Petrović: Što je virus zarazniji, epidemijski val traje kraće

Gotovo dvije i pol godine prošle su otkako se svijet suočio s nezapamćenom pandemijom. Pojava novog koronavirusa promijenila je, gotovo preko noći, milijarde života. Brzim razvojem cjepiva ublažene su posljedice bolesti. Do sada je covid-19 u svijetu odnio gotovo 6 i pol milijuna života, u Hrvatskoj je od posljedica bolesti preminulo više od 16 tisuća ljudi. Pojavila se nedavno i nova zaraza - majmunske boginje. Prenosi se, čini se, ipak mnogo teže od koronavirusa, a ne ostavlja ni toliko teške posljedice.

Liječnica Goranka Petrović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kaže kako se nakon novog vala i porasta broja novozaraženih koronavirusom, brojke ponovno smanjuju.

- Možemo čak reći i da stagnira, ali još nismo na onom silaznom epidemijskom traku vala kojeg toliko želimo. Međutim, udio pozitivnih od ukupno testiranih je još uvijek značajno visok – preko 30 posto, što upućuje da je virus itekako prisutan među nama, rekla je Petrović gostujući u emisiji Studio 4.

Dodaje kako je, osim broja novopozitivnih, u fokusu praćenje stanja u bolnicama. Predviđa se, kaže, kako će u sljedećih 7 do 10 dana broj oboljelih u bolnicama i dalje rasti. Trenutno se broji desetak preminulih od lipnja, a ne isključuje se mogućnost ni da bi use taj broj uskoro mogao udvostručiti.

- Brojevi hospitaliziranih i preminulih uvijek kasne za brojem novozaraženih. Trenutno dominira podvarijanta omikrona, takozvani BA.5 koji je hiper zarazan, i kojeg u cirkulaciji ima oko 80 posto, a slijedi ga podvarijanta BA.4 koja je također prilično zarazna. Što je virus zarazniji, epidemijski val traje kraće, ali je viši, objašnjava Petrović, te dodaje kako su simptomi koji trenutno prevladavaju ipak blaži – curenje iz nosa, glavobolja, povišena temperatura, sinusitis. Slika je slična gripi. Tek je oko 2 do 2 i pol posto zaraženih koji trebaju bolničko liječenje.

Osim gubitka osjeta njuha i okusa koji se kod nekih zadrži i nekoliko mjeseci nakon preboljenja COVID 19, postoje i druge posljedice koje se još uvijek proučavaju.

- Kod dugog post covid-a spektar simptoma je vrlo različit – od ekstremnog umora, poteškoća s disanjem I koncentracijom, pamćenjem. To su sve simptomi za koje se procjenjuje da bi se mogli značajno odraziti na kvalitetu života ljudi i rada, kao i društva općenito, napominje Petrović, te dodaje kako virus ipak postoji tek dvije i pol godine što nije dovoljno za neke konkretne studije o njegovim posljedicama.

Što se tiče situacije s koronavirusom u ostatku Europe i svijetu, nezahvalno je, kaže Petrović, uspoređivati situaciju.

- Oni se razlikuju i po strategiji testiranja, i po cijepnim obuhvatima. Na kraju krajeva, taj virus cirkulira. Na području Europe taj virus obično ide sa sjevera i zapada, prema jugu i istoku. Države poput Danske, Francuske, Njemačke, pa čak i Španjolske i Portugala su već prošle taj BA.5 val, a mi smo na njegovom vrhuncu. Tako je i u svijetu situacija prilično šarolika, dodaje.

Situacija s cijepljenjem u Hrvatskoj lošija je od ostatka Europe. Prvu dozu primilo je preko 2,3 milijuna građana, od čega je kompletno cijepljenje završilo oko 2 milijuna. Dodatnom dozom cijepljeno je svega 28 posto odraslog stanovništva.

- Imamo 68-69 posto cijepljenog odraslog stanovništva, što je nezadovoljavajuće. Imamo velike razlike među županijama – Grad Zagreb Primorsko-goranska županija s 82 posto obuhvata, i onda imamo južnije krajeve sa značajno nižim obuhvatim gdje možemo imati problema na jesen, upozorava Petrović.

Cjepiva za nove varijante virusa još nisu odobrene, kaže, njihovo odobrenje se očekuje krajem kolovoza ili početkom rujna.

- Radi se bivalentnom varijantnom cjepivu koje će imati originalni ‘’Wuhan’ soj i omikron varijantu. Osobe koje spadaju u rizične skupine, napominje ne bi trebale čekati novo cjepivo. Trebali bi se što prije cijepiti, jer treba proći neko vrijeme nakon druge doze da se stvori zaštita, poručuje.

Što se tiče situacije koja nas očekuje na jesen i zimu, kaže kako je cjepivo i dalje najvažniji način borbe protiv virusa, a kakve će varijante tad biti u opticaju teško je predvidjeti. O uvođenju novih epidemioloških mjera, dodaje, još uvijek se ne razmišlja.

- Nije opcija da se vraćamo na početak pandemije kad imamo razvijeno cjepivo i specifične lijekove protiv covida, ističe Petrović.

Za razliku od, do nedavno nepoznatog, koronavirusa, majmunske boginje liječnicima su poznate i otprije, no sada su se počele širiti svijetom.

- Postojale su na području afričkih država, ali sada se intenzivno širi u neendemskim državama s preko 19 tisuća oboljelih. Od toga je 75 posto s područja europskih država. Radi se o relativno blagoj bolesti, koja ne zahtijeva bolničko liječenje. No, zabrinjava način na koji se u kratkom roku proširila. Postoji određena zabrinutost da se to širenje bolesti, koje je do sada relativno ograničeno unutar jedne specifične zajednice, proširi na opću populaciju te dođe do onih koji su osjetljiviji i kod kojih postoji veći rizik za teški oblik bolesti. Kako bi se povećala svjesnost o majmunskim boginjama i poduzelo sve što je potrebno, Svjetska zdravstvena organizaciju ju je proglasila javnozdravstvenom prijetnjom, objašnjava.

Dodaje kako u rijetkim slučajevima ova bolest ipak može imati teške posljedice, te je važno kako se svi upoznaju s njezinim načinom širenja.

- Važno je da ‘msn’ populacija smanji broj spolnih odnosa, čime će znatno smanjiti rizik od zaraze i širenje infekcije dalje, ističe Petrović.

U Hrvatskoj je situacija za sada prilično povoljna, s 11 potvrđenih slučajeva majmunskih boginja.

- Radi se o muškarcima koji su imali spolne odnose s drugim muškarcima. Srećom, radi se o blažim oblicima bolesti, koji nisu zahtijevali bolničko liječenje. Posljednji slučaj otkriven je prije 7 dana, i o njemu se još prikupljaju podaci. Zaraza se širi bliskim fizičkim kontaktom, odnosno spolnim odnosom. Širi se i indirektno putem zaraženih predmeta – kontaminiranih plahti, ručnika, ali može i kapljičnim putem ako su osobe licem u lice kroz duže vremensko razdoblje, zaključuje Petrović.