tucaković.

Istaknuto je da nisu tu za građevinske radove poput silikoniziranja ili popravaka, nego za uklanjanje opasnosti i privremenu pomoć. Građane se poziva na odgovorno ponašanje i procjenu, jer velik broj nepotrebnih dojava može opteretiti sustav i otežati hitne intervencije. Sve prijave se evidentiraju i obrađuju po prioritetima, a vatrogasci će doći na svaku lokaciju gdje je to moguće, kazao je Tucaković.

Novaković: Škole su prioritet

Vrtići u Zagrebu su sanirani, a obnova oštećenih škola je prioritet i očekuje se da će biti otvorene za tjedan dana.

Novaković je naveo da grad ima 750 operativnih radnika više nego prije te da je uloženo u opremu, uključujući 35 kamiona grajfera, što omogućuje bržu sanaciju.

Istaknuo je da se prijave rješavaju po prioritetima i da se posljedice ovakvog nevremena ne mogu u potpunosti sanirati u kratkom roku. Najveće štete zabilježene su u Podsljemenskoj zoni i na Mirogoju, koji je znatno stradalo.

Naglasio je da se ovakve nepogode smatraju višom silom i nisu pokrivene osiguranjem, a Holding može sanirati samo dio šteta na grobnim mjestima, dok se privatni nadgrobni spomenici ne mogu u potpunosti pokriti.

Karas: Svejedno je zovu li građani 112 ili 193

Potpuno je svejedno treba li zvati 112 ili 193 jer će se poziv proslijediti nadležnim službama. U dva dana u Hrvatskoj je zabilježeno oko 9400 poziva, od čega gotovo 6500 na području Zagreba i Zagrebačke županije, kazao je Karas.

Istaknuo je da djelatnici županijskih centara, vatrogasnih operativnih centara, policije i hitne pomoći rade zahtjevan i stresan posao te prvi zaprimaju informacije. Apelirao je na građane da zovu samo kada je zaista potrebno kako se ne bi opterećivale službe i otežao rad u hitnim situacijama.

Mikuš Jurković: Vjetar slabiji nego prošli tjedan, potreban oprez

Za središnju Hrvatsku najavljeno je vjetrovito vrijeme, ali bez jačine udara kao prošli tjedan. Očekuju se mjestimice olujni udari, češći u višim predjelima iznad 500–600 metara, s udarima oko 70–80 km/h, dok su prošli put bili između 90 i 120 km/h, kazala je Mikuš Jurković.

Izdano je žuto upozorenje pa treba biti na oprezu, osobito ondje gdje štete još nisu sanirane jer vjetar može dodatno oštetiti napuknute grane i objekte, posebno u šumama i parkovima, navela je.

Na moru se očekuje vjetrovitije vrijeme, s orkanskim udarima u Dalmaciji i na krajnjem jugu, gdje su oni rjeđi nego pod Velebitom. Takva bura najviše problema uzrokuje u cestovnom, pomorskom i zračnom prometu te može izazvati štete na infrastrukturi, istaknula je Mikuš Jurković.

Najjača bura očekuje se u srijedu i u prvom dijelu četvrtka, uz crveno upozorenje za Riječku i Splitsku regiju, dok je druga strana Velebita zasad pod žutim upozorenjem. Za unutrašnjost, osobito gorske predjele i zagrebačku regiju, i dalje se očekuje potencijalno opasno vrijeme i potreban je oprez, kazala je Mikuš Jurković.