13:36 / 26.11.2020.

Autor: P.F./Hina

Paket zakona iz petog kruga porezne reforme upućen u drugo čitanje

Foto: HRT

Foto: HRT

Foto: - / HRT

Nakon što su jučer saborsku potporu u prvom čitanju dobila četiri zakona iz paketa porezne reforme oni su s današnje sjednice Vlade upućeni u drugo čitanje.
Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila paket zakonskih prijedloga iz petog kruga porezne reforme, uz koji je sada predložila i izmjene zakona o financiranju lokalnih jedinica kojima se regulira povećanje udjela tih jedinica u raspodjeli poreza na dohodak, dok fond za izravnanje na sebe preuzima država. 

Nakon što su jučer saborsku potporu u prvom čitanju dobila četiri zakona iz paketa porezne reforme - izmjene zakona o porezu na dohodak, na dobit, PDV-u te fiskalizaciji u prometu gotovinom, oni su s današnje sjednice Vlade upućeni u drugo čitanje, a u hitnu proceduru idu izmjene Zakona o o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Naime, predloženim se izmjenama zakona o porezu na dohodak snižavaju stope toga poreza s 24% na 20% te s 36% na 30%, a kako je taj porez prihod lokalnih jedinica to će za njih značiti i oko dvije milijarde kuna manji prihod.

No, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i danas je ponovio kako ukupni trošak predloženih izmjena poreza na dohodak od dvije milijarde kuna odgovara trošku predloženih izmjena zakona o financiranju lokalnih jedinica.

A tim se zakonskim izmjenama povećavaju udjeli općina i gradova te županija u raspodjeli poreza na dohodak - općina i gradova sa 60% na 74%, a županija sa 17% na 20%, dok udio za decentralizirane funkcije ostaje 6%. Po novome se iz raspodjele ukida i udio za fond izravnanje od 17% te se precizira da se ta sredstva osiguravaju u državnom proračunu na pozicijama Ministarstva financija.

- Do sada su fond za izravnanje punile sve lokalne jedinice, a ta su sredstava išla gospodarski slabije razvijenim jedinicama. Fond izravnanja i dalje ostaje, ali ga sada više neće puniti svi gradovi i općine nego državni proračun. Kompletna težina ovog zakona se prebacuje na državni proračun, objasnio je Marić.

Smanjenje stopa poreza na dohodak

Uz predloženo smanjenje stopa poreza na dohodak sa 36% na 30% te s 24% na 20%, izmjenama Zakona o porezu na dohodak od početka iduće godine smanjit će se s 12% na 10% stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana).

Također se definira i da se iz poreza na dohodak izuzima nacionalna naknada za starije osobe, koja se uvodi s početkom iduće godine i iznosit će 800 kuna mjesečno.

No, stroži porezni tretman predviđen je za slučajeve kada se utvrdi nesrazmjer dohotka i imovine jer se predviđa povećanje te "kaznene stope", sa 54% na 60%. Naime, sada se na tzv. drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine) oporezuje povećanjem više porezne stope od 36% za 50%, što znači da je ta stopa sada 54%, dok bi od početka iduće godine viša stopa, koja će biti 30%, uvećala za 100% pa bi u konačnici ta "kaznena stopa" iznosila 60%.

Novina je i da se iz Zakona briše odredba kojom se daje ovlast ministru financija da pravilnikom propiše što se smatra znatnim odstupanjima između uobičajenih primitaka poreznih obveznika i nastalih izdataka za nabavljenu imovinu i utrošena sredstva za potrošnju, s obzirom da je, objasnio je ministar, praćenje stanja imovine fizičke osobe i izvora njezinog stjecanja uređeno Općim poreznim zakonom.

Regulira se i porezno oslobođenje primitaka digitalnih nomada

Uz to, kao novinu u odnosu na prvo čitanje ministar financija naveo je reguliranje poreznog oslobođenje za primitke digitalnih nomada. Naime, novim se Zakonom o strancima uvodi pojam digitalnih nomada, koji podrazumijeva strance koji obavljaju poslove putem telekomunikacijske tehnologije iz Hrvatske, ali ne poslodavcima na području naše zemlje.

- Kako se radi o visokokvalificiranim strancima i IT stručnjacima, predloženim bi se izmjenama propisalo porezno oslobođenje za primitke koje će porezni nomadi ostvarivati po osnovi tako stečenog statusa kako bi se olakšala njihova odluka o odabiru Hrvatske kao mjesta njihovog boravišta i rada, istaknuo je Marić.

Izmjenama Zakona o porezu na dobit snižava se opća stopa za sve koji imaju godišnji promet do 7,5 milijuna kuna s 12% na 10%.  S 12% na 10% smanjila bi se i stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, a s 15% na 10% stopa poreza po odbitku za isplate naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnici, zabavljači, sportaši).

Izmjene predviđaju i povoljniji porezni tretman za banke u slučaju otpisa ili reprograma kredita. Bankama bi se, naime, kao porezno priznati rashod priznao iznos otpisa potraživanja od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana s pripadajućim kamatama, iskazanih u prihodima do trenutka otpisa za kreditne plasmane kojima je zbog otežane mogućnosti naplate vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke.

- Ova mjera trebala bi biti od velike koristi za fizičke i pravne osobe koje zapadnu u određene poteškoće servisiranja obveza, poručio je ministar Marić. 

U odnosu na prvo čitanje prijedlogom za drugo je proširen opseg primjene pravila vezenih uz neautentične aranžmane i na slučajeve propisane međunarodnim ugovorima.

Predloženim izmjena Zakona o PDV-u odredbe toga zakona usklađuju se se direktivama EU, među kojima je i ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a za uvoz pošiljaka male vrijednosti (do 22 eura) iz trećih zemalja. Tako će i hrvatski građani koji kupuju putem interneta iz zemalja izvan EU-a od 1. srpnja 2021. godine plaćati PDV-a za male pošiljke uvezene u EU čija je vrijednost manja od 22 eura).

U cilju olakšavanje poslovanja predlaže se podizanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama, sa sadašnjih 7,5 na 15 milijuna kuna.

Vlada je u drugo čitanje uputila i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koje predviđaju da se blagajnički maksimum više ne propisuje samim zakonom, već bi to pravilnikom propisao ministar financija, i to prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!