"Pametna sela" pravo rješenje za budućnost razrušene Banovine?

Koncept podizanja tzv. "pametnih sela" u ruralnim sredinama stoji u konceptu strategije razvoja Hrvatske do 2030. godine.

Plan je imati suvremene tehnologije, pokrivenost internetom, razvoj održive poljoprivrede, otvaranje radnih mjesta... 

Za sve to postoji ozbiljan novac u fondovima Europske unije. Može li se sve to primijeniti u potresima razrušenoj Banovini? Kako sačuvati radna mjesta, tvrtke i poljoprivredu?

- Tlo će još neko vrijeme drhtati, a život će se potom vratiti u normalu. Što poslije svega? To je pitanje koje će za 15, 20 ili mjesec dana doći na red, a kako se ljudi ne bi iselili, što se događalo kroz povijest. Ljudi u intervjuima govore da bi radije ostali nego otišli. Oni žele živjeti od svojega rada, a sredstva EU-a su namijenjena su upravo da se ravnomjerno razvijaju regije, ističe Ljubomir Majdandžić iz Hrvatske udruge za sunčevu energiju.

Resorna ministarstva trebaju osigurati djelatnika koji će pomoći unesrećenima, ići od kuće do kuće i gledati što i kako napraviti.

- Oni trebaju pomoći oko dokumentacije kako bi se apliciralo, Europski zeleni plan već je na snazi, mi ta predviđena sredstva moramo povući u roku dvije do tri godine.

Bez Banovine, ne mogu Petrinja niti Sisak, pa čak niti Zagreb. Barem što se tiče poljoprivrede i stočarstva, istaknuto je.

- Treba napraviti sustav koji će dugoročno biti održiv. Što znači model "Od polja do stola". Hrana se zbog transporta mora proizvoditi što bliže mjestu potrošnje. Nikakva računica ne može opravdati da je rajčica iz Španjolske jeftinija od rajčice iz zaleđa Zadra, Šibenika ili Slavonije. To je mehanizam opskrbe hranom koji je održiv, pravedan i prilagođen okolišu. Proizvoditi lokalno, zaposliti stanovnike te to služi za opskrbu hotela itd..., dodaje Majdandžić.

Veliko pitanje koje se postavlja jest kako bi trebale izgledati kuće na Banovini, to jest u kojem bi smjeru trebala ići obnova.

- Armirano-betonska građa ili gradnja temeljena na drvu? Imamo tamo i radna mjesta i male tvrtke koje bi to mogle raditi, tu se tehnička struka mora odrediti. Možda graditi manje kuće koje su otpornije na potrese, nego graditi višekatnice. Država mora biti mudra i razumna, primjerice ulagati u pilane, onda ostaju i obitelji te se i bave poljoprivredom.

Pojašnjen je i sam koncept "pametnih sela". Radi se o održivim selima koja priozvode za sebe i druge, a koja se mogu prilagoditi raznim izazovnim prirodnim ekscesima poput potresa, poplava itd.

- Treba napraviti infrastrukturu na prostoru Petrinja-Kostajnica-Glina. Ne smijemo dopustiti da svi ti ljudi dođu u Zagreb. Ljudima treba omogućiti da tamo žive i proizvode. Napraviti ceste, ljudima omogućiti uvjete, a na kraju država to po nekoj cijeni treba to otkupiti. Nije istina da Europa gura samo svoje, oni kažu vi radite za sebe, a višak ćemo mi otkupiti, ističe Majdandžić dodajući da Hrvatska uvozi više od 50% hrane.

- Živio sam u Švicarskoj i Njemačkoj, oni mi kažu. Dajte nam tri mjeseca da od vaše zemlje, a s obzirom na resurse koje imate, napravimo Švicarsku.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: