Pavuna: Svake godine u Zagrebu 25 do 30 tisuća automobila više

 Pročelnik za promet Grada Zagreba Andro Pavuna istaknuo je u utorak da glavni grad svake godine bilježi rast od 25 do 30 tisuća automobila na cestama, a nastavi li se ovaj trend ni novi most preko Save neće imati efekta u rješavanju prometnih gužvi.

- Mi i dalje imamo porast broja automobila između 25 do 30 tisuća svake godine. Ako ćemo mi napraviti novi most kapaciteta 40 do 50 tisuća vozila, za koji treba sedam godina, uz nastavak ovog porasta mi ćemo taj kapacitet popuniti za dvije do tri godine. Onda nismo ništa napravili, rekao je Pavuna na konferenciji Pametni gradovi (Smart cities) u Zagrebu na kojoj je promet bio jedna od glavnih tema.

Grad Zagreb ima nešto manje od 800 tisuća stanovnika, dodao je Pavuna. Prema službenim podacima za 2024. godinu, registrirano je 500 tisuća vozila, od čega su 400 tisuća osobna vozila.

- Dakle, imamo više od jednog automobila na dva čovjeka. Danas je do 10 sati ujutro u Zagrebu, gledamo li prosjek, rođeno šest beba. Od njih šest, tri ih već ima auto, kazao je Pavuna.

Korištenje digitalnih tehnologija može ubrzati gradski promet, ali ne može biti jedino rješenje, istaknu je. Kao jedan od važnijih projekata, Pavuna je naveo Centar za upravljanje prometom u Branimirovoj ulici gdje operatori u realnom vremenu prate situaciju na raskrižjima.

- Kad kažemo ubrzati promet, nije poanta prevesti automobile nego ljude. U Zagrebu želimo povećati mobilnost tako da ljudi brže dođu do svojih odredišta, a ne komadi lima. Da, nekad to da ljudi dođu brže na svoje odredišta znači i da će auto doći, ali nekada ne, rekao je pročelnik.

Uz to, ističe Pavuna, Zagreb kontinuirano širi pješačke zone, radi biciklističke staze, a u procesu javne nabave je analiza na temelju koje će donijeti nove vozne redove za tramvaje i autobuse, bazirane na podacima kamo i kako ljudi najčešće putuju.

Nakon dvije godine, imamo set gradova koji su ušli u nabavu vozila za električni gradski prijevoz, dok su Zagreb, Pula, Šibenik i Zadar u izradi infrastrukture, rekao je direktor sektora pametnih gradova i mikro mreža u Končaru Branimir Šteko.

- Oni će dobiti potpuno subvencionirane električne autobuse i infrastrukturu za punjenje. Na razini Hrvatske trenutačno brojimo 212 buseva, od čega je u Zagrebu 60-ak', kazao je. Gradovi sada mogu ići u sljedeću fazu - u izgradnju tzv. "mikro mreža".

- To je jedan novi korak u energetici u kojem se na lokalnoj razini napravi nešto što proizvodi energiju, to može biti solarna elektrana, netko tko je troši - u ovom slučaju autobus i netko tko je skladišti, što je - baterijski spremnik. S takvim pristupom gradovi postaju potpuno energetski neovisni i imaju javni prijevoz održiv na dugi rok, ali i utječu na dekarbonizaciju, pojasnio je Šteko.

Erlić: Na lokalnoj razini digitalizacija javnih usluga je složeni proces

Gradonačelnik Zadra Šime Erlić kazao je da je na lokalnoj razini digitalizacija javnih usluga složeni proces. "Uspjeli smo digitalizirati 30-ak usluga, u tijeku je natječaj za digitalni sustav javne gradske imovine. Kroz vrijeme je cilj da se digitalizira 60, 70 pa i 100 posto gradskih usluga nakon čega će građani većinu usluga moći riješavati od kuće", rekao je zadarski gradonačelnik

Govoreći o izgledima da hrvatski gradovi ubrzo postanu energetski neovisni, Šteko smatra kako je sada vrijeme da se povuče još sredstava iz fondova EU.

- Nadao sam se da ćemo uspjeti pokrenuti malo širu priču na razini države, s obzirom na to da je ovo sufinancirano od strane EU-a, poručio je.

Pročelnica službe za razvoj Grada Splita Antonija Eremut Erceg kazala je da je grad već poduzima korake što se tiče energetske neovisnosti, kao što je postavljanje solarnih panela na krovove 30 javnih zgrada.

- Nadalje, jedno od ključnih projekata gradonačelnika Šute odnosi se na uspostavu AI centra (umjetna inteligencija). Gledat ćemo u kojem bi smjeru mogli postići energetsku neovisnost jer godišnji trošak energenata za rad tog centra iznosi 10 posto investicije. Ako pričamo da je investicija 10 milijuna eura, treba osigurati milijun eura struje godišnje da bi to funkcioniralo, to su velik izazov', rekla je Eremut Erceg.