Dvojica hrvatskih pomoraca među brojnima su koji su se našli u središtu krize u Hormuškom tjesnacu, nakon što je iranska vojska zaplijenila brodove koji su pokušali proći blokirani prolaz. Iako su, prema dostupnim informacijama, dobro, njihova sudbina ovisi o političkom raspletu i statusu broda na kojem se nalaze.
Urednik portala Morski.hr Jurica Gašpar pojašnjava kako je riječ o kolateralnim žrtvama geopolitičkog sukoba, ali i upozorava na širu sliku – nesigurnost plovidbe, moguće presedane u naplati prolaza i promjene globalnih pomorskih ruta.
– Naši pomorci su kolateralna žrtva ove situacije. Međutim, važno je naglasiti da se ovo ne može usporediti s piratima koji otimaju brodove radi otkupnine. Ovdje se radi o političkom načinu pokazivanja moći i otpora prema američkoj strani. Zbog toga vjerujem da će pomorci biti relativno brzo pušteni, iako je pitanje što će biti s brodom, rekao je.
Gašpar upozorava da je percepcija situacije u javnosti često iskrivljena.
– Pojedinačni incidenti brzo dolaze u medije i stvara se dojam da je stanje puno gore nego što jest. Ljudi u Dubaiju i drugim dijelovima regije normalno žive. Pomorci s kojima smo razgovarali ne osjećaju se toliko nesigurno koliko – neizvjesno. To je ključna razlika, kazao je.
Dodaje kako ni opskrba brodova zasad nije problem. Čak i kruzeri, koji su logistički zahtjevniji, funkcioniraju bez većih poteškoća. Problem je prije svega to što nema jasnoće što slijedi, kaže.
Brod se ne može napustiti
– Brod se ne može ostaviti bez nadzora. On je i sigurnosni i materijalni objekt, ali i obveza prema međunarodnom pravu mora. Osim toga, postoji i snažan kodeks među pomorcima – oni ne napuštaju jedni druge. Čak i kad bi se takva odluka donijela, postavlja se pitanje: tko ide, a tko ostaje?, pojašnjava Gašpar.
Dodaje kako plovidba kroz Hormuški tjesnac nosi ozbiljne rizike i kaže: "Riječ je o ratnom stanju. Kada ste u takvoj situaciji, slušate vojsku koja kontrolira područje – bilo američku ili iransku. U suprotnom riskirate napad, što se već događalo. Osim toga, postoje i mine za koje se ne zna gdje su točno postavljene, što dodatno povećava opasnost".
Plaćanje prolaza kao realna opcija
Zbog visokog rizika, neke kompanije odlučuju se na pragmatično rješenje - "
radije plaćaju prolaz nego da riskiraju. Cijene nisu javne i vjerojatno ovise o političkim odnosima s Iranom, a ne samo o veličini broda ili teretu".
Gašpar upozorava i na mogući presedan: "Postoji realna mogućnost da se uspostavi model sličan povijesnim primjerima, gdje se plaćao "porez“ za siguran prolazak. Ako se to dogodi u Hormuzu, to bi mogao biti presedan s velikim posljedicama za međunarodno pravo mora".
Pomorski promet i dalje ostaje ključan i najisplativiji oblik transporta, no kriza u Hormuškom tjesnacu otvara prostor za razvoj alternativnih ruta, poput sjeverne rute kroz Rusiju i kopnenih pravaca na Bliskom istoku, smatra. Dodaje kako interes za pomorski posao i dalje postoji, ali razlike u plaćama u odnosu na rad na kopnu znatno su manje nego prije, što mijenja odluke pomoraca.