14:00 / 07.04.2022.

Autor: M.Š./Hina/HRT

Petrov upozorio na velik disbalans troškova zdravstva i uspješnosti liječenja

Božo Petrov

Božo Petrov

Foto: Emica Elvedji / PIXSELL

Predsjednik Mosta Božo Petrov na Svjetski dan zdravlja upozorio je u četvrtak na ogroman disbalans između uloženog novca u zdravstveni sustav i učinka liječenja, jer su troškovi svake godine sve veći pa je tako u 2020. potrošeno 10 posto više nego ranijih godina.

Prema podacima HALMED-a to je 850 milijuna kuna više nego prethodne godine, a slično očekujemo i za 2021., rekao je Petrov na konferenciji za novinare, upozorivši kako su rezultati liječenja isti, neznatno bolji ili čak lošiji.

- Najviše se novca troši na liječenje zloćudnih i autoimunih bolesti, rekao je Petrov. Nedovoljno se ulaže u javnozdravstvene preventivne preglede koji omogućavaju rano otkrivanje bolesti kako bi se primjereno liječila.

Podsjetio je kako se za liječenje komplikacija uzrokovanih dijabetesom troši dvije milijarde kuna godišnje, a za liječenje osnovne bolesti pola milijarde kuna. Rješenje vidi u boljoj provedbi preventivnih javnozdravstvenih programa, koji su nedovoljno učinkoviti.

Kontinuirani porast potrošnje lijekova i liječenja komplikacija bilježi se kod dijabetesa, odnosno šećerne bolesti. Upozorio je kako je za lijekove za liječenje povišenog krvnog tlaka potrošeno najviše sredstava kad je riječ o pojedinačnoj kategoriji bolesti i lijekova za liječenje tih bolesti.

Voditelj Mostovog Savjeta za zdravstvo Ivan Bekavac istaknuo je kako bismo mogli znatno više uštedjeti kada bi se više novca namijenilo troškovima prevencije bolesti po uzoru na zapadnoeuropske zemlje.

Ušteda na troškovima liječenja te potreba iznalaženja dodatnih sredstava za prevenciju bolesti i promociju zdravog života traži financijsku konsolidaciju zdravstvenog sustava. 

- Most drži kako je potrebno utvrditi ekonomske cijene zdravstvene zaštite, postaviti održive ekonomske temelje poslovanja zdravstvenih ustanova te smanjiti cijene i povećati dostupnost lijekova na tržištu, rekao je.  

Povećanjem prihodne strane i smanjenjem rashodne, treba ostvariti povećanje raspoloživih sredstava od otprilike 4 milijardi kuna godišnje, i to bez podizanja stope obveznog doprinosa na plaću i poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja, smatra Bekavac.

Naglasio je kako treba konačno i kod nas uvesti praksu svih drugih zemalja i prekinuti iz zdravstvenog fonda financirati naknade za bolovanja i rodiljne naknade, za što je samo u 2020. godini izdvojeno oko 2,7 milijardi kuna.

Na rashodnoj strani potrebno je provesti niz mjera kojima je cilj racionalizacija poslovanja cjelokupnog zdravstvenog sustava, poručio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!