Petašima na nacionalnim ispitima matematika malo lakša od hrvatskog

Petaši, koji su lani u listopadu pisali nacionalne ispite u 81 eksperimentalnoj školi, najviše su poteškoća imali s hrvatskim jezikom, a općenito pokazuju srednju razinu znanja - pokazuju rezultati predstavljeni u petak na konferenciji za novinare NCVVO-a.

Nacionalne ispite od 10. do 12. listopada pisalo je oko 3960 učenika, i to iz matematike, hrvatskog jezika te prirode i društva, gradivo od prvog do četvrtog razreda.

Rezultati koji su poslani školama upućuju na to da većina učenika u predmetnu nastavu dolazi iz razredne nastave sa znanjima srednje razine, a najviše poteškoća imali su u pisanju hrvatskog jezika, rekao je na konferenciji za novinare ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović. Nešto teži im je, kaže, bio ispit iz hrvatskog nego iz matematike.

Rezultati nisu brojčani već postoje četiri razine - napredna, srednja, osnovna razina i ispod osnovne razine. U terminima pada i prolaza, "osnovna razina" predstavlja prolaz, odnosno "ispod osnovne razine" predstavlja pad.

Tako je hrvatski jezik ispod osnovne razine napisalo 6,6 posto učenika, na osnovnoj razini 41,3 posto, na srednjoj razini 46,9 posto, a na naprednoj 5,2 posto.

Matematiku je "palo" 2,9 posto učenika, na osnovnoj razini napisalo ju je 39,6 posto, na srednjoj razini 51,5 posto, a na naprednoj razini 6 posto.

Prirodu i društvo ispod osnovne razine napisalo je 3,8 posto učenika, njih 38,6 posto napisalo ju je na osnovnoj razini, 52,2 posto na srednjoj razini, a 5,4 posto na naprednoj razini.

Filipović je komentirao da su rezultati pokazali da neovisno o sredini djeca imaju podjednake mogućnosti i postignuća te demistificiraju percepcije o dobroj i manje dobroj školi.

Istaknuo je i da nije objektivno uspoređivati zaključne ocjene učenika četvrtog razreda i rezultata nacionalnog ispita zato što su zaključne ocjene rezultat provjere postignuća koje učiteljice čine nekoliko puta tijekom nastavne godine, a ovdje je rezultat četiri godine njihovih postignuća.

- Nije realno očekivati da rezultati budu identični, ali mogu poslati određene poruke, naglasio je.

Ćurković: Mnogo učenika ne zna odgovoriti na postavljenu temu

Natalija Ćurković iz Odjela za istraživanja NCVVO-a rekla je da su iz hrvatskog učenici pisali dva dijela ispita, među kojima je bio i ispit pisanja u kojem su pisali sastavak, odnosno izvještaj o nekom događaju.

- Rezultati pokazuju da puno učenika ne zna odgovoriti na postavljenu temu. Oni svi o nečemu pišu, ali ne pišu o onome što ih se zapravo pitalo. Tu su učenici najviše gubili bodove, dodala je.

Kad je riječ o matematici, uočili su da su zadaci iz nižih razreda jako dobro riješeni. "Nismo uočili da bi bilo izrazitih deficita. Ono što se učilo u prvom i drugom razredu, to su im bili jako lagani zadaci, kaže Ćurković.

- Isto su, dodaje, uspjeli detektirati što bi svi morali znati i to su baš ti zadaci zbrajanja, oduzimanja, dijeljenja i množenja i većina učenika je te osnove savladala.

Ove će godine od 6. do 10. ožujka nacionalne ispite iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva pisati učenici četvrtog razreda u 81 eksperimentalnoj školi. Filipović je komentirao da će ispiti za četvrte razrede biti u isporuci prije 6. ožujka i da ide sve kako je planirano te su u tisku.

Nacionalne ispite pisat će i učenici osmog razreda u svim osnovnim školama od 13. do 31. ožujka, a ravnatelj NCVVO-a istaknuo je da je to mnogo zahtjevniji posao jer je riječ o 320.000 nacionalnih ispita za oko 40.000 osmaša u 923 škole koji ispite pišu iz osam predmeta.

- Za usporedbu, to je triput više nego na državnoj maturi, rekao je Filipović.

Naglasio je i da neće raditi probleme učenicima koji zbog opravdanog razloga ne pristupe ispitima, a neće ih morati ni naknadno pisati.