Pčele gladne i nervozne, pčelari još više

U cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj zbog kiše su propale najizdašnije pčelinje paše. One bagrema i kestena. Zbog vlage - u pčelinjacima se pojavljuju gljivična oboljenja zbog kojih propadaju ličinke pčela. Usto, kišno proljeće potiče pčele na rojenje pa je pčelinjih zajednica više no ikad. A meda nema, onog domaćeg najzastupljenijeg od bagrema, bit će proizvedena tek četvrtina od očekivanih količina.

Nervozne pčele, a pčelari još više. Gledaju olovno nebo iz kojega kiša danima lije.

- Treba im sunca da se ugriju, sada su pčele stisnute unutra, tu su sad zajednice prepune legala i sasvim normalno tijesno im je nervozne su, rekao je Ivica Targuš, Udruga pčelara "Zlatna dolina".

A od sunca - ni tračka. I to baš onda kada su kontinentalnim pčelarima najvažnije ispaše. One bagrema i kestena.

- Bagremova paša je u kontinentalnoj Hrvatskoj i ovdje u Slavoniji 80 posto bruto prihoda meda u pčelinjacima. Ove godine bagrema sposobni pčelari eventualno mogu skupiti 10 do 20 posto, naglašava Željko Balen, povjerenik pašnog reda Požeška kotlina.

Za mnoge od njih to je jednako katastrofi. A kad je gladna pčelarska godina poput ove - caruje uvoz. Uz to, milosti nemaju ni otkupljivači koji ruše cijene domaćeg meda.

- Sada su već počeli skidati - suncokret na 14 do 15 kuna, bagrem je 28 do 29, a sada je pao na 25 kuna, govori Targuš.

Vlagu ne vole pčele, ali vole gljivice. Pa pčelare muči i bolest vapnenog legla. Zato je tu struka.

- Tu se ne da ništa promijeniti osim promijeniti maticu i to iz druge zajednice koja ima dobru genetiku, ističe Darko Mitrić, Udruga pčelara "Zlatna dolina".

Zbog teške situacije tražit će pčelari da se proglasi elementarna nepogoda, ali i pomoć države koja pokušava srediti stanje u ovom sektoru. Ovakva staklenka i markica jedan je od načina brendiranja domaćeg meda koji je po kakvoći u samom europskom vrhu.