Meta za kibernetičke napade uvijek su kritične infrastrukture, a ako se radi o vojnim kibernetičkim ugrozama ili napadima, onda će to biti nekakva ministarstva ili tijela iz vojne domene.
Doc. Irena Petrijevčanin Vuksanović s Hrvatskog vojnog učilišta "Franjo Tuđman", kojoj je uža specijalnost područje kibernetičke sigurnosti, u emisiji "Studio 4" kazala je da je u današnjem svijetu sve vezano za internet i tehnologije.
Dodala je da onog trenutka kada smo umreženi, onda smo i ranjivi.
- Nema višeg
konvencionalno ratovanja ni u vojnom ni u obavještajnom smislu. U tom pogledu svi smo izloženi kibernetičkim napadima, poručila.
Petrijevčanin Vuksanović napominje da je kibernetičko područje sve ono što je na internetu i svi smo dio toga kibernetičkog područja. Naglasila je da ako se govori o pojedincimaa onda su svi naši podaci, bilo bankovni, zdravstveni ili čak passwordi izloženi, a ako govorimo o vojnom području djelovanja, 2016. je NATO uveo terminologiju osim zraka, svemira i zemlje i kibernetički termin, termin zaštite kibernetičkog prostora, rekla je.
Meta za kibernetičke napade uvijek su kritične infrastrukture, a ako se radi o vojnim kibernetičkim ugrozama ili napadimaa onda će to biti nekakva ministarstva ili tijela iz vojne domene.
Dodala je da vojni sektor usko surađuje s civilnim sektorom. Petrijevčanin Vuksanović je rekla da Hrvatska još nije interesantna kao neke svjetske sile, ali imamo sve zaštitne mehanizme koji su na razini Europske unije jer participiramo u svim direktivama i tijelima od 2013.
Naglasila je da Hrvatska napadačima može biti interesantna jer je predsjedala Europskom unijom, članica smo NATO-a, interesantni možemo biti i geopolitički zbog energetskog sektora.
- Prostor jugoistočne Europe uvijek je obavještajno jako dinamičan i interesantan, dodala je stručnjakinja Petrijevčanin Vuksanović.
Naglasila je da se preko Hrvatske lome različiti geopolitički i energetski interesi. Istaknula je da neke
obavještajne agencije svojim paraobavještajnim djelovanjem mogu utjecati čak i na izborne procese.
Naglasila je da nema informacije
koliko je SOA učinkovita, te da takve informacije imaju nalogodavatelji SOA-e.
- Njih treba pitati je li SOA dovoljno učinkovita, ako budu htjeli odgovoriti na takvo pitanje, poručila je.
Više o radu SOA-e pogledajte u prilogu.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!