Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis je rekao kako su postigli konsenzus, Zakon je kompleksan i očekuje ga ovih dana u javnoj raspravi.
Jučer je bio sastanak o zakonu o obnovi potresom stradalih područja, ići će na 30 dana u e-savjetovanje kako bi se uključili ostali akteri koji nisu direktno sudjelovali u njegovoj izradi, rekao je ministar državne imovine Mario Banožić u radijskoj emisiji "U mreži prvog".
Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis je rekao kako su postigli konsenzus, Zakon je kompleksan i očekuje ga ovih dana u javnoj raspravi.
Na pitanje stoji li u nacrtu Zakona da ako građani ne mogu sudjelovati u obnovi, njihove nekretnine se opterećuju hipotekom, Rovis kaže kako je to spin koji je jučer pušten, a takve odluke nema. Dodaje kako potiču građane da sami krenu obnavljati svoju imovinu, a država i Grad će financijski pomoći.
Banožić ne smatra neobičnim što Zakon ide u javnu raspravu, a Sabor je pred raspuštanjem. Dodao je kako je nakon prvih preliminarnih pregleda prijavljeno 40.000 oštećenih objekata, kada se krenulo to "čistiti", došlo se do oko 24.000 oštećenih objekata. Za sanaciju bojlera, dimnjaka i krovišta je osigurano oko 140 mil. kn, no očekuje da će se taj iznos smanjiti.
- Očekivala sam neka rješenja. Iz ovog se može zaključiti da će država obnoviti svoje, Grad svoje, a građani neka obnavljaju svoje i neka čekaju, komentirala je bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.
Ne razumije zašto trebamo ovaj zakon, sada ćemo imati dvomjesečnu stanku zbog parlamentarnih izbora, nakon toga će se 2 mjeseca formirati nova Vlada, saborska većina, vjerojatno će doći do smjene ministara, a donošenje Zakon očekuje do kraja godine. Dodaje kao bi samo u postojećem zakonu trebalo definirati načine financiranja sanacije potencijalnih šteta.
Pojasnila je kako su statičari napravili okvirni pregled, oni nisu detaljno pregledavali zgrade. Smatra da je Grad Zagreb građanima poslao poruku da se sami snađu. Postavlja pitanje treba li nam ovakav zakon kakav se planira donijeti. Osvrnula se na obnovu u Gunji nakon poplave, gdje su se postavljala pitanja je li i koliko ta obnova preplaćena.
- Svjedočili smo potpunom kolapsu liderstva. Osim dobro organizirane Hrvatske vojske, BBB-a, statičara i građevinara koji su obilazili grad, svjedočili smo potpunom kolapsu sustava liderstva Grada Zagreba i civilne službe, rekla je Marina Pavković, članica Facebook grupe Potres u Zagrebu - svi mi u centru.
Dodala je kako je to uzrokovalo psihološki udar na građane koji su prepušteni sami sebi. Što se tiče stručnog dijela, kaže da je specijalan zakon o obnovi Zagreba u potpunosti promašen, on je nepotreban, suštinski nepravedan i protuustavan jer vlasnike obiteljskih kuća i stanare dovodi u neravnopravan položaj. Dodaje kako on i poništava sve postojeće zakone, a otvara špekulantski lov na nekretnine - mnogi građani su već izloženi takvom lovu jer sve "crvene" kuće dobivaju ponude, a nekretninski lobi već čeka očekuje veću gradnju, nadajući se promjenama GUP-a.
Što se tiče Vladinih odredbi, kaže da su donesene puno prekasno - 55 dana nakon potresa se donose zaključci kojima se definiraju hitne intervencije. Smatra da novi zakon neće pomoći, donijet će više štete nego koristi i protiv njega je i kao stručnjakinja i kao građanka.
Rovis smatra da nam treba novi zakon je obnova Zagreba nije kratkotrajan proces, a naglasio je da se Zagreb ne može uspoređivati s Gunjom. Zagreb treba, dodaje, cjelovito urediti i obnoviti, ne samo kozmetički, već nas potencijalan novi potre više ne smije iznenaditi.
Izvođači radova su naglo povisili cijene, Banožić kaže da žele izbjeći situaciju u Gunji, kada su mnogi građani, kako kaže, bili izuzetno nezadovoljni i došlo se do jako velikih iznosa. Kaže da će se prvo obnavljati objekti s narančastim oznakama, pa crvenima, a zakon mora biti napravljen da ljudi budu sigurni i zadovoljni.
Na ponovljeno pitanje zašto nagli rast cijena, kaže da treba vidjeti što je formiralo cijenu - građani, izvođač radova ili projektant.
Mrak Taritaš je rekla kako zakona neće biti do kraja godine, a građani sami obnavljaju svoje nekretnine. Smatra da su i Država i Grad u potpunosti podbacili, Grad je nesposoban upravljati cijelim procesom, a Država nije mogla s koalicijskim partnerima iznjedriti prijedlog zakona za javnu raspravu.
Pavković smatra da je Zagreb, kao europska metropola i grad u kojemu se trenutno održava predsjedanje EU-om, trebao dobiti financijsku pomoć, da se o tome trebalo više govoriti. Smatra da su prioriteti obnove u Zagrebu zdravstveni objekti, stanovi, škole i kulturne znamenitosti.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!