07:47 / 26.10.2018.

Autor: I.M./HRT

Palijativna skrb u Hrvatskoj nedovoljno razvijena

-

-

Foto: - / -

Palijativna skrb velik je problem hrvatskog zdravstvenog sustava. Iako je treba oko 40 tisuća ljudi, na raspolaganju je samo oko 400 kreveta.
Palijativna skrb velik je problem hrvatskog zdravstvenog sustava. Iako je treba oko 40 tisuća ljudi, na raspolaganju je samo oko 400 kreveta. O tome hoće li se i kada to stanje promijeniti, a pacijenti imati pravo na dostojanstvenu smrt, razgovarali smo u Dobrom jutru s  dr. med. Vlastom Vučevac, predsjednicom Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ-a i mr. sc. Renatom Marđetko Bermanec, članicom Povjerenstva za palijativnu skrb Ministarstva zdravstva.

Ocjenjujući situaciju s palijativnom skrbi u Hrvatskoj, Vlasta Vučevac je rekla kako je ona šarolika, nije svugdje jednako razvijena. Godine 2012. je donesen strateški program koji je napravio zakonsku osnovu i postavio okvire unutar kojih se može razvijati palijativna skrb, a nakon toga je donesen nacionalni program u kojem je postavljena kao prioritet, rekla je Vučevac.

Problem je, kaže, što sve županije nisu jednako orno pristupile tom zadatku. "Imamo mjesta u Hrvatskoj gdje je ona lijepo razvijena i funkcionira na nivou primarne zdravstvene zaštite, a ima županija koje nisu ni započele proces implementacije palijativne medicine u sustav zdravstva". Kao dobre primjere navela je Vukovarsko-srijemsku županiju, Primorsko-goransku, Istru, Čakovec, Varaždin i Dubrovnik. Palijativne skrbi nema u Splitu i Šibeniku, a u Zadru je na početku, izjavila je Vučevac.

Marđetko Bermanec je naglasila kako je nužno razvijati palijativnu skrb na svim razinama; planovi jesu nacionalni, ali se razvijaju lokalno. Rekla je kako imamo vrlo malo kreveta za palijativnu skrb te da svaka županija mora pronaći model - hoće li to biti odjeli u bolnicama, boravak kod kuće uz podršku mobilnih timova ili nešto drugo. Smatra da je važno prepoznati potrebite te u tom smislu svi bi liječnici u zdravstvenom sustavu trebali proći primarnu edukaciju.

Vučevac je rekla kako bi primarna zdravstvena zaštita trebala riješiti 70 do 80 posto svih zdravstvenih problema naših bolesnika ondje gdje rade mobilni timovi. U mobilnim timovima nisu dovoljni liječnik i sestra, trebali bi biti i suradnici - socijalni radnici, psiholozi i druga medicinska sestra kako bi skrb bila osigurana poslijepodne i vikendima.

Razvoj palijative skrbi je kontinuiran i ne može se zaustaviti, izjavila je Marđetko Bermanec. Kao dobre primjere navela je Englesku, Njemačku, Austriju... I oni imaju probleme, dodala je.

Razgovaralo se i o dječjoj palijativnoj skrbi.  

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!