Krv nema zamjenu: Zašto su darivatelji važni posebno tijekom ljeta

Ljeto je razdoblje kada se zalihe krvi često smanjuju, a potrebe bolnica i pacijenata ne prestaju. Upravo u tom periodu sve su češći apeli za darivanje krvi jer svaka doza može spasiti nečiji život. 

Dr. Ivana Paver iz KBC Rijeka, kazala je u HTV-ovoj emisiji "Studio 4" kako je stanje sa zalihama krvi u KBC-u dobro i imaju pripravaka svih krvnih grupa.

Naglasila je da svaka zdrava osoba može darivati krv, a ona se daruje ovisno o spolu. Muškarci mogu darivati krv svaka 3 mjeseca, a žene svaka 4 mjeseca. Darivatelji mogu biti građani od 18-65 godina.

- Darivanje krvi je privilegija zdravih ljudi, ali i njihova obaveza stoga što svi mi ili netko naš mogu biti potencijalni primatelji te krvi, naglasila je.

Dodaje kako se krv može darivati u svim transfuzijskim centrima u Hrvatskoj ili na terenskim akcijama koje se organiziraju u suradnji s lokalnim društvima Crvenog križa.

- U KBC-u Rijeka, krv se može darivati svaki radni dan od 8-15 sati, srijedom i četvrtkom od 8-19 sati, rekla je.

Darivanje pune krvi traje u prosjeku 5-10 minuta. Cijeli postupak je nešto duži s obzirom na to da osoba kada dođe na darivanje prvo ispunjava upitnik o zdravstvenom stanju, provjerava se razina hemoglobina kako darivanje ne bi ugrozilo darivatelja.

- Sigurnost darivatelja nam je na prvom mjestu. Darivanje krvi ne smije naškoditi osobi koja daruje krv. Nakon toga, darivatelj ide liječniku koji procjenjuje da li osoba može dati krv, naglasila je.

Ističe kako je darivanje potpuno siguran proces. Uzima se ona količina krvi koja apsolutno ne može ugroziti darivatelja.

Tijekom ljeta potrebe za krvlju veće 

Tijekom ljeta potrebe za krvlju su veće s obzirom na veliki broj turista i tada je veći broj prometnih nesreća i nesreća, što povećava potrošnju krvi.

- Zahvaljujem darivateljima, jer svaki puta kada apeliramo zbog nedostatka krvi, oni se odazovu i mi u 2-3 dana napunimo zalihe, naglasila je.

Dodaje kako ni jedna bolnica koja vrši operativne zahvate ne može bez darivatelja jer zalihe su krvi naše nacionalno blago i zdravstveni sustav ne može funkcionirati ako nema zaliha krvi.

- Nakon što osoba daruje krv, to se zove puna krv, a uzima se 450 mililitara, ta krv se obrađuje. Krv se centrifugiranjem razdvaja na krvne komponente. Od jedne doze pune krvi, dobije se koncentrat eritrocita, koncentrat trombocita i svježe zamrznute plazme. Pacijent koji treba transfuzijsko liječenje, najčešće ne treba punu dozu krvi, nego mu je potreban jedan sastojak. Jedna doza koju darivatelj da spašava 3 života, naglašava.

Na pitanje koliko krv može stajati Paver je rekla da se koncentrat eritrocita čuva na temperaturi od 2-6 stupnja i njegov rok je 35 dana od doniranja. Svježe smrznuta plazma se zamrzava na temperature ispod 30 stupnjeva i ona se čuva godinu dana i više. Najosjetljivije stanice su trombociti koji imaju najkraći rok valjanosti i njihov je rok 5-7 dana te se čuvaju na sobnoj temperaturi u posebnim uređajima.

Darivatelji krvi naše nacionalno blago

Istaknula je kako su darivatelji također nađe nacionalno blago jer su to ljudi koji darivaju dio sebe za nekoga koga ne znaju.

- Većinom su darivatelji krvi muškarci. Prosjek darivatelja je 39 godina, rekla je.

Smatra da mlade treba poticati na darivanje krvi stoga što se sve manje mladih odlučuje na to.

Kazala je kako za darivatelje postoje pogodnosti, a to je jedan od načina kako da im se odužimo.

- Svi muški koji darivaju krv 35 puta ili više, imaju besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, a isto vrijedi i za žene koje imaju više od 25 darivanja. Darivatelji imaju pravo kada darivaju krv, na slobodan dan, a ostale pogodnosti ovise od županije do županije, rekla je.

Paver je istaknula kako se svaka doza krvi prolazi tastove.

- Svakoj se dozi određuje krvna grupa, testira se na krvlju prenosive bolesti i na virus koji prenose komarci, rekla je.

Istaknula je kako većina populacije u Hrvatskoj ima krvne grupe A+ ili 0+, tako da se te doze krvi najviše i troše i trebaju.