Plenković za HRT o migracijama, BiH, EU proračunu i cijenama energenata

Premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT govorio je o zaključcima summita MED9, europskom proračunu, migracijama, cijenama energenata, BiH i otpadu u Gospiću. Istaknuo je da će Vlada nastaviti intervenirati radi zaštite građana od rasta cijena, a poručio je i da Hrvatska neće prihvatiti migrantske centre. Očekuje ubrzanje europskog puta BiH.

Plenković: MED9 približio stavove za Europsko vijeće

Hrvatska je bila domaćin summita devet mediteranskih zemalja EU MED9 te je Split bio političko središte Europe. Premijer Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo da je Hrvatska krunu svojeg predsjedanja inicijativom devet mediteranskih članica Europske unije završila sastankom lidera u Splitu.

- Nakon summita inicijative Triju mora ovog proljeća u Dubrovniku drugi veliki događaj smo odlučili organizirati u Splitu, u središtu Jadranske i Mediteranske Hrvatske. Hvala gradonačelniku Šuti na gostoprimstvu, dožupanu gospodinu Čogelji koji je također bio s nama. Imali smo odlično predsjedanje, kazao je premijer.

Dodao je da se poruke koje su danas ugrađene u završnu deklaraciju odnose na sigurnost, održivost i otpornost mediteranskoga bazena Europske unije.

- Vidjeli ste da su to zemlje s kojima Hrvatska ima izrazito visoku trgovinsku razmjenu. Riječ je praktički o skoro 40% naše razmjene, tako da je to jako, jako dobro. Ono što mi se čini posebno važnim je da smo otvorili teme i priprema za Europsko vijeće, gdje će jedna od rasprava u četvrtak i petak biti višegodišnji financijski okvir, istaknuo je Plenković.

Naveo je kako ovakvi sastanci služe da kao podskupina, praktički trećina članica Europske unije, približe svoja stajališta.

- Hrvatska je među 17 država zemalja prijatelja kohezije, dakle politike ravnomjernog regionalnog razvoja i poljoprivrede. Želimo i da novi okvir ima dovoljno sredstava kako bismo mogli uloviti korak s onima koji su u Uniji dulje od nas i koji su na višem stupnju razvoja. No, moramo voditi računa i o konkurentnosti, drugom stupu, kako bi cijela Europska unija bila u globalnoj utakmici što snažnija, osobito njezini gospodarski subjekti. Tražit ćemo balans između tradicionalnih politika i praćenja globalnih trendova, bilo da je riječ o obrani, inovacijama, umjetnoj inteligenciji ili sprječavanju nezakonitih migracija, naglasio je Plenković.

O europskom proračunu će odlučiti kompromis

Na pitanje može li, što se proračuna tiče, Europa ostvariti sve svoje ambicije premijer Plenković je kazao kako će sve ovisiti o tome kakav će kompromis biti o ukupnom volumenu proračuna te da je to u ovom trenutku najvažnije.

- Prije nekoliko dana bilo je pismo zemalja koje su takozvani neto kontributori, najbogatije zemlje koje najviše uplaćuju europski proračun. One formalno uplaćuju više nego što dobivaju isplata i oni zbog svojih okolnosti i svojih proračunskih ograničenja ne žele da proračun bude veći jer je onda automatski i njihov doprinos veći, rekao je Plenković.

Dodao je kako misli da će se na kraju pronaći kompromis.

- Tako je bilo prije šest godina, sjetite se onog Europskog vijeća koje je trajalo nekoliko dana. Ja sam se mogao čak vratiti u Zagreb, formirati svoju drugu vladu, vratiti se nazad, i donijeli smo u Hrvatsku 24 milijarde eura tada, tako da nije bilo loše, podsjetio je premijer.

Jug Europe može imati zajedničku migracijsku politiku

Zemlje koje su danas sudjelovale na summitu su na najvećem udaru migracija sa Sredozemlja. Premijer Plenković smatra kako jug Europe može imati zajedničku migracijsku politiku.

- Mi moramo ovaj problem rješavati zajedno. Postoji nekoliko migracijskih pravaca: zapadno-mediteranski pravac, to je Ceuta, i ovo što se događalo u Španjolskoj prije nekoliko tjedana. Zatim srednjemediteranski pravac, gdje je Italija na najvećem udaru, a potom i istočnomediteranski pravac, preko Turske, Grčke, Bugarske, kroz jugoistok Europe. Dio toga dolazi tom zapadnobalkanskom rutom i do Hrvatske, pojasnio je premijer.

Izrazio je zahvalu za skoro 6.500 hrvatskih policajaca koji su danonoćno na granici i to na onim područjima gdje su uočeni krijumčari koji nastoje nezakonito prevesti ljude u Hrvatsku pa dalje prema Sloveniji i zapadnoj Europi.

- Želim spomenuti da smo mi tu jako puno uložili u tehničku opremu hrvatske policije pa je nadzor granice sve bolji i bolji, kazao je.

Naveo je i da postoje ozbiljniji problemi u smislu da je puno nezakonitih migranata u nekim zemljama pa se onda događaju i problemi vezani za sigurnost.

- To utječe i na opću klimu u društvu. Niti jedan drugi događaj kao što je migracijska kriza 2015. i 2016. godine nije utjecao na promjenu političkog pejzaža u mnogim, a osobito najvećim, članicama Europske unije. To se vidi sa svakim novim izborima, istaknuo je Plenković.

Hrvatska neće migrantske centre

Europska komisija razmatra ideju migrantskih centara u trećim zemljama. Na tom tragu bio je i dogovor Italije i Albanije. Pojasnio je hrvatski stav o takvoj ideji.

- Hrvatska nije za to. Mi ni u kojem slučaju nećemo prihvatiti da bilo kakav centar tog tipa bude u Hrvatskoj. Ono što mi činimo je da poštujemo europska pravila, štitimo našu granicu, štitimo vanjsku granicu Europske unije, štitimo schengensku granicu i nastojimo suzbiti broj nezakonitih migracija, rekao je Plenković.

Istaknuo je da takav stav danas dijele svi.

- Svi žele da se što manje nezakonitih migranata nađe na teritoriju Europske unije jer to onda državama članicama predstavlja krupan, ne samo financijski i socijalni trošak, nego objektivno gledajući i jedan sigurnosni problem. Tako da mi nismo za takve centre. U Hrvatskoj ih neće biti, to naša vlada sigurno ne bi nikad podržala, naglasio je premijer.

Ozbiljna situacija nakon napada dronovima

Premijer Plenković komentirao je i veliki incident u Crnom moru kod Bugarske kada su dronovima pogođena dva broda. Naime, i ranije je bilo incidenata s dronovima u Europi, međutim sada je jedan brod potopljen. 

- Jučer smo uoči ovog sastanka lidera devet mediteranskih zemalja imali konzultaciju koja je bila organizirana zajednički od strane kancelara Merza i talijanske premijerke Meloni vezano za pitanja konkurentnosti. Na tom je sastanku bio i bugarski premijer Rumen Radev, koji nas je sve skupa neposredno izvijestio o tome što se dogodilo. Riječ je o napadu pomorskim dronovima i recimo to tako, uobičajenim dronovima, a dogodilo se čak i potonuće jednog broda, kazao je Plenković.

Dodao je kako jučer bugarske vlasti nisu imale pouzdanih saznanja odakle su ti dronovi došli, tko ih je poslao, čiji su i je li ih netko eventualno s mogućnošću različitih ometanja preusmjerio.

- Situacija je ozbiljna. Oni su poslali sve svoje službe da vide o čemu se radi. Žao nam je posade, ljudi koji u tom trenutku nisu još bili pronađeni. Rat u Ukrajini, ruska agresija na Ukrajinu, nažalost, i kad nije samo na teritoriju Ukrajine ili dijelom Rusije, osjećamo svi mi sve ove godine - od energetske krize, socijalnih reperkusija i inflatornih pritisaka.

Intervenirat će se oko cijena energenata koliko god bude trebalo

Premijer je ispričao kako je kolegama za ručkom kazao kako je Vlada praktički sedam godina u permanentnoj fazi kriznoga upravljanja. 

- Od pandemije, ruske agresije na Ukrajinu, u Hrvatskoj još i dva potresa, energetska kriza, rat na Bliskom Istoku, Izrael, Hamas, Iran, sada Saudijska Arabija, Jemen, zemlje zaljeva događaji su koji su utjecali na opskrbu energentima. Svi imamo isti problem: rast cijena energenata, inflatorni pritisci, i zato ovo što radi naša Vlada, rade i drugi, i činit ćemo to i dalje, pojasnio je Plenković.

Istaknuo je da će Vlada intervenirati koliko god bude trebalo.

- Mi smo na vrijeme markirali poziciju. Tražili smo Europsku komisiju i izuzeća koja se odnose na spuštanje onog dijela trošarina koje su propisane kao europski minimum i u potpunosti smo napustili onaj dio trošarina po litri goriva, govorim o dizelu, koji se odnosi na hrvatski proračun i na ono što smo mi dodali. A ovo što je bio minimum europski, smo zahvaljujući tom izuzeću dobili za 6 mjeseci, do 31. siječnja, rekao je Plenković.

Naglasio je kako Vlada na taj način štiti građane i osobito gospodarstvenike.

- Cijena eurodizela je obično 30-ak centi, zahvaljujući mjerama Vlade, jeftinija nego što bi bila da su tržišne okolnosti, supera oko 20 centi, a plavog dizela oko 10 centi. Jučer su stupile na snagu niže cijene nego što su bile prošli tjedan. Mi ćemo intervenirati koliko god to bude trebalo, najavio je premijer.

BiH treba ubrzati europski put

Premijer je govorio i o važnoj europska temi - pitanju proširenja. Bosna i Hercegovina više od dvije godine ne može dobiti pregovarački okvir zbog neprovedenih reformi. Ovu nedjelju su bili izbori i Hrvati su napokon dobili svoju legitimno izabranu predstavnicu. Pojasnio je što će to značiti za stabilnost zemlje i za provedbu reformi.

- Meni je prije svega drago da su ovi opći izbori u BiH organizirani na kvalitetan, transparentan način, po novim tehničkim pravilima koja su, čini se, unaprijedila proces glasovanja, što svakako treba pozdraviti. Posebno me veseli da je gospođa Darijana Filipović kao kandidatkinja HDZ-a Bosne i Hercegovine, sestrinske stranke HDZ-a u Republici Hrvatskoj, ostvarila tako uvjerljivu pobjedu, istaknuo je Plenković.

Kazao je kako je to sjajna vijest za ravnopravnost sva tri naroda, za potpunu legitimnu zastupljenost hrvatskog političkog predstavnika kad je riječ o predstavnici kao članice Predsjedništva s teritorija Federacije. Izrazio je nadu da je, kako je rekao, anomalija koja je bila četiri puta s gospodinom Komšićem gotova te kako se to u budućnosti više neće događati.

- Nastavit ćemo to i dalje stavljati u prvi plan u svim međunarodnim forumima. To sam rekao i danas na sastanku po pitanju izbornoga zakona da jednostavno Hrvati ne strepe hoće li će drugi narod na području Federacije birati njihovog predstavnika. Surađivat ćemo vrlo blisko. Drago mi je da smo u protekle četiri godine imali odličnu suradnju s gospođom Borjanom Krišto, predsjedateljicom Vijeća ministara. Ostvaren je čitav niz velikih zajedničkih infrastrukturnih projekata, od mostova koji su se izgradili, energetske suradnje. Ogromna ulaganja sa strane različitih resora Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini pokazuju rezultate, naglasio je Plenković.

Istaknuo je kako je Vlada izdvajanje za Hrvate izvan Hrvatske višestruko povećala u zadnjih 10 godina te da smatra kako je to strateški dobro.

- Ako gledate samo tri referentna velika vidljiva projekta za hrvatski identitet u Bosni i Hercegovini - to je Hrvatsko narodno kazalište koje Vlada financira, hrvatsko obrazovanje, jedino sveučilište na hrvatskom jeziku u Mostaru, kojem također dajemo potporu, i Klinički bolnički centar u Mostaru, ne samo za Hrvate nego za sve koji gravitiraju u tom centru, su samo dio brojnih projekata iza kojih hrvatska Vlada i država stoji. Takva politika ima očito efekte, ljudi to prepoznaju, i mi smo u tome itekako, u tom smislu, itekako zadovoljni. Čestitke svima koji su dobili mandat, kazao je Plenković.

Očekuje ubrzanje europskog puta BiH.

- Mi ćemo sa svoje strane pomoći. Želimo da se dinamika proširenja odvija prema zaslugama svake od zemalja. Postoji nekoliko uvjeta koji iz niza razloga nepostojanja dogovora unutar Bosne i Hercegovine  još nisu usvojeni, mahom su to zakonski prijedlozi. Smatram da sada, nakon općih izbora, nakon konstituiranja novih institucija, treba smjesta prionuti da se oni riješe i da Bosna i Hercegovina lovi korak s onima koji su ispred nje. Želimo im pomoći kao susjedi, prijatelji, partneri, istaknuo je Plenković.

Oporba politizira problem otpada u Gospiću

Premijera uskoro u Saboru čeka i rasprava o prijedlogu oporbe za opoziv. Oporba traži njegov opoziv zbog otpada u Lici. Odgovorio je na pitanje postoji li politička odgovornost Vlade za otpad u Gospiću.

- Odgovorili smo vrlo temeljito na taj pamflet koji je potpisalo 54 oporbenih zastupnika. Nije to prvi put, vjerojatno nije ni zadnji, da oporba traži nepovjerenje Vlade. Bit ćemo tamo na raspravi, u utorak ujutro imamo najprije dogovor s predsjednikom Sabora i redovito godišnje izvješće o radu Vlade, koje će dati jednu širu sliku onoga što se u Hrvatskoj zbiva. Oporba koristi za svoju korist kriminal koji se dogodio, kazao je Plenković.

Dodao je kako će tijela kaznenog progona procesuirati one koji su krivi za nezakonito odlaganje otpada, pa i opasnog otpada u Gospiću.

- Proces sanacije ide. Za sada se u smislu zdravlja ne može utvrditi da je bilo bilo kakvih problema kod stanovnika Gospića, ni u pogledu vode, ni u pogledu tla, ni u pogledu zraka. Ispitivanja su intenzivirana, a problem postoji, daleko od toga. Razumijemo zabrinutost ljudi, ali jedno je realna dimenzija problema, a drugo je napuhana politizacija koju gledamo od strane oporbe od prvoga dana. Ja iza te teze stojim i o tome ćemo govoriti idućega tjedna u Saboru, istaknuo je Plenković.

Naglasio je kako će pokazati javnosti o čemu se radi.

- Ne bježimo od rješavanja problema, ali to je problem koji je generiran na lokalnoj razini. Na kraju, sve završi na Vladi. Krivi smo uvijek za sve. Ako je nešto dobro, moralo se dogoditi, to je naš posao. Tako da smo navikli na tu mantru, rekao je premijer.

Misli da Hrvatska ide u dobrom smjeru.

- To će biti praktički na 10. obljetnicu naše tri Vlade. Mislim da je jako puno velikih postignuća iza nas. Hrvatsko gospodarstvo raste, zaposlenost je najveća, a nezaposlenost najniža. Ljudi imaju veće plaće i mirovine. A o projektima ćemo govoriti u utorak ujutro, najavio je premijer Plenković u intervjuu za HRT.