17:48 / 15.11.2021.

Autor: Studio 4/IMS/HRT/J.L.

Pirnat Dragičević: Djeca imaju pravo na oba roditelja

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević

Foto: Studio 4 / HTV

Dobrobit djece pokazatelj je stanje društva u kojem ona žive, bila bi to temeljna poruka u mjesecu posvećenom pravima djece. Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević rekla je 20. studenog Međunarodni dan dječjih prava, kada je UN prije 32 godine donio Konvenciju o pravima djeteta. Hrvatska je ratificiranjem te konvencije prihvatila obveze i odgovornosti i dala obećanje djeci o pravnim mehanizmima za ostvarivanje njihove zaštite i prava. Dan 19. studeni je Svjetski dan prevencije zlostavljanja djece. Njome se posebno ističe razvoj svjesnosti o tome da ne može biti i nema opravdanja za bilo koji oblik nasilja nad djecom i da se svako može spriječiti. Središnja tema je prevencija seksualnog zlostavljanja djece, a 18. studenog je Europski dan zaštite djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja. Ovaj je mjesec prigoda da se razmotri koje su zadaće ostvarene, kazala je u Studiju 4.

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević rekla je da je prema indikatoru dječje dobrobiti, koji pokazuje koliko se štite prava, Hrvatska znatno napredovala po svijesti o pravima djece, ali je daleko od ostvarivanja cilja - da svako dijete ima jednaka prava.

Kaže da zabrinjava izostanak djelotvornih odgovora institucija u slučaju, npr. brakorazvodnih parnica. Najčešće su pritužbe koje ukazuju na neslaganje u organizaciji djetetova života nakon prekida obiteljske situacije ili razvoda braka i druge nepovoljne prilike u kojima dijete odrasta. 

- No, nemamo pravovremenu reakciju institucija, a ponekad je zakašnjela ili neadekvatna, dodala je u Studiju 4.

Komentirajući oduzimanje djeteta jednom roditelju i predaja skrbništva drugom roditelju, rekla je da je izuzetno važno uzeti u obzir volju i mišljenje djeteta, razmotriti ga u skladu s djetetovom dobi i potencijalima.  

- Teške su to odluke, suci imaju izuzetno težak posao, ali važno je da se odnose profesionalno, da se uzmu u obzir svi podaci, ali i da se odluke donose i pravovremeno. Neizvjesnost u životu djeteta je njegov veliki neprijatelj. Djeca imaju pravo odrastati u okružju koje je mirno, rekla je. 

Na konstataciju da se dijete godinama ne pita s kime želi biti te na pitanje kako je moguće da u nekim slučajevima roditelj ne može godinama dobiti informaciju gdje je dijete službeno prijavljeno, kazala je da svi moraju voditi računa o njegovom najboljem interesu.

- Mišljenje i glas djeteta ne čuje se dovoljno i ne uzima se u obzir. Svi zakonski propisi kažu da u svim postupcima koji se odnose na dijete i odluke o djetetu moraju biti žurni, to se nigdje ne poštuje. Ne znam koji bi to bili jaki razlozi da se informacija o tome gdje se dijete nalazi ne da drugom roditelju, osim ako ne postoje neke sudske odluke, mjere i zabrane, rekla je. 

Važno je, kazala je, da svako dijete ima pravo na oba roditelja, a oni imaju pravo i odgovornost skrbiti o djetetu.

- Izjednačen je pojam očinstva i materinstva, a kroz Obiteljski zakon i duge propise propisani su razlozi za oduzimanje prava skrbništva. 

Socijalne službe i sudovi nerijetko donose rješenje po kojem skrbništvo pripadne jednom roditelju, a s drugim će se vidjeti po dogovoru, no do dogovora rijetko dođe. Često se partneri tako kažnjavaju.

- Najbolje je za dijete da se roditelji dogovore, neki ne uspijevaju, neki roditelji na određeni način ne vide najbolji interes djeteta. Važno je takvim roditeljima pružiti savjetovanje i pojasniti im zašto je važno imati dijete u fokusu, a ako se niti tada ne postigne dogovor, onda država treba odrediti na koji će način biti održavani kontakti s drugim roditeljem, pojasnila je. 

Na pitanje koliko je položaj djece u obrazovanju ugrožen epidemiološkim mjerama, rekla je da je važno da se nastava odvija uživo.

Ustvrdila je da su djeca pokazala kroz pandemiju visoki stupanj odgovornosti, bez obzira na neizvjesnost i opterećenje, a odrasli moraju djeci biti potpora i preuzeti i dodatnu odgovornost kroz procjepljivanje, kako bi zaštitili djecu.

Očekuje da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, uz zapošljavanje dodatnih djelatnika u sustavu, poboljšanje uvjeta rada i dodatnu superviziju i edukaciju, pozitivno odraziti i na položaj djece.

Komentirala je i porast nasilja nad djecom.

- Dugotrajna pandemija i potres dodijeli su nove zabrinutosti i strahove kod odraslih. Postoje neke situacije koje se ne mogu predvidjeti, ali neka nasilna ponašanja prema djeci u obitelji često se mogu uočiti i važno je da se pravovremeno uoče te prijave, da se pokrenu institucije koje dijete mogu zaštititi. Na žalost, obiteljsko nasilje u pandemiji povećano je u velikom postotku, ističe.

Istaknula je važnost prevencije nasilja među i nad djecom, a veliki preventivni potencijal imaju upravo škole. Osobito je istaknula problem online nasilja.

- I odraslima je ponekad potrebna pomoć u roditeljskim vještinama, podrška, savjetodavni rad, napomenula je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!