Plenković: Vlada je stala iza građana i institucija u energetskoj krizi

Nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a, premijer Andrej Plenković dao je izjavu za medije.

Osvrnuo se na početak jesenskog zasjedanja Sabora te aktualno prijepodne, istaknuvši da je lijeva oporba nastavila s, kako je rekao, "konstruiranom fikcijom o povijesnom revizionizmu i ustašizaciji Hrvatske, koje nema, ali oni je vide, jer misle od toga na određeni način profitirati". 

- S druge strane neki od aktera na krajnjem desnom spektru idu s drugoga pola i nastoje i izričaj i simbole generalizirati, dopuštati u svim okolnostima. Dakle, sve ono što je suprotno hrvatskim nacionalnim interesima i nije u skladu s našim temeljnim vrednotama. Zato je politika HDZ-a, naših partnera, politika Vlade koju predvodi Hrvatska demokratska zajednica, čvrsto pozicionirana na desnom centru - ispravna, razumna, odgovorna, ja bih rekao, jedina stvarno normalna politika s obzirom na artikulaciju pojedinih pitanja i stavova tijekom jučerašnjeg dana, što su naši sugrađani itekako vidjeli, rekao je.

Istaknuo je i kako je jučer posebno upadalo u oči da oporba ni u jednom trenutku nije postavila ni jedno relevantno pitanje koje se odnosilo na gospodarstvo, socijalni standard građana i pripremu paketa mjera za koji su svi znali da će biti na sjednici Vlade.

- To je deveti paket u proteklih nekoliko godina. Ukupan iznos subvencija koje smo sada dosegnuli sa ovih novih 185 milijuna eura koliko je Vlada osvojila danas, iznosi 8,5 milijardi eura. Hrvatska Vlada snagom hrvatske države, redistribucijskom snagom državnog proračuna, stala je iza hrvatskih građana, iza hrvatskog gospodarstva, iza hrvatskih institucija, i omogućila im da premoste energetsku krizu a da je nisu doživjeli onako kako su je doživjeli građani, a i gospodarstvo mnogih drugih zemalja, istaknuo je Plenković.

Podsjetio je da je prosječna cijena struje po kWh od siječnja 2019. do pred kraj 2021. bila je oko 20 eura.

- U trenutku izbijanja energetske krize, to je kraj 2021. i naravno eskalacija Putinove ruske agresije na Ukrajinu, ta je cijena u jednom trenutku narasla na 338 eura. Dakle, narasla je u jednom kratkom periodu 17 puta. Tko bi bio u stanju financirati te režije? I ta činjenica da se to nije dogodilo, u javnom se prostoru, pa i u prostoru svih nas, percepcijski ignorira jer se nije dogodilo. Teško je razumjeti neku opasnost koju je netko drugi spriječio, a spriječila je hrvatska Vlada, naglasio je premijer, dodajući kako su to učinili da pokažu jedinstvenu ulogu i snagu države u takvim krizama.

- Mi smo našim paketima, proveli cijelu Hrvatsku kroz energetsku krizu, a da Hrvati, suprotno našim preporukama, nisu baš previše štedjeli ni na grijanju, niti su nešto manje koristili klima-uređaje tijekom ljetnih mjeseci. Znate zašto? Zato što smo osigurali sigurnost opskrbe energentima i što smo osigurali pristupačnost cijena, rekao je.

Premijer je poručio je da se Hrvatska, kao i druge članice EU-a, nalazi u fazi postupnog ukidanja mjera subvencioniranja cijena energenata te da će Vlada mjere otpuštati postupno kako bi građani i gospodarstvo imali vremena prilagoditi se.

- Prosječni račun za struju u jednoj obitelji je recimo 50 eura. Zahvaljujući subvencijama sada iznosi 40 eura, a nakon postupnog ukidanja mjera trebao bi biti oko 45 eura. Posebna će se pozornost, dodao je, i dalje usmjeravati na najugroženije skupine, rekao je premijer Plenković. 

Prognoze SDP-a

Predsjednik Vlade rekao je da je "SDP bio grobar hrvatske ekonomije" kada je upravljao državom te je pozvao Hrvatsku narodnu banku (HNB) da svojim mjerama pridonese kako bi se inflatorni pritisci smanjili.

- Dosta sam dugo na ovoj dužnosti i pamtim njihove druge prognoze. Sjećate se kad je krenula COVID kriza, predviđali su gubitak 400.000 radnih mjesta, što se nije dogodilo, zahvaljujući nama. Trend koji se dogodio u Hrvatskoj je, za razliku od vremena, kad su oni upravljali, a bili su gospodarski grobar Hrvatske ekonomije, mi danas imamo 300.000 ljudi više koji rade u hrvatskom gospodarstvu u odnosu na vrijeme kada smo mi počeli i najnižu nezaposlenost, koju ja ne znam tko pamti kad je bila na 73.000. Prema tome, ta njihova reakcija je izostajala prije pola godine. Izostala je prije godinu dana, izostala je prije godine i pol. Mogli su jučer govoriti o tome, ali nisu, bavili su se utvarama, rekao je premijer komentirajući reakciju SDP-a na Vladin deveti paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu.

Iz SDP-a su istaknuli da to znači novo pogoršanje standarda, pogotovo kada je riječ o režijama te da zabrinjava informacija HNB-a da će se inflacija u 2025. povećati i ubrzati.

Plenković je izrazio zadovoljstvo što je kreditna agencija Standard & Poor's u prošli petak zadržala kreditni rejting Hrvatske na investicijskoj A- razini sa pozitivnim izgledima što, rekao je, potvrđuje da je ispravan smjer politike koju vodimo. 

Hrvatska politika prema Izraelu

Predsjednik Zoran Milanović ponovno je kritizirao Izrael i hrvatsku politiku prema Izraelu.

- Imamo čovjeka koji je tri i pol godine u Hrvatskoj propagirao rusku propagandu, proruski stav i nije pokazao nimalo empatije prema Ukrajini. Ja ne znam je li on možda jedini europski službeni predsjednik ili državnik koji u 3,5 godine nije posjetio Ukrajinu. S druge strane, ovaj višegodišnji sukob koji postoji između Izraela i Palestine, koji je eskalirao Hamasovim terorističkim napadom na Izrael u listopadu 2023. kada je u jednom danu poginulo 1200 ljudi i kada je uzet ogroman broj talaca, doveo je do reakcije Izraela. Nažalost, ta reakcija je po našem mišljenju pretjerana, rekao je Plenković.

Istaknuo je da su se zauzeli i za prekid vatre i sveobuhvatno mirno rješenje.

- Da je pitanje priznanja presudno, onda ne bi bilo toliko civilnih žrtava, niti bi sukob trajao. U ovom trenutku je 147 zemalja svijeta priznalo Palestinu. Je li tih 147 priznanja spriječilo ovo što se događa u proteklih godinu i pol dana - nažalost nije. Politika koju mi zagovaramo je jasna politika koja će osigurati dva temeljna cilja u izraelsko-palestinskom sukobu, a to je da Palestinci dobiju svoju državu i da Izrael dobije svoju sigurnost. Tu je temelj onoga što se naziva dvodržavnim rješenjem. Sva rješenja koja ne dovedu do sveobuhvatnog dogovora i primirja i mirovnog sporazuma koji će onda na papiru sankcionirati dvodržavno rješenje, po nama neće biti održiva, istaknuo je Plenković.