Petek o smeću: Nažalost, nemamo jasan plan, što i kako dalje

Iza nas je tjedan u kojem se nekoliko dana nije odvozilo smeće, prosvjedovali su radnici Čistoće tražeći povratak na posao svojih otpuštenih kolega, ali i poboljšani su radni uvjeti i plaće. Neki su njihovi uvjeti ispunjeni, o ostalima će se razgovarati sljedeći tjedan. Hoće li sve to u konačnici pokriti građani putem skupljih računa te što misle o gospodarenju otpadom i upravljanju glavnim gradom, o tome su jutros u Studiju 4 govorili Slaven Dobrović iz Domovinskog pokreta i Renato Petek iz SDP-a.

Petek se nada dugoročnijem rješenju.

- Vjerujem da se nadaju i Zagrepčani, a nadaju se i radnici. Ovakva situacija nikome ne koristi. Ono što se dogodilo bio je jedan kolektivan spontani bunt Čistoće, a razlozi prosvjeda su višeslojni. Od odnosa radnika i sindikata, gdje su sindikati uputili poruku da nisu baš zadovoljni kako ih zastupaju, do odnosa Uprave Holdinga i gradske vlasti prema radnicima i sindikatima pa do cijele situacije kad govorimo o gospodarenju otpadom - što imamo u gradu, što nemamo, imamo li plan. Ali, nažalost, nemamo jasan plan, što i kako dalje. Zbog toga su i građani nestrpljivi jer ne vide pred sobom neko rješenje u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju. Iz te pozicije sam ja istupao, cijelu prošlu godinu, više puta pozivao gradonačelnika da pokrenemo izradu novog, ambicioznijeg plana gospodarenja otpadom za Grad Zagreb, odnosno da izmijenimo postojeći, rekao je.

- Gradonačelnik je čuo to, glasali smo o tome, svi smo prihvatili da bismo trebali otvoriti tu temu. Ona je izuzetno važna jer se reflektira na ove svakodnevne aktivnosti. A, evo, ova situacija je kulminirala između Uprave i radnika Čistoće, odnosno voditelja podružnice Čistoće, gospodina Vića, čini mi se zbog nepovjerenja koje je narušeno, odnosno loše komunikacije koja je bila prema radnicima, ali i isključivosti, poneke prijetnje, koje su dobivali, što sigurno nije dobra poruka. Sve do trenutka dok gradonačelnik sam nije sišao među radnike i ponudio im istu stvar koju je nudila i Uprava tri dana tijekom štrajka. I oni su to prihvatili. Zato što je došla nova osoba koja nema s njima relaciju koja je bila narušena u to trenutku, ali je opet dugoročni problem što mi nemamo plan kako riješiti ni odvoz otpad ni kuda poslije s otpadom, koji je tijek otpada. I sve to skupa Zagrepčane dovodi u situaciju gdje svakodnevno vidimo da ne funkcionira sustav, da se smeće ne odvozi, a onda je naravno problem da iz toga proizlazi nestrpljivost, naglasio je Petek.

Dobrović smatra da se za Tomaševića držalo da zna što i kako promijeniti u sustavu koji je vapio za promjenama. 

- Dakle, nakon gospodarenja otpadom u prošloj upravi - silna potreba za promjenama. I što smo dobili? Praktički ništa. A ustvari se pojačala jedna velika greška, a to je da se otpad prikuplja bez infrastrukture. Rezultat je loš. Osim što je to loš ekološki rezultat zbog toga što se ne reciklira jer za to nema uvjeta, to je loš gospodarski rezultat, ekonomski rezultat te se troškovi povećavaju. Na koncu, to stvara jednu klimu gdje mi ne znamo što radimo, zašto to radimo. Držimo se principa za koje nisu postavljeni nužni uvjeti i to je jedna situacija koja kulminira. Dakle, ovo je bila jedna akutna kriza, međutim ovaj performans i sve ovo što je kao malo izglađeno nipošto nije izlazak iz krize. Izlazak iz krize bi bio da gradska uprava napravi oštar zaokret i konačno pogleda što može napraviti da u kratkom roku zaokruži sustav. Dakle, ne možete prikupljati biorazgradivi otpad ako nemate kamo s njim. Mi sad o tom biootpadu ne pričamo zato što je hladno. Temperature su niske pa se ne osjeti miris. Ali doći će vrlo brzo. Ne možete odvojeno prikupljati plastiku, pojačano, a da nemate sortirnicu. Pazite, tamo je bila i građevinska dozvola koja je istekla, koju su mogli obnoviti. S tom sortirnicom koja košta relativno malo, odnosno može se isplatiti za nekoliko godina, i koju možete u 6 mjeseci pustiti u rad, s njom rješavate ovaj problem. I onda uspostavljate sustav koji ima svoje principe, ima svoje ciljeve, međutim ima i sredstva i metode kako do njih doći. I onda se svi ponašamo normalno, odnosno opravdavamo naše postupanje i tražimo red. Ide se k tome da se uspostavlja red jer kad ljudi vide red, onda su voljni tako se ponašati. S druge strane, kad ide nered, upitaju - e pa što bih ja sad radio red, smatra Dobrović.