Pavlović: Prije 2030. postrojenje nije moguće; Zagrebu problemi poput Ljubljane

Jakuševec se zatvara do 2028. godine, a do tada će se na Resniku sagraditi novi Centar za gospodarenje otpada vrijedan 140 milijuna eura bez novca iz EU fondova i državnog proračuna. Osim toga u prvom planu nije izgradnja energane.

Što to konkretno znači za Zagrepčane koji osim vjerovanja u obećanja aktualnog gradonačelnika uoči lokalnih izbora i dalje će živjeti s „Jakuševcem“, kao i stanovnici Resnika koji se moraju pomiriti s otpadnim rješenjima u svom prostoru? O tome su u emisiji "Studio 4" govorili Josip Pavlović, predsjednik udruge Ekologija grada i Dina Dogan, zastupnica u Skupštini Grada Zagreba.

Pavlović: Prije 2030. postrojenje ne može biti gotovo; Zagrebu slični problemi kao Ljubljani

- Mislim da bi za početak netko trebao objasniti gradonačelniku Tomaševiću o čemu se točno radi, s obzirom na to da on nekada stvara dojam kao da priča o stvarima o kojima nema pojma, a ne da priča o projektu, izgradnji protiv koje se sam dugo godina borio i stajao na putu razvoja tog projekta, rekao je Pavlović.

Gradit će se Centar za gospodarenje otpadom, postrojenje sa sličnom tehnologijom kakvu ima Ljubljana. Zagrebu će uslijediti slični problemi kao i Ljubljani, koja iz toga razloga ide u izgradnju energane, napomenuo je.

- Ako nećemo graditi energanu, Zagreb će biti u vrlo velikim problemima jer ne znamo gdje ćemo taj otpad odlagati, odnosno morat ćemo plaćati ogromne novce za zbrinjavanje tog otpada, kazao je.

Ustvrdio je da je to polovično rješenje. Osvrnuo se i na rok izgradnje Centra do 2028. te rekao da je "apsolutno nemoguće da će biti ostvaren".

- Prije 2030. godine ovo postrojenje ne može biti gotovo, ako imate samo da projektna dokumentacija će biti gotova u proljeću 2026. godine, pa slijedi javno predstavljanje, izdavanje građevinskih dozvola, raspisivanje natječaja za izvođača, dodao je.

Dogan: Zašto Zagreb nije dogovorio s gradovima u županiji da napravi centralno mjesto?

Svi gradovi iz Hrvatske ubrzavaju rješavanje pitanja zbrinjavanja otpada, traže načine kako bi povukli sredstva iz EU fondova. Mnogi rješenje vide upravo u energanama i pretvaranju otpada u toplinsku energiju kojom bi grijali gradske dvorane, škole, koristili u javnom prijevozu. Ipak, Grad Zagreb će sam sve financirati, a energana ne dolazi u obzir.

- Očito su shvatili da više sami ne mogu povući dovoljno sredstava jer zadnje sve projekte koje su prijavljivali na EU projekte izgubili su uglavnom. Dakle, govorimo o kapitalcima, ne malim projektima, kazala je Dogan.

Ustvrdila je da Tomašević i gradska vlast ne surađuje sa 'zagrebačkim ringom' nego se Zagreb promatra izolirano.

- Zašto Zagreb to nije dogovorio s gradovima u županiji, da se u županiji, kako je država predlagala, napravi takvo centralno mjesto. Je li ovo Tomaševićev spin, s obzirom na to da znamo da ga HDZ-ovci tetoše na ovoj lokalnoj razini, pa želi pokazati da on može nešto sam, ili jednostavno je rezultat njegovog neznanja, to ćemo tek vidjeti, rekla je.

Zadnjih mjeseci kako se približavaju lokalni izbori, gradonačelnik kada se pojavi problem, bilo u prometu ili otpadu, sve rješava obećanjima i to u idućih 4-5 godina. Međutim, ne zna se koliko to košta, gdje su studije.

- To prolazi zato što su ljudi su već zasićeni informacijama i ne propituju ispravnost i istinitost određene informacije. Mi vidimo hrpetinu takvih projekata i sada u projekcijama proračuna za 2025. godinu, koji je narastao na gotovo 3 milijarde eura. On je 80% veći nego što je bio proračun koji je Tomašević preuzeo 2021. godine, sa zaduženjima koja su 80% veća nego što ih je Tomašević preuzeo, pojasnila je.

- U ovom trenutku Tomašević ne zna kako namaknuti sredstva u proračunu, s obzirom na to da je država uzela jedan dobar dio kolača od poreza. Dakle, oni dalje sada idu u tom smjeru povećanja poreznog opterećenja na plaće građana Zagreba, a kada govorimo o ovako velikim projektima, dakle, oni su ih sve utrpali sada u ovaj proračun za 2025. godinu kako bi to dobro izgledalo. Ipak, nigdje nisu naveli kakva je dinamika plaćanja, kakva je dinamika projekata, nego je sve stavljeno u taj plan, dodala je.

Tematska saborska sjednica o Jakuševcu

Čekalo se godinu dana da se u Saboru održi tematska sjednica o Jakuševcu i nesreći koja se dogodila na odlagalištu.

- Čekala se godinu dana, napokon je održana, prvi put je odgođena, predsjedala je gospođa Sandra Benčić iz redova Možemo! i ona je to rastezala dok nije došlo do raspuštanja Sabora, ispričao je Pavlović.

Dodao je da nikakvi zaključci koji obvezuju Grad Zagreb ili Čistoću nisu doneseni.

- Mislim da je tamo izgubljeno 3 sata vremena svima prisutnima. Ništa pametno, što je stvarno šteta, rekao je.

- Bio sam ja i struka i ministrica zaštite okoliša. Gradonačelnik Tomašević nije se udostojio doći iako je bio pozvan. Mislim da je to dovoljna poruka da je to tema koju treba razvodniti, staviti pod tepih, a ne se realno baviti rješavanjem, kazao je.

Odron i eksplozija na Jakuševcu

Vještačenje o uzrocima odrona i eksplozije na Jakuševcu još nije završeno. Ipak, gradonačelnik je već ustvrdio da razlog eksplozije nije biootpad.

- Oni od početka tvrde da se radi o vodi u odlagalištu. Voda u odlagalištima otpada je nešto što je sasvim normalno i što se pojavljuje i pojavljivalo na Jakuševcu već dvadeset godina i rješavalo se. I sada vi čujete da Tomislav Tomašević govori kako oni iz internih podataka znaju da biootpad nije odlagan, što je neupitno da je biootpad uzrok incidenata. Prije vještačenja Tomislav Tomašević zna što se dogodilo i koji su uzroci, napomenuo je Pavlović.

"Zagrebu nije ništa bolje nego prije 4 godine"

Jučer su osvanuli plakati platforme Možemo! koji najavljuju kampanju za iduće izbore. Glavna poruka je - vratimo Zagreb ili grad u formu. Očito Grad nije u formi, ustvrdila je Dogan.

- Radi se o jednom prikrivenom reklamiranju odnosno brendiranju vlastitih poteza ili ne poteza kroz proračun grada Zagreba. Cijeli slučaj je prijavljen Državnom izbornom povjerenstvu koje je 2019. za takvu stvar ozbiljno kaznilo Bandića, a koliko je meni poznato, tada je to prijavio sam Tomašević, ispričala je.

- Dakle radi istu stvar, angažirao je agenciju koja će, ne znamo po kojoj cifri, to ćemo tek vidjeti koliko košta to oglašavanje, jer to plaća grad Zagreb da bi oni sebe reklamirali, svoje kvazi projekte, dodala je.

Osvrnula se i na poruku kampanje.

- Očito priznaju da se ništa ne događa u posljednje četiri godine u gradu Zagrebu, ništa nisu napravili i možemo svi ustvrditi da Zagrebu nije ništa bolje danas nego što je bilo prije četiri godine, napomenula je.

'Stupićizacija'

U Zagrebu je postavljen velik broj prometnih stupića u centru kako bi se zaustavilo nepropisno parkiranje vozača. Navodno taj jedan stupić koji je plaćen iz proračuna Grada Zagreba košta 175 eura, rekla je Dogan.

- Ja sam istražila cijene koje se mogu naći u drugim državama. U nabavi taj jedan stupić je oko 2 eura. Mi plaćamo jedan navodno 175 eura. Ta 'stupićizacija' koja se sada nastavlja je vrlo interesantna, mene zanima gdje će novac otići, u čiji džep?, komentirala je.

Savjetovanje o rješavanju otpada u Zagrebu 98 milijuna eura

Javno i transparentno je izneseno da je pokrenuto savjetovanje o rješenjima koja koštaju 98 milijuna eura za četiri godine.

- Grad je sada pustio u savjetovanje nabavu za zbrinjavanje otpada na period od četiri godine u iznosu od 98,7 milijuna eura. 56 milijuna eura plus PDV će samo otići na zbrinjavanje biootpada. I sada, to će grad platiti, ovako kako oni kažu, nije to problem. To pokazuje da je situacija takva da sami ne vjeruju, niti u Resnik, niti u Jakuševec, da su učinili grad ovisnijim o suradnji s privatnim oporabiteljima više nego ikada u njegovoj povijesti, kazao je Pavlović.

-  Međutim, treba to sada samo usporediti te iznose. Biokompostana u Novskoj je izdana građevinska dozvola, osigurana financijska sredstva iz EU, 30 milijuna eura je trebala koštati. Sortirnica na Žitnjaku koju je prije tri godine Tomislav Tomašević, kao i sada Resnik, najavljivao da kreće gradnja, građevinska dozvola je bila u postupku izdavanja. Isto osigurana sredstva trebala su koštati nešto preko 50 milijuna eura, nastavio je.

Dodao je da samo što ćemo četiri godine potrošiti na zbrinjavanje, platiti ovlaštenim oporabiteljima, već smo mogli imati gotovu biokompostanu, sortirnicu i  uspostavljen funkcionalan sustav. Mi smo ustvari samo bacili novce u vjetar, bacamo ih i dalje i rješenja nema, zaključio je.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: