07:50 / 26.02.2018.

Autor: I.B./HRT

Picula: EU ponovno radi politički napor da spriječi loš razvoj događaja

-

-

Foto: - / -

Gosti emisije U Mreži prvog komentirali su stanje i odnose u regiji.
Šef Europske komisije Jean Claude Juncker upravo ovih dana obilazi države JI Europe kako bi im objasnio strategiju proširenja. Hoće li ta nova strategija EU-a potaknuti države na promijene, a i riješavanje bilateralnih pitanja ili će pojačati otpor prema članstvu u Uniji, kakva je uloga Hrvatske u tom procesu te kako su se zemlje zapadnog balkana ponovno našle u središtu borbe za utjecaj velikih sila.

To su neka od pitanja na koja su pokušali odgovoriti gosti emisije U mreži prvog: politički analitičar prof. Goran Bandov, komentator novinar Jutarnjeg lista Vlado Vurušić te zastupnik u EP-u i šef izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom Tonino Picula koji se javio telefonom iz Bruxellesa.

Picula je objasnio zašto je strategija vjerodostojnog, kredibilnog proširenja uopće donesena. "Ona je zazvučala dosta revolucionarno u odnosu na ono što je predsjednik EK Jean Claude Juncker govoriojoš 2014. On je tada vrlo jasno rekao da se za njegova mandata, u sljedećih pet godina neće dogoditi nikakvo proširenje EU-a, nego će se servisirati tekući pregovori o proširenju. To je izazvalo puno efekata na JI Europe. Naravno mnogima se učinilo da ukoliko nema nekog opipljivog napretka da onda ni ne treba provoditi reforme. Iako treba biti potpuno pošten i reći da je Juncker, govoreći o apstiniranju od proširenja htio prije svega umiriti prije svega države postojeće članice, koje su doista pokazivale veliku skepsu o proširenju i o davanju bilo kakvih ovlasti europskim institucijama. Znamo sami da je posljedica porasta populizma ili antieuropskih stranaka nije nastala iz samoga vakuma. No nakon više od 2/3 mandata shvatilo se da su se gopolitičke okolnosti promijenile i jedan od temeljnih motiva za lansiranje ove strategije i za Junckerovu ideju koju on na neki način popularizira su - sigurnosni problemi. Shvatilo se da ako EU ne popuni svojim utjecajem taj osjetljivi dio Europe, pogotovo nakon izbjegličke krize, da će to učiniti netko drugi. S jedne strane su Rusija, Turska, Kine, Saudijske Arabije", rekao je.

"Europska unija je naprosto morala učiniti nešto da ojača tu temeljnu, političku, sigurnosnu i gospodarsku, infrastrukturu u regiji. Sam Berlinski proces koji se trebao pokazati protetikom cijeloj priči o proširenju očito nije bio dovoljan.  Oko godinu dan do isteka Junckerova mandata imamo i njega osobno kako zagovara novi okvir koji svakako podrazumjeva i uklanjanje bilateralnih prepreka zemalja kandidatkinja. Koliko će to motivirati politička vodstva, vidjet ćemo", istaknuo je. 

"Nakon 15 godina, nakon Solunskog summita, EU ponovno radi politički napor kako bi doista spriječila jedan loš razvoj događaja, odnosno da JI Europe, Balkan postane neka vrsta podkontinenta Europske unije, što bi imalo opasne implikacije na sigurnost cijelokupnog europskog projekta", istaknuo je.

Prof. Bandov je rekao da se Europska unija bavila sobom i svojim oproblemima i nije imala prilike baviti se proširenjem. "EU se potpuno koncentrirala na unutarnji ustroj. EU je, bez obzira na Brexit, ostala atrakativna. Mi vidimo da su sve zemlje koje su ušle u EU profitirale, neke manje, neke više. Najviše su profitirale one koje su bile spremne. Drugi aspekt je micanje od Rusije, Turske, arapskih zemalja i Kine. Kineske investicije koje se događaju u ovom dijelu Europe su od gospodarskog, ali ne i političkog značenja. Želju za ulaskom u EU nemaju sve zemlje jednako, svi građani jednako. Plašim se da političke elite tih zemalja, zapravo ne žele ulazak. Jer taj proces ulaska od vas očekuje i vladavinu prava, stvarnu borbu protiv korupcije, neovisnost medija. Čini mi se da cijeli niz lidera i tih zemalja to ne želi", rekao je.

Vurušić je komentirao put Srbije prema EU. "Srbija, odnosno predsjednik Vučić koji vuče sve konce u Srbiji - nekako vidi jednu rizičnu političku igru. Još uvijek sjedi na dva stolca. Stalno lavira između Rusije i EU-a. Strateški on stalno govori kako je put Srbije - Europa i članstvo u EU. S druge strane stalno šalje i signale Rusiji da je ona najveći saveznik Srbije, najveći zaštitnik. Zemlja na koju se oni jako oslanjaju upravo zbog problema Kosova. Rusija je rekla da nikad neće priznati Kosovo. Mislim da je 2018. ključna za Srbiju jer se i EU-u i Rusiji žuri. EU ima jasnu strategiju da Rusiju potpuno istisne iz Europe. Crna Gora je stalno u previranju od kad je Milo Đukanović okrenuo leđa Slobodanu Miloševiću. Tamo su svaki izbori ključni i povijesni", istaknuo je.  

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!