Vlada: Nema potrebe dizati cijenu vode; Izmjene zakona o trgovini

01.12.2022.

Zadnja izmjena 14:52

Autor: I.Z./HRT

Andrej Plenković

Andrej Plenković

Foto: HTV / HRT

Predsjednik Vlade Andrej Plenković na početku sjednice Vlade komentira aktualne događaje. Istaknuo je zadovoljstvo skorašnjim ulaskom Hrvatske u šengenski prostor pogotovo nakon posjeta saveznog kancelara Republike Austrije Karla Nehammera s kojim je, kao i predsjednikom vlade Savezne države Bavarske Markusom Söderom, obišao LNG terminal u Omišlju na Krku prošloga tjedna.

Plenković o proračunu: Pokazali smo sluh i prepoznavanje dobrih inicijativa

Hrvatski predsjednik Vlade osvrnuo se i na nove podatke DZS-a o rastu BDP-a u trećem tromjesečju od 5,2 posto.

- To je među najvećim postocima među zemljama EU-a. Sigurni smo da će doprinos i četvrtog kvartala biti solidan, poručio je.

Plenković je čestitao ministru financija Marku Primorcu na radu vezanom uz proračun, koji je i prihvaćen u Saboru prije nekoliko dana.

- Prihvatili smo i amandmane oporbe te smo pokazali sluh i prepoznavanje dobrih inicijativa, istaknuo je.

U pregledu svojih i Vladinih aktivnosti Plenković je podsjetio i na sastanak članova Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HNB). Rekao je da su im predstavili Vladine mjere pomoći, a predstavnici HBK izvijestili su o aktivnostima koje provodi Hrvatski Caritas u zajedništvu s biskupijskim i župnim Caritasima u pomaganju najpotrebitijima.

- Da, socijalnoj koheziji, ne socijalnoj frakturi, naglasio je.

"Vlada odgađa primjenu važne uredbe, nema potrebe za dizanjem cijena vode"

Zahvalio je i potpredsjedniku Vlade Tomi Medvedu i ministru Ivanu Paladini na organizaciji posjeta Banovini. Plenković je kazao da je Vlada zadovoljna nekonstrukcijskom obnovom.

- Svjesni smo da su nužna ubrzanja kod izgradnje zamjenskih kuća, poručio je Plenković.

Hrvatski predsjednik Vlade rekao je da će na današnjoj sjednici biti iznesen niz važnih zakonskih prijedloga. Među njma i odgoda primjene Uredbe za korištenje voda, čime će se omogućiti svim lokalnim jedinicama da nema potrebe za povećanjem cijene vode, osobito u velikih gradovima kao što su Zagreb i Split.

Dodao je kako je to na tragu politike kojom se udar na građane drži na minimalnoj razini. 

O radu nedjeljom: Radimo dobar balans

Plenković je zahvalio i ministrici turizma i sporta Nikolini Brnjac, kao i predsjedniku Hrvatske turističke zajednice Kristjanu Staničiću na tridesetoj obljetnici HTZ-a, koja je u protekla tri desetljeća učinila velike iskorake na promociji Hrvatske, što se tiče kulturne baštine, ali i sporta.

Plenković se osvrnuo i na dva međusobno povezana zakona – Zakon o radu i Zakon o trgovini. Kazao je kako će se nakon javnog savjetovanja, zakon uputiti u prvo čitanje u Hrvatski sabor.

- Želimo reguliranjem rada nedjeljom omogućiti radnicima da mogu nedjelju provesti sa svojim najmilijima, obiteljima. Uzeli smo u obzir niz elemenata i model koji se predlaže baziran je na nekim sličnim modelima u drugim zemljama, ali primjeren Hrvatskoj s obzirom na to da smo zemlja koja je izrazito vezana i za usluge, osobito za turizam, poručio je.

Naglasio je da je napravljen model od šesnaest radnih nedjelja.

- Tako radimo dobar balans i mogućnost da se s ovakvim reguliranjem učini nedjelja danom za obitelj i okupljanje, a istodobno i da one trgovine koje su u sezoni ili u velikim gradovima mogu rasporediti svoje vrijeme. Povećamo i iznos cijene rada nedjeljom za pedeset posto. To je bit i sukus ovih prijedloga, rekao je.

Plenković je najavio i drugi krug izmjena Zakona o radu. Komentirao je i izmjenu Zakona o obrazovanju u sklopu kojeg će više od tristo tisuća hrvatskih učenika imati besplatan obrok u školi.

- Kako smo i najavili, osiguravamo besplatni školski obrok za sve učenike osnovnih škola. Ovom mjerom izbjegavamo da više nijedno dijete ne bude gladno u hrvatskim školama. Ova važna mjera zahtijevat će oko 544 milijuna kuna godišnje. Želimo spriječiti stvaranje razlika među djecom, istaknuo je Plenković. 

Vlada: 16 radnih nedjelja po izboru trgovca

Vlada je na današnjoj predstavila prijedlog izmjena zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja tijekom godine kojima bi radili.

Izmjenama se predlaže da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac, raspolažući maksimalnim iznosom fonda od 90 sati koje raspoređuje u razdobljima od ponedjeljka do subote te da prodajni objekti nedjeljom i blagdanima budu pretežito zatvoreni.

Prijedlog zakona predviđa 16 nedjelja u godini koje su radne, a kojim će nedjeljama prodajni objekti biti otvoreni odredio bi sam trgovac u skladu sa svojih potrebama, sezonalnosti, mikrolokacijom i drugim faktorima koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje.

U tjednu u kojem trgovac odredi radnu nedjelju, u trajanju do 90 sati dodaje se još 15 sati, ukupno 105 sati, koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka do nedjelje.

Izmjenama Zakona o radu, koje također predlaže vlada, rad nedjeljom morao bi se po satu platiti 50 posto više nego običnim radnim danom.

Prema predloženim izmjenama, iznimno bi nedjeljom i blagdanima mogli raditi prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni dio "željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima."

Također, zabrana rada nedjeljom i blagdanom ne odnosi se na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

Prema prijedlogu zakona, distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica kao i specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda, bit će otvorene nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 do 13 sati.

Ministar gospodarstva Davor Filipović rekao je kako istraživanja pokazuju da dvije trećine građana podržavaju vladine prijedloge te da su oni i dio vladina programa rada.

Filipović: Pozivam sve one koji su najavili da će poskupiti vodu za građane da od toga odustanu

Vlada je danas na godinu dana odgodila primjenu Uredbe o visini naknade za korištenje voda, s namjerom da spriječi najavljena poskupljenja vode za građane i gospodarstvo, te pozvala one koji su najavili poskupljenja vode da od toga odustanu.

Kako je objasnio ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, Uredba o visini naknade za korištenje voda trebala je stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine, a kad bi se to dogodilo visinu naknade vodovodi bi plaćali prema zahvaćenoj, a ne isporučenoj količini vode, što bi moglo uzrokovati povećanje cijene vode građanima i poduzetnicima.

Vlada je stoga odgodila početak primjene uredbe na 1. siječnja 2024. godine, kako bi se, kako je rekao "zaštitio standard građana i kako se ne bi dogodila neka najavljena poskupljenja".

- Pozivam sve one koji su najavili da će poskupiti vodu za građane da od toga odustanu, a i one koji su namjeravali to napraviti da to ne rade, sve kako bismo zajedno štitili standard građana i pomogli im da što lakše prebrode krizu, rekao je Filipović.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ja pak ovaj tjedan komentirao najavljeno poskupljenje vode u Zagrebu za 20 posto, istaknuvši da je korekcija cijena neizbježna, no da se u to išlo tek nakon što su napravljene sve moguće interne uštede.

- Imamo operativne gubitke u poslovanju, a u ovom poskupljenju vode od oko 20 posto, tri četvrtine od toga će ići u investicije, istaknuo je Tomašević podsjetivši da u vodovodnoj mreži ima 3500 kilometara cijevi za vodoopskrbu, iz kojih curi 50 posto vode.

Tomašević je kao razlog za poskupljenje naveo i danas izmijenjenu uredbu, prema kojoj bi Grad plaćao i vodu izgubljenu u cijevima:

- Dodatan razlog poskupljenja je i činjenica da s novim zakonom od 1. siječnja trošak izgubljene vode u cijevima pada na teret poduzeća Vodovod i odvodnja (ViO) jer se voda naplaćuje prema zahvaćenoj, a ne isporučenoj vodi. To je dodatni trošak za tu tvrtku za oko 50 milijuna kuna godišnje, rekao je.

- Zagreb je i dalje među najjeftinijim većim građanima po fiksnoj naknadi, a kada gledamo po varijabilnoj cijeni odnosno po kubiku, bio bi najjeftiniji da nema pročistač, kojeg će i drugi gradovi morati izgraditi i prema tome korigirati cijenu, dodatno je argumentirao Tomašević. 

Besplatni obrok osnovnoškolcima

Kako bi svi osnovnoškolci ubuduće imali besplatni školski obrok, odnosno kako bi se mogao financirati ili sufinancirati iz državnoga proračuna, Vlada je sa današnje sjednice u hitnu saborsku proceduru uputila dopunu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Program komasacije; sredstva za Državnu ergelu Lipik

Programom komasacije poljoprivrednog zemljišta za razdoblje 2022.-2026. predviđeno je da se komasacija provede na površini od najmanje 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, a sam je program vrijedan 300 milijuna kuna, istaknuto je na sjednici Vlade.

Okvirni iznos potreban za provedbu programa je 300 milijuna kuna (39,8 milijuna eura), od čega se iz Mehanizma za oporavak i otpornost planira iznos od 250 milijuna kuna (33,2 milijuna eura), a nacionalna sredstva planirana su u iznosu od 50 milijuna kuna (6,6 milijuna eura).

- Program predstavlja efikasniji okvir kojim će se zamijeniti stari, neefikasni alati, pojednostavniti administrativni proces i omogućiti komasacija najmanje 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Prema Programu, postupak komasacije provodit će se u nekoliko glavnih faza. Tako će provedba komasacije započeti utvrđivanjem područja na kojem će se provoditi projekti komasacije. Prikupit će se i analizirati podaci o zemljištu na kojem se planira provedba komasacije kao što su vlasnički status, postojanje stvarnih prava, raspored zemljišta, procjena vrijednosti zemljišta, ažuriranje podataka u katastru i zemljišnim knjigama i slično.

Provedba će također uključivati izmjeru, uređivanje imovinsko-pravnih odnosa, zamjenu ili prodaju zemljišta, predaju posjeda, osnivanje služnosti, izračunavanje vrijednosti zemljišta, gradnju puteva, odvodne mreže i druge gradnje, a provode se upisi u katastar i zemljišne knjige te ostale javne registre, čime završava postupak komasacije, predviđeno je uz ostalo Programom.

Vlada je danas dala suglasnost Ministarstvu poljoprivrede, Državnoj ergeli Đakovo i Lipik za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna za 2023. godinu za plaćanje obveza obveza po Ugovoru o izvođenju radova na izgradnji ergele Lipik, prva faza.

- Ta je odluka korak u realizaciji projekta izgradnje nove ergele Lipik, prve faze vrijedne 20 milijuna kuna, istaknula je ministrica Vučković.

Hitna procedura za dva zakona radi ulaska u schengenski prostor

Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene dvaju zakona radi primjene schengenske pravne stečevine, odnosno kako bi stupanjem na snagu Schengenskog provedbenog sporazuma državna granica Hrvatske s trećim zemljama postala vanjska granica EU-a.

Vlada je Saboru uputila izmjene Zakona o nadzoru državne granice i Zakona o strancima, u kontekstu predstojećeg sastanka Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove koji će se održati za tjedan dana, 8. prosinca, posvećenog donošenju Odluke o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj.

- U slučaju jednoglasne odluke Vijeća idući tjedan, izmjenama dvaju zakona stvaramo zakonske pretpostavke za primjenu schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj tako da od stupanja na snagu Schengenskog provedbenog sporazuma dosadašnja državna granica Hrvatske s trećim zemljama postaje vanjska granica Europske unije, objasnio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Izmjenama Zakona o nadzoru državne granice propisuju se i poslovi granične policije u unutrašnjosti teritorija ( tzv. kompenzacijske mjere), propisuje se da Vlada na prijedlog ministra unutarnjih poslova može donijeti odluku o privremenom ponovnom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama te da o tome obavještava ostale države članice, Europsku komisiju i javnost te podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Propisuju se i obveze zapovjednicima teretnog ili putničkog broda, jahte ili brodice namijenjene razonodi ili sportu koja dolazi iz treće zemlje da su dužni najkraćim uobičajenim plovnim putem uploviti u luku u kojoj se nalazi pomorski granični prijelaz radi obavljanja granične kontrole.

Granična kontrola na cjelokupnom području graničnog prijelaza

- Preciznije se propisuje da se granična kontrola može obaviti na cjelokupnom području graničnog prijelaza, a ne samo na mjestu predviđenom za graničnu kontrolu, kao što su kontrolorske kućice, istaknuo je Božinović.

To znači da bi se procedure provjera kroz baze podataka i uzimanje biometrijskih podataka za budući Entry Exit sustav mogle obavljati i prije kontrolorskih kućica, dok putnici čekaju u redu (u vozilu).

Time bi se postiglo da se istovremeno obradi veći broj putnika i tako omogući bolja protočnost prometa preko graničnog prijelaza.

Izmjenama Zakona o strancima propisuje se da je MUP nacionalna kontakt točka za obavještavanje nadležnih tijela EU o obvezama koje su propisane europskim Uredbama o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanjima putovanja (ETIAS) i o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku, te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica.

Također se propisuje prikupljanje i pohranjivanje biometrijskih podataka za državljane trećih zemalja prilikom podnošenja zahtjeva za vizu te se preciznije propisuje obveza prijevoznicima da putem sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (sustav ETIAS) provjere imaju li putnici - državljani trećih zemalja valjano odobrenje putovanja.

U drugo čitanje upućene izmjene Zakona o osiguranju radničkih tražbina

Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila prijedlog izmjena Zakona o osiguranju radničkih tražbina, a kojima se uz ostalo proširuje pristup zaštite radnicima kojima je radni odnos prestao 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka.

- S obzirom da je u pravilu materijalno-pravna zaštita osigurana ovim zakonom jedina zaštita koju radnici ostvare zbog stečaja poslodavca, izmjenama se predlaže proširiti obuhvat radnika, na način da se omogući pristup zaštiti i onim radnicima kojima je radni odnos prestao 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka, istaknuo je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Inače, time su prihvaćene i primjedbe iznijete u saborskoj raspravi, kao i prijedlog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.

U Sabor konačni prijedlog izmjena ZOR-a

Vlada je uputila u Sabor konačni prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR), u kojem se jasno definira pojam plaće, sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno, povećava satnica za rad nedjeljom i odustaje od mogućnosti da radnik odbije rad nedjeljom.

- Novost je u konačnom prijedlogu zakona da se jasno definira pojam plaće te se predlaže jasna struktura plaće i ostavlja mogućnost da poslodavac dodatke na plaću isplaćuje na način utvrđen posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, rekao je na sjednici Vlade ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Sprječavanje neopravdanog uzastopnog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme

Pri tome se, istaknuo je, povećanje plaće za rad nedjeljom i blagdanom, prekovremeni rad, rad noću i u otežanim uvjetima rada, ne smije obračunati na iznos niži od utvrđene minimalne plaće.

Predlaže se sprječavanje neopravdanog uzastopnog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme te uvođenje novog načina obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju rad na neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone.

Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada, a propisuje se i dodatna zaštita pojedinih kategorija radnika (primarno roditelja djece do osme godine života) u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena i prekovremenog rada.

Uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca (dosad je bilo uz suglasnost), uvodi se pravo na neplaćeni dopust od pet dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva te pravo na odsutnost s posla jedan dan zbog hitnih obiteljskih razloga.

Povećanje satnice za rad nedjeljom ne može biti manje od 50 posto

Propisuje se obveza ugovaranja plaće u bruto iznosu i njezine isplate na transakcijski račun radnika, a jasno se uređuje i novi oblik rada preko digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd.) sa ciljem zaštite takvih radnika.

- Uvodi se i izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika, kaže ministar.

Za rad nedjeljom radnik ima pravo na povećanu plaću, pri čemu povećanje za svaki sat rada ne može biti manje od 50 posto.

Također, uvodi se mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru urede za sebe određena povoljnija materijalna prava.

Potpora proglašenju 1. ožujka Danom podizanja svijesti o endometriozi

Vlada je Hrvatskome saboru predložila da prihvati prijedlog saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb o proglašenju 1. ožujka "Danom podizanja svijesti o endometriozi u Hrvatskoj.

Endometrioza je kronična, progresivna bolest obilježena rastom tkiva nalik na endometrij (sluznicu maternice) izvan šupljine maternice i u svijetu pogađa oko 10 posto žena reproduktivne dobi, odnosno kako se taj postotak prevede na stanovništvo Hrvatske, od endometrioze u njoj boluje oko 90.000 žena.

- Proglašenjem 1. ožujka Danom podizanja svijesti o endometriozi, u Hrvatskoj bi se svake godine upozoravalo na ovaj veliki javnozdravstveni i medicinski problem jedne od najučestalijih dobroćudnih bolesti u Hrvatskoj, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.

Budući da je endometrioza jedan od značajnih uzroka neplodnosti, podizanjem svijesti o ovoj bolesti među pacijenticama i liječnicima poboljšala bi se vjerojatnost pravodobne dijagnostike i liječenja što bi poboljšalo kvalitetu skrbi za reproduktivno zdravlje žena, dodao je ministar.

- Prevencijom, ranim otkrivanjem i pravodobnim liječenjem endometrioze, naglasio je Beroš, povećavamo kvalitetu života pacijenticama, smanjujemo nastajanje komplikacija i posljedica koje mogu ozbiljno ugroziti žena.

Pomoć Caritasu

Temeljem zamolbe Hrvatskog Caritasa Vlada je donijela odluku o jednokratnoj robnoj pomoći iz strateških robnih zaliha kroz donaciju proizvoda za potrebe obiteljima i pojedincima koji žive na rubu egzistencije, ukupne vrijednosti nešto većoj od pet milijuna kuna.

Caritas Zagrebačke nadbiskupije tu će pomoć podijeliti biskupijskim Caritasima te pravoslavnim i islamskim humanitarnim organizacijama.

Riječ je o pomoći u prehrambenim proizvodima (brašno, sir topljeni, mesne konzerve, riblje konzerve, tjestenina, riža, ulje, džem, šećer) za potrebe najsiromašnijih građana.

Vlada je donijela i odluku o raspuštanju Općinskog vijeća Općine Gradina s obzirom na to da je od ukupno 14 vijećnika njih sedam podnijelo ostavke te je Vijeće trajno ostalo bez potrebnog broja članova za rad i donošenje odluka.

Nova predsjednica UV Agencije za obalni linijski promet Marijana Iviček

Vlada je razriješila dosadašnju predsjednicu Upravnog vijeća Agencije za obalni linijski promet Ivonu Anić Miklec, a novom predsjednicom imenovana je Marijana Iviček, kao predstavnica ministarstva nadležnog za poslove pomorstva.

Što se tiče kadrovskih pitanja, na zatvorenom dijelu Vladine sjednice, Luka Čirko imenovan je ravnateljem Uprave za tržište rada i zapošljavanje u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, temeljem provedenog postupka po raspisanom javnom natječaju, na razdoblje od četiri godine.

Marija Knežević Kajari imenovana je glavnom tajnicom Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, temeljem provedenog postupka po javnom raspisanom javnom natječaju, na razdoblje od četiri godine.

Ivan Gojević imenovan je povjerenikom Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova iz nadležnosti Općinskog vijeća Općine Gradina, jer je Općinsko vijeće raspušteno.

Vlada je zaključkom predložila Skupštini društva HŽ Putnički prijevoz d.o.o. izbor Jasne Divić za članicu Nadzornog odbora toga društva, temeljem provedenog postupka za izbor člana Nadzornog odbora, na vrijeme od četiri godine, navodi se u priopćenju.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!