Plenković: Javnost s pravom ogorčena, postavljaju se legitimna pitanja

Premijer Andrej Plenković komentirao je u ponedjeljak okolnosti tragedije u Drnišu. Istaknuo je kako je javnost s pravom ogorčena te da se postavljaju legitimna pitanja o funkcioniranju sustava. Naglasio je kako od pravosuđa očekuje da napravi iskorak, s obzirom na to da na raspolaganju ima alate koji mu to omogućuju.

Čuli smo izvješća ministra Damira Habijana, Davora Božinovića, gradonačelnika Drniša i župana Šibensko-kninske županije, pojasnio je premijer nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a u Zagrebu.

- Još jednom osuđujem taj strašan zločin te izražavam sućut obitelji. Gubitak mladog čovjeka, maturanta, košarkaša, odličnog učenika - pred kojim je tek bio život, nekoliko dan pred maturu - je ogroman gubitak za njegovu obitelj, županiju, ali i cijelu zemlju, rekao je.

- Ovo je ubojstvo s pravom izazvalo ogorčenje javnosti i postavljaju se legitimna pitanja o funkcioniranju sustava, osobito pravosudnog, koji bi trebao spriječiti ovakve situacije. Postoje situacije kada se ubojstvo ne može predvidjeti, kada počinitelj nije u sustavu, kada prethodno ne prijeti. Ovo nažalost nije bila takva situacija. Ubojica Kristijan Aleksić počinio je nekoliko kaznenih djela, uključujući ubojstvo ženske osobe, nastavio je.

- Krajem 2015. izašao je na slobodu, nakon toga je osuđen za nasilje u obitelji, protiv njega je pokrenut i kazneni postupak zbog nedozvoljenog posjedovanja i izrade oružja. Taj postupak pokrenut je u rujnu, a optužnica potvrđena u studenom 2023. Od potvrđivanja optužnice do danas, u ovom predmetu nije zakazana rasprava, dodao je.

Premijer se posebno osvrnuo i na pitanje zaštitnog nadzora nakon izvršenja kazne.

- Ovaj slučaj otvara i pitanje izricanja zaštitnog nadzora po izvršenju kazne. To je mjera koja već postoji u kaznenom zakonu. Vrijeme provjere sada iznosi najviše tri godine, a smatramo da je nužno razmotriti dodatne mogućnosti regulacije u smislu duljine trajanja ili od slučaja do slučaja, naglasio je.

Ustvrdio je kako su sve izmjene kaznenog zakona, dosad išle u smjeru strožih kazni.

- Ali ni strože kazne nisu dovoljni potezi ako pravosudna tijela ono što imaju na predispoziciji ne primjenjuju u svom postupanju, odnosno ako su u svom postupanju spora, kazao je.

Najavio je i analizu postupaka izvršne vlasti.

- Ako bude nužno, promijenit ćemo i zakonodavni okvir, ali očekujemo da i pravosuđe napravi iskorak koji će svesti ovakve situacije na što manju mogućnost, zaključio je Plenković.

Komentar na potez predsjednika Milanovića o izraelskom veleposlaniku

Premijer Plenković također je komentirao i današnje priopćenje Ureda predsjednika Republike Zorana Milanovića. Naime, predsjednik Milanović u njemu ističe da neće dati suglasnost na imenovanje novoga izraelskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj zbog toga što se ne slaže s aktualnom politikom koju provodi izraelska vlast.

- Premijer Plenković rekao je da zna za tu situaciju već nekoliko mjeseci, ali i da s druge strane predsjednik Milanović očito pokazuje ravnodušnost prema ovom pitanju, kao što je to, primjerice, bilo i prema Ukrajini i prema misiji NSATU i prema prijedlogu slanja hrvatskih vojnika u okviru misije Europske unije u zemlje koje su bliske Ukrajini, pa je podsjetio da su to i anti-NATO stavovi kao i anti stavovi prema Europskoj uniji, izvijestio je novinar HRT-a Šime Vičević.

Plenković o stavu Milanovića prema Ukrajini, EU i NATO-u

- Meni je poznato da on ne daje suglasnost ili privolu ili agreman za izraelskog veleposlanika već mjesecima. Ili ima nešto protiv predloženog kandidata ili ima a priori antiizraelski stav? To je ključno pitanje za hrvatsku javnost, rekao je premijer.

Dodao je kako sve te situacije u proteklih nekoliko godina polako sada već kreiraju jednu dosta zanimljivu popudbinu.

- Ta popudbina ima prije svega, potpunu indiferentnost prema Ukrajini. Podsjećam, jedini službujući predsjednik koji, koliko je meni poznato, nije posjetio Ukrajinu. Rat traje četiri godine i tri mjeseca, to jest ruska agresija na Ukrajinu, i u Hrvatskoj nikome ništa. To je valjda u redu. Četiri godine i tri mjeseca. Proruski stav koji smo slušali godinama. Kad je riječ o involviranju Hrvatske vojske u pomoć Ukrajini kroz EU, vojnu misiju, protiv, dakle, de facto i anti-EU stav. Svi ostali su tu imali koristi i pomogli Ukrajincima u proteklim godinama. Kad je bila riječ o NATO-u, NATO-voj misiji, opet protiv, dakle anti-NATO stav. I tu su napravljeni ogromni iskoraci u podršci Ukrajini kao žrtvi ruske agresije. I u konačnici stavovi koji u posljednje vrijeme se lome na ovim pitanjima, istaknuo je Plenković.