Plenković: Ja sam zaustavio glasanje o Zakonu o sigurnosti na cestama

Premijer Andrej Plenković rekao je danas da je zaustavio glasanje u Saboru o izmjenama Zakona o sigurnosti na cestama, koje su bile izazvale kritike obiteljskih liječnika zbog obaveze da policiji javljaju o promjenama kod pacijenata zbog kojih bi mogli ostati bez vozačkih dozvola.

Predsjednica Koordinacije obiteljske medicine (KoHOM) Nataša Ban Toskić danas je potvrdila kako je došlo do dogovora s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem te se zbog privremenih bolesti pacijentima neće oduzimati vozačka već će ih liječnici upozoriti na opasnost.

Odgovarajući na pitanja novinara u Okučanima nakon sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, a reagirajući na konstataciju da od Vlade nismo čuli još nijedan plan za krizu koja se očekuje na jesen, Plenković je između ostalog rekao da će paket mjera vidjeti na jesen te da Vlada trenutno ima puno drugih prioriteta.

Rekao je da će sutra "obraniti" ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, čiji opoziv traži oporba, te predstaviti novog potpredsjednika Vlade Davora Butkovića i ministra financija Marka Primorca.

- Riješili smo, nakon što sam ja zaustavio glasanje u Saboru o ovom Zakonu o sigurnosti na cestama, ovo pitanje koje se odnosilo na obiteljske liječnike. Vlada radi ne intenzivnim tempom, nego 300 posto. Sad, kad završi sjednica Sabora, imamo vremena u ovom novom timu i novoj ekipi pripremati pakete za jesen pa će biti vremena za to, rekao je premijer.

Na novinarsku primjedbu Plenković je rekao da se nisu omekšali, već da su razumni.

- Ja sam zaustavio izglasavanje u drugom čitanju tog zakona jer sam shvatio da postoje određene nejasnoće, određeni problemi, određeni teret odgovornosti. Tražio sam od ministra Božinovića da se revidira taj jedan članak o kojem se radi. On je sjeo s predstavnicima liječnika i našli su formulaciju koja je prihvatljiva svima, rekao je Plenković, dodajući da će Vlada sutra na sjednici predložiti amandman, nakon čega će se zakon usvojiti.

- Svi će biti zadovoljni, neće nitko biti nasekiran da neće moći voziti auto, a opet ćemo znati je li netko dobio ono što je najvažnije, stručni savjet liječnika da ne vozi ako je slučajno primio neku terapiju koja može smanjiti koncentraciju, sposobnost i ostalo, rekao je.

Dodao je da se radi o lijepom primjeru komunikacije, dijaloga i neforsiranja stihijskog stavljanja nečega na dnevni red glasanja.

O ustavnim promjenama

Odbacio je kritike iz Mosta oko ustavnih promjena, Plenković je rekao da je, da bi se bolje reguliralo pitanje referenduma, potrebno izmijeniti tri akta - Ustav, Ustavni zakon i Zakon o referendumu.

- Cijeli smisao boljeg reguliranja referendumskih inicijativa je sniziti potreban broj potpisa, definirati potrebnu većinu za pojedine teme, omogućiti da Ustavni sud prije nego se skupljaju potpisi verificira je li to pitanje, koje neka inicijativa želi staviti kao temu, u skladu s Ustavom i je li dopušteno, rekao je Plenković.

Poručio je da je ta tema nešto o čemu govore već mjesecima.

O HNB-u

Komentirajući objavu prognoze HNB-a o inflaciji i rastu BDP-a u idućoj godini, Plenković je između ostalog je rekao da će HNB još više biti naslonjen na politiku dizanja kamatnih stopa koju će provoditi Europska središnja banka.

Dodao je da je svima cilj da se kontrolira i smanji inflatorni pritisak, a da se istodobno osigurava gospodarski rast, te da u tom kontekstu sve protucikličke mjere trebaju biti dobro balansirane i izvedene.

Rekao je da će za oko dva tjedna izaći i sa svojim prognozama za iduću godinu.

- Pokazali smo otpornost u svim krizama, stali iza građana i gospodarstva, poručio je Plenković, poručujući da je ovo vrijeme gdje svi konstruktivni akteri u društvu moraju biti skupa.

Izmjenama Zakona o obrani precizirati nedorečene odredbe

Kratko je prokomentirao i temu eventualnih izmjena Zakona o obrani kojima bi se, kako pišu pojedini mediji, smanjile ovlasti predsjedniku Republike kao vrhovnome zapovjedniku.

- To je tema koja traje već jako dugo, a koliko ja znam ideja je ministra da se preciziraju neke odredbe koje su očito u Zakonu o obrani nedorečene i uzrokuju određene poteškoće. To nije nikakva nova tema, rekao je Plenković.

Treba stvari gledati trezveno i bolje ih regulirati, nije to neka tema oko koje se treba osobito dramatizirati, dodao je.

Plenković: Vlada će za dva tjedna objaviti gospodarske projekcije za 2023.

Odgovarajući na upit novinara nakon sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem da komentira najnovije prognoze Hrvatske narodne banke o usporavnju inflacije u 2023. na 4,6 posto, a rasta BDP-a na 2,5 posto, Plenković je najavio da će za otprilike dva tjedna Vlada izaći sa svojim prognozama za iduću godinu.

- Mi ih stalno revidiramo, kazao je premijer dodavši kako je ispalo da je Vlada zadnjih godina uvijek dobro prognozirala, odnosno na kraju je gospodarski rast bio i veći od prognoziranog.

- Pokazali smo otpornost u svim krizama, stali iza građana i gospodarstva, te ćemo i dalje pronalaziti mjere kroz pakete kao što smo činili stalno - i u vremenu covida i sada energetske krize i u konačnici ovih inflatornih pritisaka na dobrobit građana, naglasio je Plenković.

Kazao je i da je to jedina temeljna zadaća Vlade, koja ima na raspolaganju alate, komparativno iskustvo drugih, ali i dosad već dobro prokušane aktivnosti vezane uz porezna rasterećenja.

- Ovo je horizontalna kriza, izvana uzrokovana, i za sada nitko ne može predvidjeti njezino trajanje, napomenuo je.

Po njegovim riječima, sa skorašnjim ulaskom u europodručje, Hrvatska narodna banka će sada biti još i više naslonjena na politiku dizanja kamatnih stopa koju će provoditi Europska središnja banka.

Naglasio je da je svima cilj da se kontrolira i smanji inflatorni pritisak, a da se istodobno osigurava gospodarski rast.

- I u tom kontekstu sve te protucikličke mjere moraju biti dobro balansirane i izvedene, a u konačnici, kada se diže kamatna stopa, pravi efekti takvih poteza dolaze nakon nekoliko mjeseci, istaknuo je premijer.

Plenković je ocijenio i da su imali sadržajnu i cjelovitu raspravu na tematskoj sijednici GSV-a u ponedjeljak, gdje se raspravljalo o energetskoj situaciji i krizi, nastojanjima da se iskoristi sve mogućnost iz mehanizma RePower EU, ali i nastojanjima da Vlada nastavi kalibrirati s paketima kojima će pomagati i kućanstvima i gospodarstvu i omogućiti funkcioniranje svih institucija.

- Sada smo u fazi kada Hrvatska ima 1.640.000 zaposlenih, a usred sezone dolazimo na samo sto tisuća nezaposlenih, naveo je premijer, podsjetivši da je jučer potpisan ulazak Hrvatske u europodručje, a sada je na redu Schengen.

Finalna odluka za ulazak u Schengen bit će na jesen, a članstvo, naglasio je premijer, 1. siječnja iduće godine, isto kada i prelazak na euro. Istaknuo je i da je slijedi realizacija velikih strukturnih projekata pa će se tako Pelješki most otvoriti za dva tjedna, a podsjetio je i da su pokrenuti pregovori o članstvu OECD-a.

- Naše mjere ćemo kalibrirati da pomognemo onima kojima je najpotrebnije. Koristit ćemo sve mjere i porezne politike i subvencija i na taj način, kao što smo to činili i prije, pokažemo nezamjenjivu ulogu države, zaključio je premijer.

Plenković zadovoljan provedbom programa za Slavoniju, Baranju i Srijem

Premijer  Plenković izrazio je nakon 13. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, koja je održana u srijedu u Okučanima, zadovoljstvo ostvarenim rezultatima jer je program dosegnuo 20 milijardi kuna ugovorenih i 12,5 milijardi kuna isplaćenih projekata.

- Važno je da smo od 2016., kada je najavljen program za Slavoniju, Baranju i Srijem napravili kvalitetnu strukturu dijaloga, suradnje i komunikacije i u konačnici realizacije projekata. Imamo 20 milijardi ugovorenih i 12,5 milijardi kuna isplaćenih projekata, naveo je Plenković.

Poručio je kako ti rezultati govore o intenzivnom radu i usklađenosti niza resora. Da se dobro radi svjedoče, naveo je, i izlaganja koja su na današnjoj sjednici savjeta imali ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletića, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.

- Želimo da ovakav pristup omogući da u idućem višegodišnjem financijskom okviru pridonesemo realizaciji ciljeva nacionalne razvojne strategije, da ta sredstva kvalitetno kombiniramo sa nacionalnim planom oporavka i otpornosti", rekao je Plenković.

Novo programsko razdoblje 2022. - 2027.

Istaknuo je projekt Centra za distribucija voća i povrća u Nemetinu kod Osijeka, vrijedan 75 milijuna kuna, kao primjer kako se našlo načina da se u funkciju stave sva sredstva koja su u tom trenutku bila dostupna.

Ponovno je ukazao na značaj izmijenjene karte regionalnih potpora, rekavši kako nije isto dolazi li strani ulagač u zagrebački prsten ili u Ilok, Otok ili Okučane.

Ministrica Nataša Tramišak upozorila je na novo programsko razdoblje 2022. - 2027. i sve mogućnosti koje čekaju cijelu Hrvatsku, pa i područje Slavonije, Baranje i Srijema.

Programi su 8. srpnja predani Europskoj komisiji pa očekujemo u rujnu i formalno odobrenje 6,7 milijardi eura samo za regionalne programe, kazala je Tramišak.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova, instrumenata i programa EU, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.

Do sada su sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru, Našicama i Pleternici.