Plenković: Hrvatska je danas relevantna, energetska infrastruktura ostaje zauvijek

29.04.2026.

Zadnja izmjena 09:20

Autor: B.B.B./A sada, Vlada/HRT

Plenković: Hrvatska je danas relevantna, velik iskorak u suradnji sa SAD-om

Premijer Andrej Plenković u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" osvrnuo se na održavanje summita Inicijative triju mora (3SI) u Dubrovniku, istaknuvši njegovo značenje za Hrvatsku i širu regiju srednje i istočne Europe.

- Drago mi je što se summit održao u Hrvatskoj, u Dubrovniku. Inicijativa je krenula 2016., a pokrenuli su je bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i bivši predsjednik Poljske Andrzej Duda. Njih smo, kao utemeljitelje, pozvali da danas budu s nama na summitu, a sudjelovat će na današnjem gospodarskom forumu. 3SI povezuje sjever i jug srednje i istočne Europe - Baltičko more, Jadransko more i Crno more. Fokus je na infrastrukturnom, prometnom i energetskom povezivanju 13 članica EU-a kojima treba dodatni puls za razvoj. Kada se tomu doda i napredak i suradnja u digitalnoj transformaciji, onda to znači stvaranje svih preduvjeta za konkurentnost ovih zemalja - od 120 do 130 milijuna ljudi koji trebaju imati jednake šanse kao i oni sugrađani koji su dio zapadne Europe, naglasio je premijer Andrej Plenković.

Rezultate summita ocijenio je vrlo uspješnima, istaknuvši da je vidljivo "magnetno djelovanje" na ulagače te da je potpisano devet sporazuma. Kao najvažniji izdvojio je sporazum Hrvatske i Bosne i Hercegovine o Južnoj plinskoj interkonekciji.

- To je izgradnja plinovoda od Dugopolja do Zagvozda pa prema Imotskom i BiH. Time diversificiramo opskrbu plinom u BiH i stvaramo preduvjete za plinifikaciju Federacije BiH, teritorija na kojem žive Hrvati. Riječ je o projektu od strateškog značenja za BiH, uz snažnu potporu američke administracije i investitora, rekao je premijer.

Dodao je i da je Europska komisija mogla ranije snažnije podržati projekt, osobito kada je riječ o BiH, naglasivši da je Hrvatska spremna i da već raspolaže ključnom infrastrukturom.

Govoreći o LNG terminalu na Krku, Plenković je podsjetio da je njegova izgradnja od početka bila usmjerena na pozicioniranje Hrvatske kao regionalnog energetskog čvorišta.

- Sve potrebe za plinom u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, dijelom Mađarskoj, pa čak i prema Austriji mogu biti namirene tijekom godine dana. To je strateška kritična infrastruktura i postignuće koje ostaje zauvijek. Hrvatska je danas relevantna, što potvrđuje i velik broj američkih kompanija te dolazak američkog ministra energetike Chrisa Wrighta, rekao je.

- Ovo je velik iskorak, ne samo s BiH nego je možda nakon vremena poslije Domovinskog rata - najveći trenutak suradnje s SAD-om koji je Hrvatska ostvarila, dodao je.

Istraživanja u Kazahstanu i uloga JANAF-a


Osvrnuo se i na ulogu JANAF-a istaknuvši njegovo značenje za regionalnu opskrbu naftom i fleksibilnost u kriznim situacijama.

- Što se tiče naših ulaganja, JANAF je izgrađen prije više od 40 godina i njegov smisao je bio da opskrbljuje rafineriju u Rijeci, Sisku te Lendavu, Szazhalombattu, Bratislavu, Bosanski Brod i nekad Novi Sad, a danas Pančevo. Dakle - osam rafinerija. Mi smo u periodu kada Družba nije radila pokazali cijeloj europskoj i svjetskoj javnosti da je JANAF ne samo alternativni pravac nego normalan naftovod koji može biti jedini pravac opskrbe Mađarske i Slovačke. Sve količine koje su tražene uspjeli smo transportirati bez problema, izjavio je.

- Hrvatska kroz suradnju JANAF-a, Agencije za ugljikovodike i kazahstanske kompanije radi iskorak u onim zemljama gdje postoje resursi i gdje možemo tražiti nove ekonomske prilike, a time i veću energetsku neovisnost.

Naglasio je da Hrvatska u vremenu svjetske energetske krize nikad nije bila ugrožena vezano za opskrbu energentima te je podsjetio da Vlada ima prostor za osiguranje priuštivosti energije.

- Održali smo socijalnu koheziju i visoku gospodarsku dinamiku, ustvrdio je.

"Vladajući biraju objektivno, oporba one za koje zna kako će se ponašati"


Plenković je odbacio teze da vladajući ne žele popuniti ni Ustavni ni Vrhovni sud, te ustvrdio da oni biraju ljude objektivno, a oporba one za koje zna kako će se ponašati.

- Dakle, mi biramo ljude objektivno, kojima oporba osobno nema što reći. Oni biraju nekoga za koga znaju otprilike kako će se tamo ponašati, rekao je premijer.

Napomenuo je da su imali već deset mjeseci situaciju gdje oporba praktički oteže dogovor o izboru trojice ustavnih sudaca.

- Dali smo im jedan impuls u siječnju, rekli smo, može izbor ustavnih sudaca, ali zajedno s paralelnim procesom za izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, ne da bismo jedno drugim uvjetovali, nego da bismo ih pokrenuli, podsjetio je premijer.

Smatra da oporba ne bi htjela da se izaberu ljudi koji nisu po njezinu guštu, odnosno htjela bi ljude koji će po svakom osjetljivom, ideološkom ili političkom ili pravnom pitanju očekivano djelovati u smislu pravnih shvaćanja, pa i zalaganja na način koji odgovara oporbi.

Stoga su vladajući sugerirali više imena, među njima suca Vrhovnog suda Željka Pajalića i odvjetnika Mladena Sučevića za koje smatraju da su po svojem pravničkom znanju te dosadašnjem radu i iskustvu potpuno neovisni.

Upravo smo birali njih da bi oni mogli prihvatiti, poručio je premijer, naglasivši da u cijeloj toj kakofoniji koju oni produciraju danima, nitko nije imao zamjerke.

Naglasio je da ni Pajalić ni Sučević nemaju kalkulacije.

Narativ oporbe je, dodao je premijer - Naši su, valjda, neovisni, ali će se otprilike ponašati kako mi očekujemo, a za vaše presumiramo da će ovisiti o vama.

Ustvrdio je da oporbi sad ne paše tko predlaže te kandidate te joj je jedini stvarni cilj opstrukcija, odnosno neizbor.

Premijer je pozvao na razum i na ustavnost, zakonitost, funkcionalnost institucija i otklonio sve moguće teze o tome da oni ne žele popuniti ni Ustavni sud, a kamoli Vrhovni, ali žele odgovornost za obje institucije jer oni, za razliku od njih, imaju odgovornost.

Hrvatski sabor danas raspravlja o prijedlogu saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav da se za troje sudaca Ustavnog suda izaberu Željko Pajalić, Mladen Sučević i Goran Selanec.

Ustavni sud od 12. travnja, otkada je trojici sudaca istekao i produženi šestomjesečni mandat, radi s 10 umjesto s 13 članova.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!