Plenković: Postignut dogovor s Penavom, vodit će povjerenstvo

Premijer Andrej Plenković u srijedu je potvrdio da šef DP-a Ivan Penava neće ići u Vladu nego će ostati potpredsjednik Hrvatskog sabora te će voditi povjerenstvo koje će se baviti žrtvama nakon 2. svjetskog rata, a u Vladi će i dalje ostati ministri iz kvote DP-a.

U izjavi novinarima nakon svečane akademije u povodu obilježavanja Dana Hrvatske obrtničke komore, Plenković je rekao da će Penava ostati potpredsjednik Sabora, a tri ministra DP-a u Vladi. 

- Nema nikakvih promjena i to je najvažnija poruka, rekao je.

O povjerenstvu koje će voditi Penava premijer je rekao da će se ono intenzivnije baviti lokacijama, identifikacijom pa i premještajem posmrtnih ostataka žrtava nakon 2. svjetskog rata, žrtava Bleiburga i drugih križnih puteva.

Bavit će se, dodao je, onime što još uvijek nama kao društvu kolektivno ostaje kao zadaća. 

Premijer je dodao kako posebno cijeni sve napore koje je proteklih godina na toj temi napravilo Ministarstvo hrvatskih branitelja predvođeno potpredsjednikom Vlade i ministrom Tomom Medvedom.

- I ranije vlade davale su doprinos, a čini mi se da je sad dobro vrijeme da se da jedan dodatni angažman, rekao je te dodao kako je siguran da će upravo na toj temi i Penava u vremenu koje je pred nama dati svoj obol.

Povjerenstvo neće imati svoj poseban budžet niti zaposlene nego će mu potporu u aktivnostima davati Tajništvo Vlade, a nositelj operativnih poslova ostat će i dalje nadležna uprava Ministarstva hrvatskih branitelja, objasnio je Plenković.

Rekao je i da još nije odlučio hoće li ići na koncert Marka Perkovića Thompsona.

- Još imamo neke razgovore unutar obitelji zbog ranijih obveza, odgovorio je na pitanje novinara hoće li ići na koncert.

Apelirao na razumno utvrđivanje cijena

Komentirajući ubrzanje inflacije u lipnju, ponovno je pozvao sve aktere na tržištu da razumno utvrđuju cijene, s obzirom na to i da Hrvatska nije jedina destinacija na Mediteranu koja ima more i plaže.

Inflacija, mjerena potrošačkim cijenama, u Hrvatskoj je u lipnju iznosila 3,7 posto, nakon 3,5 posto u svibnju, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku objavljena u utorak. Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, u lipnju su cijene usluga na godišnjoj razini porasle za 6,7 posto, a hrane, pića i duhana za 5,2 posto.

Cijene energije porasle su za tri posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije skliznule za 0,4 posto.

Na pitanje novinara kakvog smisla imaju apeli Vlade o razumnom utvrđivanju cijena u turizmu s obzirom da je inflacija ubrzala početkom ovogodišnje špice turističke sezone, Plenković je rekao da porast s 3,5 na 3,7 posto predstavlja relativno malu promjenu, no i  da je točno da se to i ove godine dogodilo.

Podsjetio je na višekratne apele i brojne sastanke sa svim relevantnim akterima iz hotelijerstva, ugostiteljstva, prehrambene industrije i maloprodaje, koji su upozoreni na "politiku cijena".

Nismo više u dogovornoj ekonomiji i jednopartijskom sustavu

- Smatramo da smo mi s naše strane učinili sve što možemo. Vlada više nije u nekakvoj fazi dogovorne ekonomije i jednopartijskog sustava, pa da ćemo mi određivati cijene soba u hotelima, cijene menija u restoranima ili cijene pića u kafićima. To mi jednostavno u ovom tržišnom gospodarstvu ne možemo, izjavio je Plenković.

Još jednom je uputio "vrlo razumnu poruku svima koji su na tržištu" da Hrvatska nije jedina destinacija na Mediteranu te da i druge zemlje imaju more, otoke, plaže, hotele itd.

Velik dio europskih turista odluku o ljetnoj destinaciji donosi na temelju cijena, stoga bi svi trebali biti razumni te "dimenzionirati odluke o cijenu usluga" na način da osiguraju da im ljudi dođu i dogodine, poručio je Plenković.

Apostrofirao je i danas predstavljene podatke o turističkim dolascima i noćenjima u prvih šest mjeseci, koje govore o 7,5 milijuna turista i 29,2 milijuna noćenja, što je po četiri posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Prema Plenkovićevim riječima, sezona ohrabruje, "ali nije poanta da efekti sezone imaju negativne reprekusije na domaće ljude, koji također moraju ići u dućan i voditi računa o svojim financijama".

- Zato apeliramo na sve da budu razumni, ponovio je Plenković te podsjetio na brojne mjere i poteze Vlade, poput subvencioniranja cijena energenata, limitiranje cijena osnovnih proizvoda, brojna rasterećenja, reguliranje cijena goriva, podizanje plaća i mirovina itd.

Vlada je učinila mnogo

- Mi smo s naše strane zaista učinili mnogo i mislim da je malo toga ostalo u katalogu mjera što možemo učiniti. Mislim da smo mi tu paletu mjera potpora u zadnjih pet godina toliko usavršili da ne znam je li itko ikad mislio da će ijedna vlada, pogotovo naša, biti toliko ta koja osigurava tako široku mrežu", poručio je.

Upitan vidi li uzročno-posljedičnu vezu između rasta plaća, pogotovo u javnom sektoru, i inflacije, predsjednik Vlade je odgovorio niječno.

Rekao je da je cilj svake politike i Vlade da se Hrvatska razvija brže u odnosu na ranije razdoblje, podsjetivši da je na početku mandata prve Vlade, 2016. godine, BDP po stanovniku Hrvatske iznosio 61 posto prosjeka EU-a, dok je to sada 78 posto, apsolutni BDP je od 2016. porastao sa 47 milijardi eura na izglednih 94-95 milijardi eura do kraja ove godine, dok je BDP po stanovniku bio oko 11.000 eura, a sada će biti oko 22.000.

Tu je i lanjski rast BDP-a od 3,9 posto, ovogodišnje procjene rast se kreću oko 3,1-3,2 posto, uz rekordnu zaposlenost i rekordno nisku nezaposlenost.

- To onda znači da hrvatska ekonomija pulsira", ocijenio je Plenković, poručivši da se s članstvom u eurozoni, šengenskom prostoru, dosezanjem A kreditnog rejtinga postiglo sve ono što treba

Stoga, "makroslikom" je zadovoljan, no nezadovoljan je pojedinim elementima na "mikroslici", referirajući se na spomenuti rast cijena u vrijeme intenzivne potražnje.

No, ponovio je da nismo više u sustavu koji je bio prije demokracije i tržišne ekonomije, pa Vlada jednostavno ne može, i da hoće, sve ograničiti. 

- Treba pokazati širu društvenu odgovornost, ja to stalno govorim. Mi smo možda jedini akteri koji baš brinu o svim aspektima. Nema nijednog drugog koji brine o svim aspektima osim nas. A mi se trudimo onoliko koliko možemo, zaključio je Plenković.

Ne zna po kojoj logici treba postojati razumijevanje prema Putinu

Rekao je i da ne zna po kojoj logici bi trebalo biti razumijevanja prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koji ratuje protiv Ukrajine više od tri godine i prozvao predsjednika Zorana Milanovića da više zagovara stav Kremlja nego Hrvatske, nakon što je hrvatski predsjednik poručio da nema opravdanja za izostanak dijaloga zapadnih lidera s Rusijom. 

- Nema ni trunke razumijevanja ni opravdanja ni bilo čega što bi bilo tko tko predstavlja Hrvatsku, Hrvate i hrvatsku politiku mogao u svojim nastupima imati prema Putinu i Rusiji. Ne znam po kojoj to filozofiji, formuli, logici, kojem pravu i kojim načelima se tako nešto događa. Mi imamo njega koji praktički tri godine zagovara više stav Kremlja nego stav Hrvatske, Zapada i svih ostalih i to se ovdje pustilo kao da je okej. Da idete pitati javnost u anketama, mislim da bi bilo fifty-fifty za Rusiju. To je sramota hrvatskog javnog prostora i hrvatske javne političke scene, rekao je Plenković novinarima u srijedu. 

Plenković je naglasio da je "Rusija agresor na Ukrajinu i razlog u protekle tri godine zbog čega je vaša cijena plina, vaša cijena struje, cijena nafte koja dolazi u Hrvatsku, veća i puno zahtjevnija za platiti", kao i da je "Rusija ta koja je okupirala i ilegalno anektirala četiri ukrajinske regije plus Krim. Rusija je ta koja je odgovorna za milijune izbjeglica i prognanih, za razaranje ukrajinskih gradova i infrastrukture". 

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je u utorak da ne postoji nikakvo opravdanje za izostanak dijaloga zapadnih lidera s Rusijom.

- Nema nikakvog opravdanja da se ne razgovara. Čemu inače služi diplomacija? Dnevnicama? Plaćama?, rekao je Milanović na zajedničkoj izjavi za medije sa slovačkim kolegom Petrom Pellegrinijem na Pantovčaku.

Pellegrini je rekao da bi čelnici poput talijanske premijerke Giorgie Meloni i njemačkog kancelara Friedricha Merza "trebali putovati i susretati se i s ruskom stranom i pregovarati o što bržem okončanju rata".

Milanović je kazao da je u ratu u Ukrajini na strani slabijeg, "ali Ukrajinaca kao naroda, a ne vlasti". 

Dodao je da taj rat vode vojske, a da je ruska premala za ambicije Moskve za koje joj "treba tri puta više vojnika".

- Pravi diktator bi te ljude mobilizirao. Međutim, Putin je nešto između. Ne može si priuštiti tri milijuna vojnika koliko bi mu trebalo da taj rat završi. Radi s onim što ima: manje-više profesionalnu vojsku. Ukrajinska vojska je narodna vojska bazirana na mobilizaciji u dobroj mjeri i prisilnoj. Tako funkcionira rat", istaknuo je hrvatski predsjednik.